Nezaposlenost, slaba primanja i nizak stupanj obrazovanja povezani s ranom smrtnošću

Siromaštvo, niži stupanj obrazovanja i nezaposlenost u Njemačkoj su usko povezani s ranom smrtnošću, proizlazi iz studije Demografskog instituta Max Planck u Rostocku, objavljene u ponedjeljak.

“Za muškarce s nižom razinom primanja, starosne dobi između 30 i 59 godina, vjerojatnost smrti je 150 posto viša nego kod vršnjaka koji spadaju u kategoriju s najboljim primanjima”, stoji u članku objavljenom u stručnom časopisu BMJ Open.

Razlike su još drastičnije ne istoku Njemačke gdje, gledano na razini cijele Njemačke, 14 posto muškaraca spada u petinu s najnižim primanjima.

“Kod ove je skupine rizik smrtnosti je, u usporedbi s najbolje obrazovanom i po primanjima najvišom skupinom, više od osam puta veći”, kaže Pavel Grigoriev, jedan od autora studije.

Dennis Nowak sa Sveučilišta Ludwig-Maximillian u Muenchenu smatra da osobe bez posla, slabijeg obrazovanja i nižih primanja naginju i nezdravijem načinu života.

“Nezaposleni u prosjeku više puše i hrane se nezdravije. A nakon početka nezaposlenosti često slijede psihička i fizička oboljenja”, kaže Nowak.

Studija bolje obrazovanje direktno povezuje i s bolje plaćenim radnim mjestom i manjim rizikom od nezaposlenosti.

Kod žena ove razlike nisu tako izražene, što se objašnjava činjenicom da razlike između najvišeg i najnižeg sektora po primanjima nisu tako izražene kao kod muškaraca.

Izvor:geek

Projekat “pametni grad”: Kompletna teritorija Republike Srpske uskoro pod video nadzorom

BANJALUKA – Kompletna teritorija Republike Srpske biće pokrivena video nadzorom. Tender za nabavku opreme je u toku, potvrdjeno je iz Vlade Republike Srpske. Svi gradovi u Republici Srpskoj biće pod kamerame kako bi bezbjednosti građana i njihove imovine bila na najvišem nivou, kaže premijer Radovan Višković.

“To će značajno olakšati rad MUP-a  u narednom periodu, to je ona priča stara godinu, dvije, od 12 miliona i to ide sad u relazicaju ,očekujemo da neće biti žalbi i rušenja tendera”, kaže Radovan Višković, premijer Republike Srpske.

Razne prekršaje ili krivična djela biće lakše riješiti uz video nadzor, kaže ministar Dragan Lukač. Objašnjava da je riječ o tzv  projektu “pametnih gradova” koji se, gdje god je sproveden, odlično pokazao. Video nadzor dobro će doći, kaže Lukač, za preventivno djelovanje i komplentnu bezjbednost. Ono što je najvažnije je da kamere, u privatnost građana neće zadirati.

“To su kamere koje će biti instalisane šorom RS i po pitanju kntrole vozila i po pitanju nadzora 24 sata će sve snimati i biće povezani u jedinstven sistem u MUP-u gdje ćemo moći da kontrolišemo sva kretanja na javnim površinama da se razumijemo, ne zadiremo u privatno vlasništvo niti privatne stvari”, kaže Dragan Lukač ministar unutrašnjih poslova.

Kamere će biti postavljene uglavnom na trgovima, parkovima, raskrsnicama i raznim objektima. Snimci video nadzora biće čuvani u Ministarstvu unutrašnjih poslova i samo njihovi službenici imaju pravo njihovog pregleda i izuzimanja.

Javna rasprava o regulacionom planu

Sinoć je u OŠ “Petar Kočić” u Novoj Topoli održana javna raprava o Nacrtu Regulacionog plana “Nova Topola – Istok” i Nacrta Regulacionog plana “Nova Topola – Zapad”. Ova dva regulaciona plana dati su na uvid svim mještanima Nove Topole u period od 12. septembra do 14. oktobra 2019. godine i mogu se pogledati u prostorijama Gradske uprave Gradiška, prostorijama Mjesne zajednice Nova Topola te u prostorijama nosioca izrade planova.

Načelnik odjeljenja za prostorno uređenje i građenje Saša Subotić je rekao da je gradska uprava  krajem 2016.   godine usvojila urbanistički plan za naseljeno mjesto Nova Topola a potom krenula u izradu ova dva dokumeta.

“Obuhvat Nove Topole podjeljen je u dva dijela na istok i zapad odnosno u dva regulaciona plana iz praktičnih razloga  jer bi jedan planski dokument imao jako veliki obuhvat i bilo bi ga jako teško sagledati pogotovo kada se  to prebaci u grafičku formu”, istakao je Subotić.

Subotić je dodao da procedura izrade regulacionog plana podrazumjeva da se građani, vlasnici privatnih objekata, pravna lica i svi drugi koji žive na prostoru Nove Topole upoznaju sa nacrtom regulacionog plana kako bi mogli da daju svoje mišljenje na predložena rješenja.

Nešto su rekli i učesnici skupa zbog kojih je i održan skup. Ne razmišljajući previše o planu ipak bih se složio sa nekim da je potpun promašaj kružni tok koji se planira, jer jednostavno nema prostora da se napravi.

Kružni tok bi napravio taj dio potpuno ne funkcionalnim i mrtvim. Pokazalo se da se nije razmišljalo o svim aspektima funkcionisanja u kružnom toku i oko njega, osim jednog aspekta da se nekome ta ideja svidjela. Lićno sam sklon ideji da se preispitaju rješenja za Raskršće i da se dadne šansa i razumu.

Devet firmi iz BiH na poljoprivrednom sajmu u Kelnu

SARAJEVO, Spoljnotrgovinska komora BiH, uz podršku Švedska/USAID Farma dva projekta, organizovala je nastup devet kompanija iz BiH na sajmu poljoprivredno-prehrambene industrije “Anuga fajn fud 2019”, koji počinje sutra u njemačkom gradu Kelnu.

Proizvode će na ovom sajmu predstaviti firme “Anđelić” iz Trebinja, “Mladegs pak” iz Prnjavora, sarajevske kompanije “Milkos”, “Jami”, “Speniš market” i “Zera poljoprivredni investicioni menadžment”, te “As holding” iz Tešnja, “Kolmiks” iz Velike Kladuše i “Vita lajf” iz Visokog.

Ovaj sajam, koji će biti zatvoren 9. oktobra, jedna je od najvažnijih svjetskih manifestacija prehrambene industrije i komplementarnih privrednih grana, saopšteno je iz Spoljnotrgvoinske komore BiH.

“Osnovni cilj organizovanja ovako sveobuhvatnog, a ipak specijalizovanog sajamskog događaja, jeste da se na jednom mjestu promovišu kompanije, a time i najrazličitiji poljoprivredno-prehrambeni proizvodi iz cijelog svijeta, te da se stvori prilika za proširenje postojećih i stvaranje novih poslovnih odnosa”, istaknuto je u saopštenju.

Na ovom sajmu posebna pažnja posvećena je najnovijim svjetskim trendovima u proizvodnji, ponudi i potrošnji hrane i pića, a organizuje se i niz pratećih događaja.

Sajam je namijenjen posjetiocima iz kruga poslovne zajednice, a glavna ciljna grupa su predstavnici menadžmenta veletrgovina i maloprodajnih lanaca, službe nabavke hotela i restorana, te ostalih proizvođača, prerađivača, kupaca i korisnika spomenutih proizvoda.

Ovaj sajam prvi put je organizovan 1924. godine, a održava se u oktobru svake druge godine.

Ovaj prestižni događaj obuhvata više specijalizovanih sajamskih manifestacija koje se odvijaju istovremeno, tako da zajedno pružaju mogućnost izlaganja različitih kategorija prehrambenih proizvoda i pratećih djelatnosti.

Srna

Ako mi ne posjedujemo svježinu zraka i bistrinu vode, kako vi to možete kupiti?

Pisao:Poglavica Seattle

Poglavica Seattle (oko 1780. – 7. lipnja 1866.) je iz plemena Duwamish u Sjevernoj Americi. Grad Seattle u državi Washington dobio je ime po njemu. Poznat je po svom pismu američkom predsjedniku Franklinu Piercu, napisanom kao odgovor na ponudu da bijelci kupe indijansku zemlju

Kako možete kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Ta ideja nam je strana. Ako mi ne posjedujemo svježinu zraka i bistrinu vode, kako vi to možete kupiti?

Svaki dio te zemlje svet je za moj narod. Svaka sjajna borova iglica, svaka pješčana obala, svaka magla u tamnoj šumi, svaki kukac, sveti su u pamćenju i iskustvu moga naroda. Sokovi koji kolaju kroz drveće nose sjećanje na crvenoga čovjeka.

Mrtvi bijeli ljudi zaboravljaju zemlju svoga rođenja kada odu u šetnju među zvijezdama. Naši mrtvi nikada ne zaboravljaju ovu lijepu zemlju jer je ona majka crvenog čovjeka. Mi smo dio zemlje i ona je dio nas. Mirisavo cvijeće naše su sestre, jelen, konj, veliki orao, svi oni su naša braća. Stjenoviti vrhunci, sočni pašnjaci, toplina tijela ponija i čovjek – svi pripadaju istoj obitelji.

Tako, kad Veliki poglavica iz Washingtona šalje glas da želi kupiti našu zemlju, traži previše od nas. Veliki poglavica šalje glas da će nam sačuvati mjesto tako da ćemo mi sami moći živjeti udobno. On će nam biti otac i mi ćemo biti njegova djeca. Mi ćemo razmatrati vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ali to neće biti tako lako. Jer ta zemlja je sveta za nas. Ta sjajna voda što teče brzacima i rijekama nije samo voda, već i krv naših predaka. Ako vam prodamo zemlju morate se sjetiti da je to sveto i morate učiti vašu djecu da je to sveto i da svaki odraz u bistroj vodi jezera priča događaje i sjećanja moga naroda. Žubor vode glas je oca moga oca. Rijeke su naša braća, one nam utažuju žeđ. Rijeke nose naše kanue i hrane našu djecu. Ako vam prodamo našu zemlju morate se sjetiti i učiti našu djecu da su rijeke naša braća, i vaša, i morate od sada dati rijekama dobrotu kakvu biste pružili svakome bratu.

Mi znamo da bijeli čovjek ne razumije naš život. Jedan dio zemlje njemu je isti kao i drugi, jer on je stranac koji dođe noću i uzima od zemlje sve što želi. Zemlja nije njegov brat nego njegov neprijatelj i kada je pokori on kreće dalje. On za sobom ostavlja grobove otaca i ne brine se. On otima zemlju od svoje djece i ne brine se. Grobovi njegovih otaca i zemlja što mu djecu rađa zaboravljeni su. Odnosi se prema majci-zemlji i prema bratu-nebu kao prema stvarima što se mogu kupiti, opljačkati, prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegov apetit prožderat će zemlju i ostaviti samo pustoš.

Ne znam. Naš način je drugačiji nego vaš. Izgled vaših gradova boli oči crvenog čovjeka. A možda je to jer crveni čovjek je divlji i ne razumije. Nema mirnog mjesta u gradovima bijelog čovjeka. Nema mjesta da se čuje otvaranje listova u proljeće ili drhtaj krilaca kukaca. A možda je to jer sam divlji i ne razumijem. Buka jedino djeluje kao uvreda za uši. I što je to život ako čovjek ne može čuti usamljeni krik kozoroga ili noćnu prepirku žaba u bari? Ja sam crveni čovjek i ne razumijem. Indijanac više voli blagi zvuk vjetra kad se poigrava licem močvare kao i sam miris vjetra očišćen podnevnom kišom ili namirisan borovinom. Zrak je skupocjen za crvenog čovjeka jer sve živo dijeli jednaki dah – životinja, drvo, čovjek. Bijeli čovjek ne izgleda kao da opaža zrak koji diše. Kao čovjek koji umire mnogo dana on je otupio na smrad. Ali ako vam prodamo našu zemlju morate se sjetiti da je zrak skupocjen za nas, da zrak dijeli svoj duh sa svim životom koji podržava. Vjetar što je mojem djedu dao prvi dah također će prihvatiti i njegov posljednji uzdah. I ako vam prodamo našu zemlju morate je čuvati kao svetinju, kao mjesto gdje će i bijeli čovjek moći doći da okusi vjetar što je zaslađen mirisom poljskog cvijeća.

Tako ćemo razmatrati vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ako odlučimo da prihvatimo, postavit ću jedan uvjet: bijeli čovjek mora se osnositi prema životinjama ove zemlje kao prema svojoj braći.

Ja sam divljak i ne razumijem neki drugi način. Vidio sam tisuće raspadajućih bizona u preriji što ih je ostavio bijeli čovjek ustrijelivši ih iz prolazećeg vlaka. Ja sam divljak i ne razumijem kako dimeći željezni konj može biti važniji nego bizon koga mi ubijamo samo da ostanemo živi. Što je čovjek bez životinja? Ako sve životinje odu, čovjek će umrijeti od velike usamljenosti duha. Što god se dogodilo životinjama ubrzo će se dogoditi i čovjeku. Sve stvari su povezane.

Morate naučiti svoju djecu da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih djedova. Tako da bi oni poštivali zemlju, recite vašoj djeci da je zemlja s nama u srodstvu. Učite vašu djecu kao što činimo mi s našom da je zemlja naša majka. Što god snađe nju snaći će i sinove zemlje. Ako čovjek pljuje na tlo pljuje na sebe samoga.

To mi znamo: zemlja ne pripada čovjeku; čovjek pripada zemlji. To mi znamo. Sve stvari povezane su kao krv koja ujedinjuje obitelj. Sve stvari su povezane.

Što god snađe zemlju snaći će i sinove zemlje. Čovjek ne tka tkivo života; on je samo struk u tome. Što god čini tkanju čini i sebi samome.

Čak i bijeli čovjek, čiji Bog govori i šeta s njime kao prijatelj s prijateljem, ne može biti izuzet od zajedničke sudbine. Mi možemo biti braća poslije svega. Vidjet ćemo. Jednu stvar znamo, koju će bijeli čovjek jednog dana otkriti – naš Bog je isti Bog. Vi sada možete misliti da ga vi imate kao što želite imati našu zemlju; ali to ne možete. On je Bog čovjeka i njegova samilost jednaka je za crvenoga čovjeka kao i za bijeloga. Ta zemlja je draga Njemu i škoditi zemlji jest prezirati njezinog Stvoritelja. Bijeli također trebaju prolaz; možda brže nego sva druga plemena. Zaprljajte vaš krevet i jedne noći ugušit ćete se u vlastitom smeću.

Ali u vašoj propasti svijetlit ćete sjajno, potpaljeni snagom Boga koji vas je donio na tu zemlju i za neku posebnu svrhu dao vam vlast nad njome kao i nad crvenim čovjekom. Sudbina je misterija za nas jer mi ne znamo kad će svi bizoni biti poklani i divlji konji prirpitomljeni, tajni kutovi šume teški zbog mirisa mnogih ljudi i pogled na zrele brežuljke zamrljan brbljajućom žicom. Gdje je guštara? Otišla je. Gdje je orao? Otišao je. To je konac življenja i početak borbe za preživljavanje.

1879