Za infrastukturu u Agroindustrijskoj zoni 6,7 miliona maraka

Gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić, predstavnici UNDP-a i preduzeća “Hidro-kop” iz Banjaluke potpisali su danas dva ugovora o izvođenju radova na izgradnji infrastrukture u Agroindustrijskoj zoni u Novoj Topoli, ukupne vrijednosti oko 6,7 miliona KM.

Adžić je pojasnio da se prvi ugovor, čiji su potpisnici UNDP i “Hidro-kop”, odnosi na izgradnju infrastukture za odvođenje oborinskih voda, za koji je UNDP donirao 614.000 KM, a Gradiška izdvojila 463.000 KM.
On je dodao da je drugi projekat, za koji je grad potpisao ugovor sa “Hidro-kopom”, dogradnja kanalizacione mreže i saobraćajnica u Agroindustrijskoj zoni.
“Vrijednost radova u okviru drugog projekta je oko 5.500.000 KM, a u prvoj fazi, koja će biti realizovana u toku ove godine, planirana je realizacija radova vrijednosti oko 2.650.000 KM”, naveo je Adžić.

On je izrazio uvjerenje da će biti još dosta zainteresovanih investitora za ulaganja u izgradnju pogona u Agroindistrijskoj zoni, što će obezbijediti uslove za otvaranje novih radnih mjesta.
Adžić je dodao da će sav prihod ostvaren po osnovu prodaje zemljišta u toj zoni biti investiran u njeno dalje infrastrukturno opremanje.
Direktor preduzeća “Hidro-kop” Radislav Babić precizirao je da je rok za izgradnju infrastrukture za odvođenje oborinskih voda šest mjeseci, a za drugi projekat dvije godine.
Ističući da će svi rokovi biti ispoštovani, on je podsjetio da je ovo preduzeće u poljednjih tri godine uspješno sarađivalo sa Gradiškom i realizovalo zanačajne projekte.

radio gradiška

Sutra potpisivanja ugovora

Predstavnici UNDP-a i izvođača radova, Hidro-kop d.o.o. Hidrogradnja i građevinarstvo Banja Luka sutra će potpisati ugovor o izvođenju građevinskih radova na kanalizacionom sistemu u Agroindustrijskoj zoni Nova Topola.

Ugovor o izvođenju radova na infrastrukturnim objektima u Agroindustrijskoj zoni Nova Topola će potpisati predstavnici Gradske uprave i izvođača radova, Hidro-kop d.o.o. hidrotehnika i izgradnja Banja Luka.

Potpisivanje ugovora održaće se u sali za sastanke gradonačelnika u 12 sati.

Odugovlači se spor Srpske i „Farmlanda“ oko junica

BANJALUKA – Ročište u sporu Robnih rezervi Republike Srpske i „Farmlanda“ radi naknade štete po osnovu neizvršenja ugovorenih obaveza i isporuke stotine hiljada vrijednih junica, odgođeno je po drugi put.

Robne rezerve RS tužile su „Farmland“ iz Nove Topole radi naknade štete po osnovu neizvršenja ugovorenih obaveza i isporuke junica vrijednosti 379.080 KM.

U Okružnom privrednom sudu Banjaluka prvo je početkom marta trebalo da bude održano pripremno ročište koje je, zbog „neispunjenja procesnih pretpostavki“, odloženo za april.

Međutim, aprilsko ročište odloženo je za mjesec i po, a kako su u sudu rekli razlog je bolest postupajućeg sudije.

Portal CAPITAL objavio je prije dvije godine da su Robne rezerve RS tužile „Farmland“ zbog milionske štete.

Nekadašnja Direkcija za robne rezerve RS je 2009. godine sa „Farmlandom“ zaključila ugovor o poslovnoj saradnji na osnovu kojeg je predviđena nabavka i čuvanje 1.000 grla.

Direkcija je nabavila 500 steonih junica koje je platila 2,1 miliona KM, a „Farmland“ se obavezao da će svake godine Direkciji isporučiti podmladak i to 90 grla muške i 90 grla ženske teladi (što je utvrđeno na osnovu ugovorom određenih 1.000 grla), dok se Direkcija obavezala da na ime naknade za čuvanje i obnavljanje priplodne stoke, zdravstvene zaštite, i drugih troškova u vezi sa izvršavanjem ugovora „Farmlandu“ ustupi sav prihod i sredstva ostvarena po osnovu proizvodnje mlijeka, kože i stajnjaka.

„U toku realizacije ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa „Farmlandom“ pojavile su se određene poteškoće u primjeni njegovih odredbi, što je nakon niza pokušaja da se iznađe optimalno rješenje rezultiralo time da su „Robne rezerve“ 30. septembra 2016. godine pokrenule postupak prinudne naplate potraživanja putem mjenica, a zatim 3. novembra i tužbu protiv „Farmlanda“, naveo je 2017. tadašnji ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Stevo Mirjanić.

On je istakao da su Robne rezerve tužile „Farmland“ i zbog nedostatka 5.000 tona pšenice i merkantilnog kukuruza koje je ovo javno preduzeće čuvalo na farmi.

Potpuni manjak robe koja je bila vlasništvo “Robnih rezervi“ kod ovog skladištara utvrđen je 2011. godine.

Međutim, pomenuti spor pred Okružnim privrednim sudom se vodi samo za junice, dok za potraživanje po osnovu skladištenih žitarica još nije počeo sudski spor.

Da „Farmland“ nema grla koje bi po ugovoru sa Robnim rezervama trebalo da vrati ovom preduzeću otkrila je i Glavna služba za reviziju javnog sektora RS koja je za poslovanje u 2015. godini „Robnim rezervama“ dala negativno mišljenje otkrivši da u „Farmland“ nema na raspolaganju broj i kvalitet grla koje bi po ugovoru trebalo imati i isporučiti Robnim rezervama.

„Kod „Farmlanda“ se nalazi određen broj grla koja se vode kao vlasništvo preduzeća, ali ne ispunjavaju uslove propisane ugovorom, koji se tiču kvaliteta i karakteristika“, naveli su revizori u izvještaju.

„Farmland“ je, prema podacima Poreske uprave RS, na kraju januara imao dug od 4,73 miliona KM za poreze, doprinose i koncesionu naknadu. Poreska uprava RS i pored toga nije podnijela zahtjev za stečaj ovog preduzeća, uz obrazloženje da je u stečajnim postupcima naplata neizvjesna i veoma mala.

Vlada Srpske posluje s mrtvim „Farmlandom“

Radnici u „Farmlandu“ zatekli pustoš

Poreska uprava ignoriše milionska dugovanja „Farmlanda“

Direktor „Farmlanda“ postavljen za šefa naplate u „Elektrokrajini“

CAPITAL

Lice i naličje masovnog odliva radne snage

Kada u Bosni neki političar najavi da će stvoriti 100.000 novih radnih mesta, ljudi u šali kažu da će polovina biti u inostranstvu. Sa budućim nemačkim Zakonom o imigraciji stručno kvalifikovanih radnika (FKEG), iseljavanje žitelja Bosne i Hercegovine u Nemačku bi moglo i da se pojača, a to, upozoravaju stručnjaci, ima dugoročne negativne posledice za bosansku privredu.

Pred ambasadom Nemačke u Sarajevu od ranog jutra se stvaraju redovi ljudi koji nameravaju da otputuju u Nemačku. Trenutno se, u zavisnosti od vrste zahteva, na vizu čeka od osam do deset meseci.

Novim zakonom o kvalifikovanoj radnoj snazi nemačka želi da olakša i ubrza proces izdavanja viza pošto njenoj privredi nedostaju radnici. U BiH se na taj zakon gleda sa znatno manje entuzijazma.

Već sada je ambasada u Sarajevu među vodećim ambasadama SR Nemačke u svetu po broju izdatih viza. Od 2015. do 2018. godine broj izdatih viza porastao je sa 7.400 na više od 14.000, potvrdilo je nemačko Ministarstvo spoljnih poslova. Više zahteva podneto je samo u Libanu i Turskoj.

Jedan od razloga za taj nagli porast bila je takozvana regulativa za Zapadni Balkan, koja je stupila na snagu početkom 2016. godine. Slično zakonu zakonu o kvalifikovanim radnicima, koji je trenutno predmet rasprave, njen cilj je bio da olakša pristup na nemačko tržište radne snage.

Regulativa je uvela novinu utoliko što se od tražioca vize i dalje zahtevalo da ima ugovor o radu, ali više nije morao da predoči potvrdu da su mu kvalifikacije priznate u Nemačkoj.

Ipak, obrada velikog broja zahteva odzimala je vreme, a toliko dugo nemački poslodavci nisu hteli da čekaju radnike. Oni su budući zakon pozdravili kao nešto što je bilo odavno potrebno i što treba hitno usvojiti. Stanovnici BiH od novog zakona očekuju da će im omogućiti da brže dođu do vize.

Profesor politikologije na Univerzitetu u Sarajevu Damir Kapidžić kaže za EURACTIV.de da je svojevrsni cinizam da evropske zemlje profitiraju od jeftine radne snage izvan Evropske unije – i tako na dugi rok izazivaju velike probleme za planiranje privreda u zemljama poput BiH.

Ukazujući da bosanski političari do sada nisu pronašli recept za masovni odliv stanovništva, Kapidžić upozorava da bi to u godinama koje dolaze moglo da stvori velike demografske probleme.

“Koliko će ljudi za 15 ili 20 godina još biti ovde? U letnjim mesecima već je sada teško naći dobro obučene građevinske radnike, električare pa i bolničare”, kaže Kapidžić.

Stručnjaci za migracije iznose, međutim, i argumente u prilog suprotnog mišljenja. Herbert Briker, direktor na berlinskom Institutu za empirijsko istraživanje integracija i migracija, kaže da ljudi više ulažu u svoje obrazovanje ako imaju mogućnost migracije.

Rezultat takvog ulaganja je veći broj akademskih građana i stručnjaka. Na koncu samo manji deo ljudi emigrira, a i deo njih se kasnije vrati u domovinu tako da sve to vodi porastu nivoa obrazovanja u društvu, kaže Briker.

Uz to, migracija je često samo privremena, pošto se ljudi sve češće sele. Tako je, prema podacima ispitivanja o migracijama IAB-SOEP, od onih koji su se pre izbegličke krize uselili u Nemačku, 40% već pre toga jednom migriralo. Pre finansijske krize 2008. taj postotak je iznosio 20%.

“Takve migracije su za privredu izuzetno dobre. Nadam se da će migracije između Bosne i Nemačke porasti. Bilo bi bolje za obe strane bolje da imamo više doseljavanja”, rekao je Briker.

Migracija doprinosi i blagostanju doseljenih, a uz to dolazi i novac koji migranti šalju svojim porodicama u BiH. U 2017. godini da sredstva su, prema podacima Svetske banke, iznosila 11% BDP Bosne i Hercegovine, sa tendencijom porasta. Bosanska dijaspora poslala je u 2016. godini kući šest puta više novca, nego što su iznosile direktne strane investicije.

Jedan portparol nemačkog Ministarstva za rad i socijalna pitanja izjavio je za EURACTIV.de da je u prvom redu zadatak bosanske politike da unapredi uslove života u sopstvenoj zemlji, kako bi se držao u granicama odlazak radno sposobnih stanovnika.

U pogledu migracije jedna od najosetljivijih tačaka je područje zdravstva. “Postoji globalna potražnja za lekarima i medcinskim osobljem. Njih ciljano vrbuju gotovo sve zemlje OECD. Ali onda imamo manjak u zemljama porekla”, kaže Briker.

I dok pozitivno gleda na mogućnost migracije u većini profesija, Briker priznaje da bi zdravstvenom sektoru iseljavanje radne snage zaista moglo da nanese štetu. Prema njegovim rečima, u takvoj situaciji treba razviti sveobuhvatni pristup kako bi se amortizirale negativne posledice, kao što je podrška obrazovanju u zemljama porekla.

Izvor: EURACTIV.rs

Umjerena konzumacija alkohola ipak ne štiti od moždanog udara

Do sada se mislilo kako čaša vina na dan može spriječiti pojavu moždanog udara. Međutim, najnovija genetska studija koja je provedena na čak 160,000 ljudi dokazuje upravo suprotno.

Jedna ili dvije čaše alkoholnog pića dnevno mogu dovesti do povećanja krvnog tlaka i samim time do moždanog udara.

Istraživanje su proveli stručnjaci sa Sveučilišta Oxford. Voditeljica studije dr. Iona Millwood navodi kako su genetska istraživanja utjecaja alkohola na zdravlje novina u znanosti. Stručnjaci su u ovom istraživanju željeli saznati je li umjerena konzumacija alkohola štetna ili štiti naše zdravlje.

U istraživanju su sudjelovali i znanstvenici sa Sveučilišta u Pekingu i Academy of Medical Sciences. Pratili su muškarce i žene iz Kine koji su konzumirali alkohol u razdoblju od 10 godina. Mjerili su dvije genetska varijante (rs671 i rs122984).

Kod muškaraca, manji unos alkohola je pokazivao manji rizik od moždanog udara. Stručnjaci su zaključili kako alkohol povećava rizik od moždanog udara za 1/3 na svaka 4 dodatna pića dnevno (280g alkohola tjedno), a umjerena konzumacija nema nikakvih zaštitnih utjecaja na naše zdravlje.

10 000 muškaraca je imalo moždani, a 2000 srčani udar. Prema ovim rezultatima, znanstvenici smatraju kako je potrebno izvršiti daljnja istraživanja kada se radi o utjecaju alkohola na srčani udar.

Kod žena, genetske varijante koje uzrokuju netoleranciju na alkohol nisu imale utjecaj na krvni tlak. Inače žene u Kini ne piju mnogo alkohola (manje od 2% ih je pilo svaki tjedan te su konzumirale manje alkohola od muškaraca). To sve govori da su genetske varijante kod muškaraca prouzrokovane konzumacijom alkohola, a ne nekim drugim mehanizmima.

Znanstvenici smatraju kako bi se ovi rezultati mogli primijeniti i na ostatak svijeta. U Kini je moždani udar na prvom mjestu kao uzrok smrtnosti ili invaliditeta. Istraživanje je objavljeno u časopisu The Lancet.
Izvor: geek