Svi članci od miro

Raste potražnja za radnicima u Njemačkoj

Njemačkoj trenutno nedostaje 1,36 miliona radnika, što je manje nego u drugom kvartalu ove godine ali za 120.000 više nego u istom razdoblju prošle godine, objavio je u utorak Savezni ured za zapošljavanje u Nuernbergu.

– Iako trenutno traje proces otpuštanja radnika kod nekoliko zvučnih velikih poslodavaca, potražnja za radnicima u manjim i srednjim poduzećima je u porastu – rekao je Alexander Kubs iz Instituta za istraživanje tržišta rada, koji djeluje pri Saveznom uredu za zapošljavanje.

On je pritom dodao kako se 1,18 od 1,36 miliona otvorenih radnih mjesta nalazi u preduzećima koje zapošljavaju manje od 250 radnika.

Kubs je primijetio da potražnja za radnicima opada u metalurškoj branši, dok je u građevini u daljnjem porastu.

– Građevinarska branša trenutno traži preko 147.000 radnika, što je dosadašnji rekord – rekao je Kubs.

Potražnja je također i dalje velika u trgovini i uslužnim djelatnostima, prenosi Poslovni dnevnik.

U Njemačku se posljednjih godina ponovno povećala radna migracija, pri čemu prednjače nove članice Evropske unije poput Rumunije Bugarske i Hrvatske.

Sljedeće godine stupa na snagu i Zakon o useljavanju stručne radne snage koji će olakšati useljavanje stručnjaka izvan granica EU-a.

Koliko kalorija mozak potroši kada razmišljamo?

Koliko je mozak odgovoran za masovno trošenje energije i znači li to da je razmišljanje jednostavan put do gubitka kilograma?

Kada je tijelo u fazi mirovanja, nije uključeno ni u kakve aktivnosti, osim osnovnih, poput disanja, probavljanja i održavanja topline, mozak troši nevjerojatnih 20 do 25 posto ukupne energije tijela, uglavnom u obliku glukoze. To je u prosjeku 350 do 400 kalorija dnevno.

Tijekom djetinjstva, mozak je još aktivniji.

“Mozak prosječnog petogodišnjaka može iskoristiti više od 60 posto tjelesne energije”, rekao je profesor Doug Boer sa Sveučilišta Duke.

Mozak predstavlja najskuplji energetski organ u tijelu, a čini samo 2 posto ukupne tjelesne težine. Većinu energije koju ovaj organ koristi namijenjena je međusobnoj komunikaciji između neurona, putem kemijskih signala koji se prenose preko staničnih struktura koje se nazivaju sinapse, rekla je Arianna Harrington, također sa Sveučilišta Duke.

“Mozak se nikada ne odmara, objasnila je; kada spavamo još uvijek mu je potrebno gorivo kako bi dijelio signale između stanica da bi se održala funkcija tijela”, objasnila je Harrington.

Ogromni resursi namijenjeni izgradnji mozga također pomažu objasniti zašto nam tijekom razdoblja intenzivnog razvoja, kada imamo pet ili šest godina, mozak troši gotovo tri puta veću količinu energije od one koja je potrebna mozgu odraslih. Budući da je mozak tako veliki potrošač energije, znači li to da što više ovaj organ koristimo, više kalorija ćemo sagorijevati?

Tehnički odgovor je da, za kognitivno teške zadatke. Ono što se računa kao “težak” mentalni zadatak varira kod svakog pojedinca. Ali generalno, to bi se moglo opisati kao nešto što “mozak ne može lako riješiti koristeći ranije naučene rutine ili zadatke koji neprekidno mijenjaju uvjete”, izjavio je Claude Messie, profesor psihologije i neuroznanosti na Sveučilištu Ottawa u Kanadi.

Takve aktivnosti mogu biti učenje sviranja glazbenog instrumenta ili povlačenje inovativnih poteza tijekom intenzivnog igranja šaha.

“Kada vježbate da biste naučili nešto novo, vaš mozak se prilagođava povećanju prijenosa energije u svim onim dijelovima koji se vježbama aktiviraju,” rekao je Messie.

“S vremenom, kako postajemo vještiji u obavljanju određenog zadatka, mozak više ne mora toliko naporno raditi pa će obavljanje tog zadatka na kraju zahtjevati manje energije”, dodao je.
geek

Aston Martin predstavlja svoj prvi SUV, opremljen u Srebrenici

DBX, prvi SUV proizvođača automobila Aston Martin biće predstavljen 20. novembra u Pekingu a britanska kompanija pokazala je prvom zvaničnom fotografijom kako će njegova unutrašnjost izgledati.

Unutrašnjost vozila luksuzom i velikom količinom kože utjelovljuje spoj udobnosti i bogatstva karakterističan za ovu kompaniju.

Kožna laminacija na sjedištima i plastičnim komponentama u automobilu koji će u Americi koštati 189.900 dolara a u Njemačkoj 193.500 eura, rađena je u kompaniji Prevent Components u Srebrenici.

Radi o projektu koji su uposlenici bh. kompanije u saradnji sa inžinjerima iz Aston Martina razvijali proteklih godinu dana.

„Zadovoljstvo nam je konačno predstaviti izgled komponenti na kojima smo radili zajedno sa timom Aston Martina proteklih godinu dana“, objavili su danas iz kompanije Prevent CEE.

Inače, ovaj automobil će pokretati 4,0 litarski biturbo V8 motor koji razvija 542 KS. Kako je najavljeno iz kompanije, DBX je jedan od najvažnijih modela u istoriji britanske kompanije i početak nove ere sa novim menadžmentom na čelu.

Koračamo hodnicima limba

Ne znamo ko smo. Izgubljeni lutamo pokušavajući da se pronađemo. Koračamo hodnicima limba, na ivici propasti. Rasipamo vreme na materijalno, ne shvatajući da je suštini života tu, u nama.

Toliko smo egoistični da mislimo da smo superiorna bića. Bogom dani. Iluziju ću vam srušiti. Zamislite da vas neko gurne u gejzir sumporne vode u Jeloustonu. Da li biste preživeli?

Izvori sumporne vode, koji su za nas potencijalno smrtonosni, su prirodna staništa mnogih mikroorganizama. Ili vrste koje žive u nehumanim uslovima u pećinama, poput pseudoskorpija. Ili krpelji, koji pokazuju značajnu rezistentnost na niske temperature što im omogućava da naseljavaju i polarne regione.

Otkrivene su vrste gljiva koje mogu da izdrže UV zračenje, neke čak i kosmičko. Ili hajde da govorimo o strategijama za preživljavanje brojnih životinja. Promena boje kože, kamuflaža, intezivna obojenost, lučenje otrovnog sekreta, ispuštanje specifičnih zvukova kao alarm na neposrednu opasnost… Da li i dalje mislite da smo posebni? 

Čovek je jedina vrsta koja je sposobna da misli. I šta smo time postigli?

Zaglavili smo se u materijalnom svetu. Nesrazmerno našim potrebama kupujemo, gradimo, konzumiramo i na kraju skladištimo nepotrebno. Nove telefone, nove laptopove, tablete, novu garderobu, obuću, nameštaj… Okupirani smo iluzijom o materijalnom uspehu i konstantno promašujemo suštinu.

Manipulišemo, lažemo, gazimo preko mrtvih dok se penjemo na vrh onoga što smatramo uspehom. Nadmoć nad drugim ljudima uz pomoć materijalnog. U nama je bolest. Širi se poput malignog kancera, metastizira, izjeda, ubija polako. Poričemo njeno postojanje sve dok telo ne odluči da se pobuni i kaže: “Ne osećam se dobro!”. Jer um može lagati, a telo nikada.

Pročitao sam negde da nam je sumnja u sebe zapisana u genetskom kodu. Neću se složiti. Sumnju u sebe smo sami stvorili težnjom da se ostvarimo kroz materijalno. To nas je odvelo u samodestrukciju. Pored samodestrukcije, težnja da se ostvarimo kroz materijalno nas je odvela i u destrukciju. Jedan poznati reditelj mi je jednom prilikom rekao da kad čovek shvati da mu je dovoljno da mu uvek bude toplo, da njegovi bližnji budu zdravi i da nauči da živi sa prirodom, biće srećan.

Logično, u prirodi su resursi hrane i vode. A šta smo mi uradili? Satanizovali smo prirodu. Nemilosrdno trošimo neobnovljive izvore energije. Palimo i sečemo šume. Toliko smo zagadili planetu da više nema mesta za đubre, već ga i u kosmos šaljemo.

Mozak jedino koristimo za reprodukciju. Svake sekunde ljudska populacija se uveća za 2,5 stanovnika. Već smo dostigli cifru od osam milijardi. Da li znate šta se dešava neograničenom rastu populacije organskih vrsta? Suprostavi mu se ograničeni kapacitet sredine u kojoj populacija živi.

Demografi smatraju da će se taj sigmoidalni rast dogoditi kada ljudska populacija dostigne broj od 10 milijardi. Da li je već počelo da se događa? Koliko ljudi znate koji su neplodni? Mi smo štetočine. Paraziti. Virusi. Ako posmatram planetu kao organizam najbolja reč kojom bih nas opisao je virus. Šta radi organizam kako bi se oslobodio od virusa? Podiže temperaturu. Da li planeta radi upravo to? 

Kako ćemo se boriti protiv katastrofalnih posledica zagađenja? Kupićemo nov telefon. Prva, neuspela vrsta. Samo imajte na umu: Evolucija nas je stvorila, evolucija će nas obrisati. A kad bismo znali od čega bolujemo mogli bismo se nadati i izlečenju.

Izvor:danas

Dodatnih 15 minuta šetnje dnevno moglo bi potaknuti globalnu ekonomiju

Ekonomski poticaj proizlazio bi iz nižih stopa smrtnosti – drugim riječima, više živih ljudi dulje bi radilo i doprinosilo gospodarstvu, rekli su autori studije.

Svjetska ekonomija mogla bi ojačati za čak 100 milijardi dolara godišnje ako poslodavci uspješno potaknu svoje zaposlenike da ispunjavaju smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o vježbanju, navodi se u analizi ekonomskog učinka tjelesne aktivnosti.

Dodavanje dodatnih 15 minuta svakodnevne šetnje ili neprekidno trčanje jednog kilometra dnevno poboljšalo bi produktivnost i produžilo životni vijek – što bi dovelo do većeg ekonomskog rasta, otkrilo je istraživanje zdravstvenog osiguranja Vitality i think-tanka RAND Europe.

Ekonomski poticaj proizlazio bi iz nižih stopa smrtnosti – drugim riječima, više živih ljudi dulje bi radilo i doprinosilo gospodarstvu, rekli su autori studije.

Hans Pung, predsjednik RAND Europe, kazao je da je studija istaknula “značajnu vezu između neaktivnosti i gubitka produktivnosti” te da bi trebala kreatorima politika i poslodavcima dati “nove perspektive o tome kako povećati produktivnost svog stanovništva”.

WHO preporučuje da svi odrasli trebaju raditi najmanje 150 minuta umjerene, odnosno 75 minuta energične vježbe tjedno. U prošlogodišnjem istraživanju pokazalo se da je oko 40 posto odraslih u Sjedinjenim Državama, 36 posto u Britaniji i 14 posto u Kini premalo vježbalo da bi ostali zdravi.
geek