Svi članci od miro

Nije važno koliko ste vi bogati nego koliko vam imaju komšije

Izgleda da ima istine u staroj izreci da se novcem ne može kupiti sreća. Osobito ako je susjed bogatiji od vas. 

Psiholozi kažu da je nejednakost bolji pretkazatelj problema u mentalnom zdravlju nego opće bogatstvo neke zemlje. Drugim riječima, nije važno kolik je vaš apsolutni prihod nego ‘gdje vas on svrstava u odnosu na ostatak društva’, kaže Kate Pickett, profesorica na sveučilištu u Yorku. 

Ona je u svom istraživanju pokazala da društva u kojima je bogatstvo nejednako raspoređeno imaju više razine kriminala, tinejdžerskih trudnoća i nasilja u obitelji. To donekle objašnjava zašto su Sjedinjene Države, premda su najveće svjetsko gospodarstvo, visoko na listi u brojnim problematičnim socijalnim kategorijama. 

Pickett kaže da je to zato što su ljudi, ako su najsiromašniji u zajednici, bez obzira na apsolutnu veličinu bogatstva, neizbježno izloženi tjeskobi, osjećaju stida i frustraciji. 

Pritom se poziva na rezultate studije koja je pokazala da siromašne osobe koje žive u norveškim socijalnim stambenim blokovima nisu u boljem mentalnom stanju od onih u indijskim slumovima. 

– Premda su njihove okolnosti materijalno znatno drugačije, osjećaj siromaštva je jednak – rekla je. 

Premda se psihologija smatra nepolitičkom disciplinom, zbog rezultata njezina i drugih sličnih istraživanja sve je više stručnjaka u tom polju koji smatraju da psiholozi moraju više javno govoriti i utjecati na političare u nastojanju da se smanje nejednakosti u društvu koje utječu na mentalno zdravlje. 

geek

Cosmic Crisp – nova sorta jabuke u hladnjaku traje godinu dana

Nova sorta jabuke nazvana Cosmic Crisp, koju su znanstveni razvijali dva desetljeća i koja bi navodno u frižideru trebala trajati do godinu dana, u nedjelju je u ponudi na američkom tržištu, javlja BBC.

Radi se o sorti dobivenoj križanjem sorti jabuka Honeycrisp i Enterprise, a prvi puta je uzgojena na državnom sveučilištu Washington 1997.

U uzgoj nove »čvrste, hrskave i sočne« jabuke uloženo je 10 milijuna dolara, a ekskluzivno pravo za njezin uzgoj u narednih deset godina dobili su voćari u američkoj saveznoj državi Washington.

»Radi se o vrlo hrskavoj jabuci, relativno je čvrsta i ima dobar odnos slatkoće i oporosti, a i vrlo je sočna«, kazala je Kate Evans, jedna od voditeljica programa uzgoja jabuka na sveučilištu u Washingtonu.

Također, istaknula je, sporo se kvari te u hladnjaku zadržava »odličnu kvalitetu, čak 10 do 12 mjeseci«.

Više od 12 milijuna stabala te jabuke zasađeno je u voćnjacima u državi Washingtonu na površini od 12.000 hektara, a procjenjuje se da će uzgajivači od prodaje ukupno zaraditi 30 milijuna dolara.

Sorta je prvo bila poznata pod nazivom WA38, a ime Cosmic Crisp je dobila zbog bijelih majušnih točkica na tamno crvenoj kori, podsjećajući na noćno nebo.

Država Washington je najveći proizvođač jabuka u SAD-u, a najpopularnije sorte Golden Delicious i Red Delicious suočavaju se sa žestokom konkurencijom sorti Pink Lady i Royal Gala.

Jabuke su nakon banana najprodavanije voće u SAD-u.

geek

Društvena uloga intelektualaca

U Kulturnom centru Gradiška večeras je održana manifestacija  „Književni četvrtak“ na temu „Društvena uloga intelektualaca“ o kojoj je govorio prof. dr Miodrag  Živanović.

Profesor Miodrag Živanović je rekao da se intelektualci u svakom vemenu uzimaju za poseban sloj društva, međutim on smatra da to nije tačno jer biti intelektualac znači imati viziju i misliti i živjeti izvan onoga što se trenutno događa.

„Nažalost to se danas dešava jako rijetko, jer intelektualci često znaju odigrati nečasne uloge u vremenu konflikata i turbulencija u životu i zbog toga ne cijenim taj sloj ljudi“, ističe Živanović.

On je dodao da taj sloj intelektualca ima dvije osnovne osobine, poltronstvo i konformizam, te da su oni uvijek pri vlastima a da su rijeđe borci protiv stvaralaštva i promjena.

Živanović se osvrnuo na pojavu poluintelektualaca koji su po njemu „polu ljudi“ koji često čine ne samo djela nego i zlodjela, uglavnom oni prestavljaju jedna teg oko vrata svima onima koji bi htjeli da mjenjaju ovaj život i da ga načine prema ljudskim vrijednostima.

„Nažalost negativna uloga intelektualaca je dominantnija i ima veći domet, prava borba protiv toga je veoma teška i meta te borbe je teško uhvatljiva a odnosi  se na pravljenje ličnosti odnosno inteletualaca koje će moći da stave prave vrijednosti u prvi plan“, zaključio je Živanović.

Pored profesora Živanovića o ovoj temi pričao je književnik Rado Dimitrijević.

radio gradiska

Ransomware ubrzano raste i sve je teži za riješiti

Hakeri nastavljaju koristiti ransomware u sve većem broju slučajeva jer to im itekako odgovara i ide od ruke, što pokazuju dosadašnje brojke iz 2019., u kojoj se broj takvih napada skoro pa udvostručio u odnosu na posljednja tri mjeseca iz 2018. godine i zbog toga stručnjaci u Bitdefenderu pozivaju na dodatni oprez.

Analizom svih prijetnji, od “rudarenja na tuđi račun”, malwarea, phishinga i ostalog, ransomware raste najbrže. Riječ je o čak 74,2 posto više prijetnji, odnosno pokušaja napada, no što ih je bilo prošle godine. Analiza se tiče samo Windows operativnog sustava, ali to ne znači da Android, macOS ili iOS korisnici mogu odahnuti, ransomware je šira prijetnja.

Naime, ransomware se u pravilu ponaša slično poput računalnih crva ili trojanskih konja, koristeći neku ranjivost kako bi se sami proširili mrežom i instalirali na korisnička računala ili se pretvarajući da su korisni programi, često putem filesharing ili peer-to-peer servisa, kako bi ih korisnici sami instalirali na svoja računala. Nakon infekcije, ovi će maliciozni programi pri prvom pokretanju pokušati kriptirati korisničke podatke, pokušati ograničiti pristup Windowsima, modificirati particijsku tablicu ili MBR (master boot record) diska s operativnim sustavom ili korisnikovim podacima.

Također, prema podacima koje je krajem listopada objavio Coveware, zbog ransomwarea su roz prvi kvartal ove godine isplatile 12.762 američka dolara “otkupnine” u odnosu na 6733 dolara iz posljednjeg kvartala prošle godine. A najviše se to može zahvaliti opasnim Ryuk, Bitpaymer i Dharma napadima. Primjerice, u prosjeku je Ryuk koštao svoje žrtve 286557 dolara.

Ujedno, problem s ransoware jest što se onemogući korištenje softvera i(li) koje su napadnute. Riječ je o prosječno 7,3 dana u odnosu na 6,2 dana iz 2018. Sve to utječe na organizacije, koje ne samo da ostaju bez novca već ga gube još zbog vremena u kojem nemaju priliku baviti se svojim poslom kroz softver koji im je za to neophodan.

Stoga, vrijeme je da se organizacije i pojedinci bolje zaštite, a to se u ovom slučaju može ponajprije edukacijom. Ne klikati na e-mail osoba koje ne znate, ne klikati na neprovjerene linkove i oglase. To će već spriječiti u startu veliku većinu ransomware napada. Nažalost, te upute malo tko sluša i čini se da će 2019. biti još unosnija za cyber kriminalce.

Svih TOP 500 superračunala radi na Linuxu, najbrže ima brzinu od 148,6 petaflopa

Objavljena je lista TOP500 najbržih superračunala i nije se u samom vrhu mijenjala u odnosu na situaciju kojoj smo svjedočili prije gotovo pola godine, što znači da ovog puta nijedna granica nije naoko pomaknuta. Ali, svih 500 radi na Linuxu i uz slanje podataka korištenjem Mellanoxovog HDR InfiniBanda, još su moćnija, posebno jer čine 40 posto ukupne moći ovih iznimnih računala.

A kao što je bili prije šest mjeseci, tako je i sad, svih 500 najbržih su u “petaflop performansama”. Naime, FLOP znači “floating point operations per second” te je mjerna jedinica koja se koristi pri mjerenju brzine procesora. Jedan FLOPS označava jednu matematičku operaciju sa pomičnim zarezom (eng. floating point) u sekundi, iliti jednostavnijim rječnikom, flops je oznaka za jednu instrukciju u jednoj sekundi vremena.

Jedan petaflop odgovara brzini od trilijun kalkulacija u sekundi ili 10^15. Primjerice, standardna kućna računala mogu obraditi oko pet do sto gigaflopsa u sekundi, što znači da su tisuću puta slabija od najmoćnijeg računala na svijetu. Cijene tih “monstruma” kreću se u stotinama milijuna američkih dolara, a Kinezi više nisu dominantni na prvoj poziciji.

Na prvom je mjestu američki Summit, iza kojeg stoji IBM. Ima brzinu od 148,6 petaflopa u sekundi (PFlop/s) i čak 2,414,592 jezgri! Na grafičkim rješenjima radila je Nvidia i riječ je o primjerku koji bi trebao vladati na samom vrhu još jedno poduže vrijeme. Odmah iza njega još je jedan “Amerikanac”. Također ga je načinio IBM, Nvidia je brinula o grafici, ali ima “samo” 94,64 TFlop/s i skoro milijun jezgri manje no Summit.

Potom je na trećem mjestu Sunway TaihuLight, kineski ponos koji je dugo bio vladar na ljestvici, ali je s 93,01 TFlop/s morao pokleknuti. Ujedno, ima 10,649,600 jezgri, što je skoro pa pet puta više no Summit, ali opet ne pomaže u brzini. To potvrđuje koliko je tehnologija otišla prema naprijed. Zatim, na četvrtom mjestu je Tianhe-2A s 61,44 TFlop/s, također kineskih ruku djelo.

Na petom mjestu je američki Frontera, zatim slijedi švicarski Piz Daint, pa američki Trinity, zatim japanski ABCI, njemački SuperMUC-NG i američki Lassen. A cijelu listu možete pogledati OVDJE.