MeowTalk – aplikacija za prevođenje mačjeg mjauka

Bivši Amazonovom radnik, Javier Sanchez, u želji da riješi misterij “mačjeg jezika” razvio je aplikaciju MeowTalk koja navodno prevodi širok spektar mačjih izraza.

“To nije jezik. Mačke ne komuniciraju jedne s drugima. Mačke u prirodi nikad jedna drugoj ne izražavaju misli mjaukanjem”, rekao je Sanchez.

Sanchez i njegov tim je tijekom promatranja mačaka zaključio da one pokušavaju ljudima poslati devet osnovnih poruka, među kojima su “gladna sam”, “boli me” i “sretna sam”. MeowTalk aplikacija upravo to obuhvaća, prenosi New York Post.

Besplatna aplikacija, kako se navodi, nije savršena, tako da vlasnici mogu sami dodavati fraze svojih kućnih ljubimaca i njihovo značenje. Primjerice, mogu dodati “želim igračku” i slične poruke.

Korisnici aplikacije trebaju snimiti mijaukanje svoje mačke kako bi otkrili što im mačka želi poručiti, ali krajnji cilj kreatora ove aplikacije je stvaranje ogrlice koja će moći u realnom vremenu “prevoditi” oglašavanje životinje.

Sanchezov tim planira u budućnosti usavršiti i proširiti aplikaciju na druge jezike osim engleskog.

geek

Znanstvenici s Harvarda utvrdili koliko je kave zdravo popiti svaki dan

Kava razbuđuje i pokreće dan mnogih ljudi diljem svijeta, ali ima i pozitivne učinke na ljudsko zdravlje. Naravno, ako se pije u umjerenim količinama, kao i sve ostalo u životu što konzumiramo. Ali, znanstvenici na Harvardu otkrili su koliko točno kave treba piti svaki dan da bismo ostali zdravi.

Istraživanje je objavljeno u prestižnom The New England Journal of Medicine (NEJM) i objedinila je ukupno 95 studija na ovu temu. Autori su zaključili prema svim dostupnim informacijama da je idealna količina kave koju pijemo 400 miligrama dnevno. U prijevodu, riječ je o oko četiri do pet šalica i uz takvu konzumaciju trebali bismo osjetiti benefite u našoj svakodnevici.

Ono što je bitnije u cijeloj priči jest da ispijanje kave donosi više pluseva nego minusa za naš organizam. Kroz godine i desetljeća iza nas, nije se vjerovalo da je ovo slučaj, ali samo zato što se nisu uzimali svi dostupni faktori u obzir. Primjerice, mnogi ekstremniji konzumenti kave su ujedno i pušači pa se benefiti na njihovo zdravlje nisu mogli realno iščitati.

Ali, kad se objedine svi faktori, stiglo se do otkrića da kava može pomoći u tome da dulje živimo. Što zvuči podosta nevjerojatno kad znamo da se kava sastoji od kofeina, najvažnijeg sastojka po pitanju “razbuđivanja”. No, kofein sadrži antioksidante i ostale aktivne substance koje reduciraju upale u organizmu i bolesti općenito.

Nadalje, ispijanje kave umanjuje smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, bolesti povezanih s bubrezima i dijabetesom. Ujedno, štiti jetru, ojačana niti naše DNK, umanjuje rizik od moždanih udara i pomaže u sprečavanju nastanka dijabetesa tipa 2. Nije za odbaciti ni da ispijanje kave pomaže u zaštiti od Alzheimera i Parkinsona.

Naravno, ovo ne znači da treba pretjerivati s kavom. Time se postiže suprotni efekt. Konkretnije, može doći do povišenog tlaka, ubrzanog rada srca, tjeskobe i nesanice.

Na kraju, svi smo različiti pa jednake mjere kofeina, odnosno kave, ne vrijede za sve jednako. Kod nekog je četiri do pet šalica premalo, kod drugih previše…

ict

Znanstvenici stvaraju dijamante na sobnoj temperaturu u par minuta

Dijamanti bi mogli trajati vječno, ali to ne znači da im treba vječnost da bi nastali. To potvrđuju australski znanstvenici koji u svojim laboratorijima mogu stvoriti dijamante u roku par minuta.

Drago kamenje obično nastaje nakon što se ugljik zdrobi i zagrijava daleko ispod površine Zemlje milijardama godina, što objašnjava zašto je toliko traženo i skupocjeno, prenosi CNN.

Međunarodni tim istraživača predvođen Australskim nacionalnim sveučilištem (ANU) i Sveučilištem RMIT u Melbourneu u Australiji objasnio je da su stvorili dvije vrste dijamanta na sobnoj temperaturi uporabom visokog tlaka koji je jednak balansiranju 640 afričkih slonova na vrhu baletne papučice.

Jedna vrsta dijamanta koju su stvorili slična je dragom kamenju koje se obično nosi u nakitu, dok je drugi naziva Lonsdaleite zapravo kamen koji se prirodno nalazi na mjestu udara meteorita i tvrđi je od većine dijamanata.

Sintetički dijamanti sami po sebi nisu novitet i već su stvoreni u laboratorijima četrdesetih godina prošlog stoljeća u pokušaju pronalaska jeftinijih, etičnijih i ekološki prihvatljivijih kamenja.

No, istraživači su bili vrlo uzbuđeni što su uspjeli stvoriti takve dijamante na sobnoj temperaturi, posebice tvrđi dijamant Lonsdaleite, koji bi mogao biti od pomoći pri razbijanju izuzetno čvrstih materijala na rudarskim nalazištima.

“Prirodni dijamanti obično se formiraju milijardama godina, oko 150 kilometara duboko u Zemlji, gdje postoje visoki tlakovi i temperature iznad 1.000 stupnja Celzija. Zaokret u priči je način na koji vršimo pritisak”, rekla je Jodie Bradby, profesorica fizike na ANU.

geek

Studija Sveučilišta u Oxfordu pokazuje da su video igre “dobre za zdravlje”

Istraživanje je pokazalo da oni koji igraju video igre duže vrijeme, češće su sretni od onih koji to ne rade. Istraživanje Oxford Internet Instituta baziralo se na dvije igre: Nintendov Animal Crossing i igra Plants vs Zombies tvrtke EA.

Tvrtke su podijelile (anonimne) podatke o tome koliko dugo su igrači igrali neku od igara. Ti podaci su kasnije povezani s anketom u kojoj igrači odgovaraju na pitanja o svom zdravlju. U anketi je sudjelovalo 3.274 gamera, a svi su bili stariji od 18 godina, prenosi BBC.

Profesor Andrew Przybylski, voditelj ove studije, izjavio je da je bio iznenađen rezultatima.

“Ako igrate Animal Crossing četiri sata dnevno, svakog dana, vjerojatno ćete se osjećati sretnijim od nekog tko to ne radi. To ipak ne znači da vas sama igra Animal Crossing čini sretnim.”, rekao je profesor.

No, profesor je naglasio da je 40 godina prethodnih istraživanja sugeriralo suprotno, odnosno što su ljudi duže igrali, to su bili nesretniji.
geek

Istraživači razvijaju masku koja u roku od sat vremena može ubiti viruse

Provedena studija objavljena je u časopisu ACS Applied Materials and Interfaces.

Istraživači sa Sveučilišta Kalifornija u Davisu u Sjedinjenim Američkim Državama, dizajnirali su novu masku za lice na bazi tkanine koja može uništiti do 99,99 posto bakterija, virusa i drugih patogena u roku od sat vremena od izlaganja dnevnom svjetlu.

Istraživači su naglasili da se ova maska, čija je baza pamučna tkanina, može prati 10 puta i može biti kontinuirano izložena sunčevoj svjetlosti najmanje tjedan dana, a da se pritom ne pogorša njena antimikrobna aktivnost, piše BusinessLine.

Provedena studija objavljena je u časopisu ACS Applied Materials and Interfaces.

Metodologija

Istraživači su planirali dizajnirati novi pamučni materijal koji će oslobađati reaktivne vrste kisika (ROS) kad je maska izložena dnevnom svjetlu, ubijajući mikrobe pričvršćene na površini materijala. Također, htjeli su stvoriti materijal koji je istovremeno periv, ponovno upotrebljiv i siguran za korisnika.

Tako su istraživači antimikrobni materijal pričvrstili nabijenim lancima 2-dietil aminoetil klorida (DEAE-Cl) na obični pamuk. Modificirani pamuk potopili su u otopinu negativno nabijenog fotosenzibilizatora – spoja koji oslobađa ROS nakon izlaganja svjetlosti – koji se snažnim elektrostatičkim interakcijama prikačio na lance DEAE.

Na taj način ljudi mogu dezinficirati svoju platnenu masku tijekom ručka vani na suncu ili provodeći dulji period pod uredskim ili kućnim svjetlima koja su mnogo slabija od sunčeve svjetlosti.

Rezultati

Tim istraživača primijetio je da je fotosenzibilizator ubio 99,9999 posto bakterija dodanih u tkaninu i to u roku od sat vremena od izlaganja dnevnom svjetlu te je inaktivirao 99,9999 posto T7 bakteriofaga – virusa za koji se smatra da je otporniji na ROS od nekih koronavirusa. Inaktivirao ga je u roku od pola sata.

Kreirani materijal obećava izradu višekratnih, antibakterijskih ili antivirusnih platnenih maski za lice i zaštitnih odijela, naveli su istraživači.
geek

140 godina od osnivanja