Arhive kategorije: Aktuelno

Kada je bolje otići i biti jeftinija radna snaga na Zapadu

Srbija je izgubila 12 milijardi eura zbog odlaska školovane prirodno-tehničke inteligencije i naučnika. Zašto oni nisu ostali u Srbiji? Dio odgovora, prema Zoranu Stojiljkoviću, treba tražiti u sistemskoj korupciji.

„Brojna su istraživanja pretpostavki sreće i nekoliko je faktora koji su indikativni. Prvi je da radite posao koji vas ispunjava, od kog možete pristojno da živite. Drugi je da živite u bezbjednom i zdravom okruženju. Ovdje bukvalno nije bezbjedno a istovremeno je premalo solidarnosti za zdravo okruženje”.

Razgovor sa Zoranom Stojiljkovićem, profesorom na Fakultetu političkih nauka i predsjednikom UGS Nezavisnost počinje sumornom konstatacijom da „u Srbiji vlada stanje besperspektivnosti i gubitka svake vjere da će ovde biti bitno drugačije”.

„Uočljiva je nespremnost da se razbije šema političkog klijentelizma. Također je prisutno odustvo vjere da će ikad doći do pretpostavki da pojedinac ovdje može da ostvari ličnu, porodičnu i profesionalnu sreću”, kaže Stojiljković.

Srbiju godišnje napusti oko 50.000 ljudi. Njihova prosječna starost je 28 godina i svaki peti je visoko obrazovan. Školovanje svakog visoko obrazovanog čovjeka državu i porodicu košta od 34 do 54 hiljade eura, u zavisnosti da li je riječ o fakultetskoj diplomi ili doktoratu, navodi se u istraživanju Instituta za razvoj i inovacije.

Srbija je 12 milijardi eura izgubila ulažući u školovanje prirodno-tehničke inteligencije i naučnika koji su otišli u inostranstvo. Zašto ti ljudi nemaju svoje mjesto u Srbiji? Dio odgovora, prema Zoranu Stojiljkoviću, treba tražiti u sistemskoj korupciji.

„Korupcija unižava. Ako ja moram da potkupljujem i budem potkupljen, ako ne mogu od svog posla pristojno da radim i da živim, zašto bih ostao u ovoj zemlji? Mi smo kao u onoj pjesmi o vuku i ovci, anestezirani strahom da drugačije ne može biti. Vjerujemo da samo logika privatnih i partijskih veza utvrđuje stvar i da se ništa neće promijeniti ni za godinu ni za dvije, ni za pet. E to ljude tjera napolje”, objašnjava Stojiljković i dodaje: „Jedino što ne možemo da izvezemo su političari. Njih niko neće”.

Država na periferiji bez strategije

Na spisku razloga koje navode za iseljenje, ljudi prije svega ističu nisku zaradu, potvrdilo je istraživanje Mreže za poslovnu podršku koje je rađeno u saradnji sa dominantnim stranim i domaćim kompanijama. No pored niske zarade postoje još četiri bolne tačke: nezadovoljstvo uslovima rada, previše obaveza i odgovornosti za koje nisu nagrađeni, želja da obezbijede veću penziju i udobniju starost i potreba za usavršavanjem i napredovanjem.

„Kada periferijska društva nemaju strategiju i plan razvoja kroz sopstvene investicije, nego se oslanjaju na strane, onda se to ovako završava”, kaže Zoran Stojiljković.

Zbog ogromnog broja iseljenika MMF je sugerisao Vladi Srbije da donese paket mjera kako bi taj trend bio zaustavljen. Značajan odliv radne snage smanjuje produktivnost i negativno utiče na rast, upozorava MMF. Istovremeno mnoge evropske zemlje, pod pritiskom potražnje za radnom snagom, uvode propise kojima se podstiče doseljavanje radnika.

„Cinični zapad svoj demografski debalans rješava tako što uvozi jeftiniju radnu snagu sa strane”, kaže Stojiljković.

Pozivajući se na uticajnog svjetskog ekonomistu Branka Milanovića, eksperta za pitanja nejednakosti Svjetske banke, Stojiljković navodi da 60 odsto naših životnih šansi zavisi od toga u kojoj smo zemlji rođeni, drugih 20 odsto zavisi od toga jesmo li rođeni u „salonskom stanu sa klavirom na Dorćolu ili na Prokletijama” i samo 20 odsto zavisi od našeg talenta. „Ja bih rekao da ipak nešto više ide na talenat”.

Srednju klasu čuvaju jaki sindikati

Upravljanje migracijama je globalni problem. I iz Njemačke visokoobrazovani ljudi odlaze na bolje plaćene poslove u Norveškoj i Americi. Ali srednja klasa u tim zemljama, stiče se utisak, nije ugrožena.

„Sve velike promjene u 19 i 20 vijeku su izvodili oni dijelovi obrazovane srednje klase koje država nije uspjela da uvede u aparat, angažuje i uposli. Kod nas ta srednja klasa odustaje od borbe i odlazi u inostranstvo”, objašnjava Stojiljković i navodi da su upravo „sindikati, svojim jakim pregovaračkim pozicijama u odnosu na poslodavce, držali srednju klasu na zdravim nogama, do polovine osamdesetih kada je pala njihova pregovaračka moć svugdje u svijetu”.

Upitan mogu li sindikati uticati na smanjenje egzodusa, Stojiljković kaže da su oni u postkonfliktnim društvima, kakvo je srpsko, prinuđeni da se bave i temama koje nisu primarno sindikalne.

„Mi (UGS Nezavisnost) vladi dokazujemo da je moguće doći do rasta od četiri do šest odsto a da udio plata u BDP-u ne padne. Oni i to obaraju”, kaže Stojiljković i kao rješenje kandiduje „kontrolisane javne investicije koje će otvoriti nova radna mjesta i poboljšati status radnika”.

„Zauzimam se za aktivnu politiku države na podizanju standarda kroz povoljne stambene kredite, brigu o porodici, dobro školovanje, kreditiranje talenata kao i kroz uvođenje modernijih i produktivnijih tehnologija koje će privući mlade ljude da ostanu i da se na njima, bar na početku karijere, usavršavaju”, kaže Stojiljković.

Ako je suditi po statistici malo je porodica koje nisu pogođene nečijim odlaskom pa se u tom pogledu ni porodica profesora Stojiljkovića ne razlikuje od prosjeka.

„Ako moje obje kćerke odu, a jedna je praktično već otišla, ja sam kao čuvar plaže u zimskom periodu (u filmu Gorana Paskaljevića) Šta sam ja uradio da ne bude tako?”.

Svako radi onoliko koliko je u njegovoj moći. Možda je problem što je moć čovjeka bez partijske knjižice, makar on bio univerzitetski profesor i predsjednik sindikata, u Srbiji zbilja mala.

dw

Koliko se Isplati ulaganje u proizvode i prodaju kanabisa?

Legalna prodaja kanabisa ide lošije nego što se očekivalo, vrijednosti dionica padaju, investitori su razočarani. A posljednjih su godina dionice rasle i po 400 posto mjesečno.

Tko je svoj novac posljednjih godina uložio u dionice tvrtki za uzgoj kanabisa nerijetko se osjećao kao kopač zlata. Vrijednost dionica je rasla i po više hiljada posto, posebno ako je čovjek rano investirao. Tko je 2013. uložio 1.000 kanadskih dolara u tada prilično nepoznati pennystock proizvođača konoplje Canopy Growth, danas je mogao biti bogatiji za 2,2 milijuna dolara. Vrijednost dionica je narasla 290.000 posto.

Brojni stručnjaci su bili sigurni da će to biti veliko tržište. Procjenjivali su da će tržište vrijediti 200 milijarda dolara u idućih deset godina. Promet proizvodima od konoplje bit će veći nego promet bezalkoholnim pićima, kaže primjerice američka investicijska kuća Cowen Inc. I to iako je kanabis još uvijek na mnogim područjima zabranjen.

Ali, od nekadašnjeg booma nije puno ostalo. Mjehur oko konoplje se raspukao. Najmanje 35 milijarda dolara je to tržište izgubilo na vrijednosti od ožujka ove godine. Osobito je pogođena Aurora Cannabis. Vrijednost dionica toga kanadskog proizvođača pala je za 60 posto. Ništa više ne podsjeća na uspon prošle godine kad su neke dionice rasle mjesečno za 400 posto.

više o ovome

Njemačkoj potrebni elektrotehničari, informatičari, hotelijeri,…

Njemačka želi postati privlačnija za radnike iz inozemstva. Politika i gospodarstvo će stoga poduzeti odgovarajuće mjere, o čemu piše tisak. Riječ je i o jednom projektu s Bosnom i Hercegovinom.

Summit o vrbovanju stručne radne snage je održan u Berlinu povodom novog Zakona o doseljavanju stručnog kadra koji treba stupiti na snagu 1. ožujka 2020. S tim u svezi je kancelarka Merkel, pored političara, pozvala i predstavnike njemačkog gospodarstva na sumit, kako bi se moglo poduzeti mjere za bolju i bržu primjenu spomenutog zakona. “Uhvatili smo se ukoštac s problemom”, rekla je kancelarka Merkel, prenose gotovo svi mediji koji pišu o ovome summitu. „Tagesschau.de”, news-portal prvog programa njemačkog javnog servisa, prenosi kako Merkel nije htjela špekulirati o broju radnika koji su potrebni Njemačkoj, ali je navela da je samo u klasičnim obrtničkim zanimanjima oko 250 tisuća radnih mjesta nepopunjeno. Mediji poput berlinskog „taz”-a navode kako se procjenjuje da njemačkom gospodarstvu nedostaje i do 400 tisuća stručnih radnika. Vicekancelar i ministar financija Olaf Scholz je napomenuo kako “prihvaćamo da smo postali useljenička zemlja.”

U istom dahu je kancelarka, međutim, istaknula da popunjavanje radnih mjesta s ljudima iz tuzemstva i dalje ima prioritet. Ministar rada Hubertus Heil je s tim u svezi poručio da je potrebno prvo poboljšati potencijal stručnog kadra u Njemačkoj, prije nego se krene u potragu u druge zemlje. “Prema Heilovim navodima, svake godine oko 50 tisuća mladih ljudi u Njemačkoj ne završi školu, odnosno zanat te da ok 1,1 milijun ljudi starosne dobi između 20 i 30 godina nema završen zanat. Stoga, rekao je Heil, postoji puno prostora za napredovanje na radnom tržištu i kod starijih ljudi, a prije svega kod žena. Tu je riječ o boljem usklađivanju obitelji i posla”, piše tagesschau.de.

Pomoć na portalu “Make it in Germany”

Taj portal prenosi i riječi predsjednika krovne organizacije njemačkih radničkih saveza BDA Inga Kramera o tome koliko je bitno ubrzati birokratske procese oko dolaska stručnog kadra u Njemačku: “Kandidati za posao često moraju mjesecima čekati da dobiju terminu u njemačkim veleposlanstvima. Dok se zatim papiri za ulazak u zemlju provjere, protekne često opet nekoliko mjeseci, žale se poduzeća”, piše tagesschau.de. Stoga se ukazuje na to da će Ministarstvo vanjskih poslova SR Njemačke s novim državnim proračunom dobiti dodatna sredstva za stvaranje radnih mjesta kako bi se mogli ubrzati te birokratske procedure.

Merkel je pozvala na summit o vrbovanju radne snage koji se održao u Berlinu; s lijeva na desno: Horst Seehofer, Hubertus Heil, Angela Merkel, Olaf Scholz i Peter Altmaier

Osim toga se, piše dalje tagesschau.de, savezna vlada nada da će se jače koristiti njezin portal “Make it in Germany” i poduzeća prijaviti više natječaja za posao: “Najveća potreba je, prema vladinoj strategiji o vrbovanju radne snage, evidentna u branšama iz područja matematike, informatike, prirodnih znanosti i tehnike. Pored toga su nedostatkom pogođeni građevina, hotelijerstvo i gastronomija, kao i profesije iz zdravstvenog sektora. Konkretno se radi o potrebi za elektrotehničarima, metalskim radnicima, mehatroničarima, kuharima, njegovateljima za starije i iznemogle osobe, informatičarima kao i softver dizajnerima.”

Pilot-projekt za vrbovanje radnika iz Bosne i Hercegovine

“Süddeutsche Zeitung” (SZ) se također osvrće na sve te stavke te navodi da Njemačka, kad se usporedi s drugim zemljama, doista treba postati privlačnija za stručni kadar. Taj list prenosi rezultate jedne OECD-studije u kojoj se navodi da “zemlje poput Australije, Švedske ili Švicarske za akademski obrazovan kadar nude znatno bolje uvjete nego Njemačka”, kao i da taj akademski obrazovan kadar u Njemačkoj zbog nepriznavanja diploma često radi niže poslove za koje je prekvalificiran. Pogledajte video 02:27

#DE_facto: Njemačka traži 1.000.000 radnika

SZ pored toga spominje i jedan pilot-projekt kojega zanatski savez namjerava provesti u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje, a koji se tiče građana Bosne i Hercegovine. Namjerava se u okviru tog projekta vrbovati kvalificirane ljude iz BiH, nakon čega će rezultati tog pilot-projekta služiti kao podloga za daljnje vrbovanje, odnosno posredovanje kadra u drugim zemljama izvan Europske unije.

Ne smije se populistima pružiti prostor za napad

Časopis “Die Zeit” donosi komentar pod naslovom “Pustite ih da uđu!” u kojemu piše kako je zaključak summita u Berlinu da Njemačka treba postati privlačnija za stručni kadar iz inozemstva te da je to “nužno potrebno. Jer ono što je jasno je da je stopa nataliteta, doduše, blago porasla, ali starenje društva svejedno ide dalje.”

Pripremila: Marina Martinović

DW

Bitcoin pranje novca je klasično glup zločin

Pranje novca preko Bitcoina je loša ideja, ne samo zato što je ilegalno, ali i zbog toga što ostavlja trajne tragove. Okrivljeni su u više navrata hvatani jer su se oslanjali na kriptovalutu za neki dio njihovih sumnjivim aktivnosti. Ponekad, oni su uhapšeni godinama nakon njihovog navodnog zločina .

Prema podacima Ureda Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal, procjenjuje se da 2% do 5% globalnog BDP-ili 800.000.000.000 $ do $ 2000000000000 se opere svake godine, mnogo toga u gotovini . Ali posljednjih nekoliko godina, cryptovaluta raste u značaju i cijeni, oni su postali popularna opcija. Vladine agencije su počele sa angažovanjem kripto-analitičkih firmi kao što su Chainalysis i CipherTrace u potrazi za pranjem novca i drugih kriminalaca.

“Cryptovalute imaju reputaciju kao prekogranično i anonimno, a samim tim i atraktivno za loše momke širom svijeta”, Kim Grauer, viši ekonomist iz Chainalysisa, je objasnio Quartzu e-poštom zašto. “Zato što transakcije koje uključuju cryptocurrencies kao Bitcoin su snimljene trajno, javno dostupno i u nepromenljivu knjigu, cryptocurrencies zapravo može ponuditi bez presedana transparentnost u finansijske transakcije.”

Cilj pranja novca je da se stvori lanac transakcija kojima se ne može ući u trag, tako da je Bitcoin blockchain dizajniran da ima neizbrisivu javnu evidenciju svih transakcija, koji čin ‘pranja’ ćini mnogo težim.

Društvena uloga intelektualaca

U Kulturnom centru Gradiška večeras je održana manifestacija  „Književni četvrtak“ na temu „Društvena uloga intelektualaca“ o kojoj je govorio prof. dr Miodrag  Živanović.

Profesor Miodrag Živanović je rekao da se intelektualci u svakom vemenu uzimaju za poseban sloj društva, međutim on smatra da to nije tačno jer biti intelektualac znači imati viziju i misliti i živjeti izvan onoga što se trenutno događa.

„Nažalost to se danas dešava jako rijetko, jer intelektualci često znaju odigrati nečasne uloge u vremenu konflikata i turbulencija u životu i zbog toga ne cijenim taj sloj ljudi“, ističe Živanović.

On je dodao da taj sloj intelektualca ima dvije osnovne osobine, poltronstvo i konformizam, te da su oni uvijek pri vlastima a da su rijeđe borci protiv stvaralaštva i promjena.

Živanović se osvrnuo na pojavu poluintelektualaca koji su po njemu „polu ljudi“ koji često čine ne samo djela nego i zlodjela, uglavnom oni prestavljaju jedna teg oko vrata svima onima koji bi htjeli da mjenjaju ovaj život i da ga načine prema ljudskim vrijednostima.

„Nažalost negativna uloga intelektualaca je dominantnija i ima veći domet, prava borba protiv toga je veoma teška i meta te borbe je teško uhvatljiva a odnosi  se na pravljenje ličnosti odnosno inteletualaca koje će moći da stave prave vrijednosti u prvi plan“, zaključio je Živanović.

Pored profesora Živanovića o ovoj temi pričao je književnik Rado Dimitrijević.

radio gradiska