Arhive kategorije: Aktuelno

EU planira lansirati svoju digitalnu valutu

Francuski ministar finansija Bruno Le Mer je rekao da bi Evropa trebalo da razmotri svoju javnu digitalnu valutu koja bi mogla da izazove Facebookovu libru.

Ovo je posljednja u nizu nedoumica u vezi sa planovima Facebookove kriptovalute o kojoj je javno polemisao francuski ministar, prenosi Reuters.

Na sastanku ministara finansija EU u Helsinkiju, Le Mer je rekao novinarima da će sljedećeg mjeseca sa svojim kolegama na kontinentu razgovarati o potencijalu za evropsku javnu digitalnu valutu.

Le Mer je pozvao evropski blok da nastavi sa svojim radom na smanjenju troškova prekograničnih plaćanja. Kako Reuters napominje, plaćanja u realnom vremenu u Eurozoni su dostupna od 2017. godine, ali je u šemi učestvovala samo otprilike polovine banaka bloka. Štaviše, projekat je trenutno u velikoj mjeri fokusiran na domaće isplate, prenosi Bankar.rs.

Pored ovih prijedloga, Le Mer je rekao da je bloku potrebno da preispita svoj pristup regulisanju kriptovaluta na nivou EU.

Ponavljajući svoje pozive da odbiju lansiranje libre u Evropskoj uniji, Le Mer je tvrdio da se trenutno stanje limba u kome regulatori nastavljaju raspravu o tome da li da regulišu kriptovalute kao hartije od vrijednosti, usluge plaćanja ili valute, mora riješiti stvaranjem snažnog i zajedničkog okvira.

biznisinfo.ba

Zašto svi tračarimo, a preziremo trač?

Od bezazlenih glasina do olajavanja – svi ponekad tračare. Ali svi bi rekli da ne odobravaju razgovore o odsutnima, da to nije lepo. Psiholozi pak kažu da trač nije ništa strašno i da je ukorijenjen u evoluciji.

Imala sam kolegu koji me je u svakoj prilici zavjerenički odvlačio u stranu i u pola glasa pričao šta misli o osobi koja je upravo napustila prostoriju. Bio je tipična tračara. To mi je bilo vrlo neprijatno.

Pa ipak, i ja to radim: pričam o ljudima koji trenutno nisu tu.

Naučnici pretpostavljaju da se 65 do 90 odsto svakodnevnih razgovora vrti oko ljudi koji nisu prisutni. „Ljudi tračare sa uživanjem koje se može porediti sa hranom ili seksom“, pišu istraživači u jednoj studiji.

Tek mali broj ljudi priznaje da voli ogovaranje. Prema jednoj anketi koju objavljuje Njemački zavod za statistiku, polovina ljudi kaže da tračari rjeđe od jednom mjesečno ili nikada. Tek 11 odsto ljudi priznaje da to čini svakodnevno. Trač je gotovo jednako posvećen komšijama, kolegama, rođacima i prijateljima, nešto manje šefovima, a najrjeđe životnom partneru.

Moralni kod većine društava osuđuje pričanje o ljudima iza njihovih leđa. „Trač se vidi isključivo kao samoživo ponašanje sa ciljem da se manipuliše ljudima, da se na njih utiče sa zlim namjerama“, piše u jednoj holandskoj studiji sa naslovom „Zašto ljudi ogovaraju“.

Ali zapravo su ti razgovori u pola glasa bolji od svog imidža. Ne samo da su ljudski, nego su i smisleni. „Kroz trač učimo ko je potencijalno dobar partner za saradnju, a od koga treba da se držimo podalje“, kaže psiholog Jan Engelman koji istražuje ovu temu na Univerzitetu Berkli u Kaliforniji.

Ko će biti primljen u grupu, a ko ostaje van? To je tokom evolucije bilo pitanje života i smrti. Presudno za preživljavanje je bilo da na vrijeme budete upozoreni ko su izdajnici, prevaranti, egoisti…

Ogovaranje nam u tom čitanju pomaže da odlučimo koga ćemo primiti u svoj krug. Već se i mala djeca na ovaj način štite od egoističnih vršnjaka koji ne žele ništa da dijele ili sa kojima nije zabavno igrati se, utvrdio je Engelman u jednoj studiji.

A šta ako pričaju o meni?

Tračarenje ne pomaže samo da se odvoji žito od kukolja i tako odaberu odgovarajući članovi grupe. Ogovaranje drugih takođe predstavlja i vezivno tkivo grupe. Jača socijalna veza između tračara koje se u povjerenju naginju jedne prema drugima i pričaju ispotiha.

Ali olajava se i u okviru čvrste grupe. Zar nije to posebno gadno? Ne baš. Jer ko povrijedi norme grupe kako bi stekao lične prednosti mora da računa sa tim da će drugi o tome pričati.

Strah da biste mogli da postanete predmet sljedeće trač-partije motiviše članove grupe da se ponašaju fer prema drugima. Naposljetku, ako se pravila ekstremno prekrše, osoba može biti i najurena iz zajednice.

Pa da li onda tračare imaju na umu dobrobit cijele grupe? Nije tako jednostavno. Naučnici su našli razloge koji pokreću ljude na ogovaranje. Osim razmjene korisnih informacija, tračarenje zbilja može da se koristi kao manipulacija.

Kada nekom pričate o odsutnoj osobi, onda utičete na mišljenje te osobe. Tako se šire predrasude i glasine koje brzo mogu poprimiti razmjere mobinga. Nije čudo što trač bije loš glas.

Doduše većina ljudi nema loše namjere kada ogovara. Najčešći motiv je jednostavna radost zbog malo glasina o nekome. Zabavno je razmjenjivati nove tračeve, to skreće pažnju sa svakodnevice i omogućava ljudima da provedu ispunjeno vrijeme, pišu holandski istraživači.

Ali iako gotovo svi tračare, barem ponekad, svi će reći da to nije lepo. „Možda ne volimo kad drugi ogovaraju jer bi moglo da se radi o nama. Naša reputacija tada više nije u našim rukama, više nemamo potpunu kontrolu“, kaže Jan Engelman.

Preziremo ogovaranje jer bismo mi mogli da budemo meta? Sjećam se da sam o svom kolegi sa početka priče uvijek mislila – kada preda mnom ovako priča o svima ostalima, kako li tek priča o meni kada izađem iz prostorije?

Možda me je ta neprijatna pomisao podstakla da mu, ako je moguće, nikada ne dam razlog da me ogovara. Ponašala sam se najbolje što znam. I time je njegovo tračarenje stvarno ispunilo svrhu evolucije.

dw

Nacrti regulacionih planova za Novu Topolu dostupni

Gradska uprava Grada Gradiška obavještava  javnost da će Nacrt Regulacionog plana stambenog naselja „Nova Topola – Istok“ i Nacrt Regulacionog plana „Nova Topola – Zapad“ biti na javnom uvidu do 14. oktobra 2019. godine.

Nacrti Planova će biti izloženi u prostorijama Gradske uprave Gradiška (kancelarija  broj 14). Uvid u Nacrte Planova se može izvršiti svakim radnim danom od 7,30  do 15,30 časova.

U toku trajanja javnog uvida mogu se davati primjedbe, prijedlozi i mišljenja koji će se upisivati u svesku sa numerisanim stranama (koja se nalazi u prostorijama u kojima se Nacrt plana izlaže) ili se mogu dostaviti Odjeljenju za prostorno uređenje i građenje u pisanoj formi.

Prijedlozi, primjedbe i mišljenja na Nacrte Planova se mogu dati ili poslati najkasnije do 14. oktobra 2019. godine.

U OŠ „Petar Kočić“ u Novoj Topoli svečano dočekali prvačiće

Nasmiješena i razdragana lica, poneko čak i uplašeno. Prvi dan škole, a za đake prvake i prvi dan nove životne pustolovine.

U Osnovnoj školi „Petar Kočić“ u Novoj Topoli stariji učenici priredili su program dobrodošlice za nove drugare.

„U školi mi je lijepo. Radovala sam se novim drugarima i učiteljici“, rekla je Irena.

Prvačićima je dobrodošlicu poželio i gradonačelnik Gradiške, Zoran Adžić, nagradivši ih prigodnim paketima.

„Grad Gradiška će pružati maksimalnu podršku, prije svega u materijalnom smislu, osnovnim i srednjim školama kako bi đaci imali što bolje uslove prilikom obrazovanja“, istakao je gradonačelnik Adžić.

Direktor škole u Novoj Topoli, Radivoj Popović, naveo je da su spremno dočekali početak školske godine, podsjetišvi da se nastavni proces u školi „Petar Kočić“ izvodi u centralnoj i sedam područnih škola: „Ukupan broj učenika u ovoj školskoj godini iznosi 850, a u prvi razred smo upisali 68 učenika. To je pad za nekih 20 učenika, odnosno jedno odjeljenje, u odnosu na prošlu školsku godinu. Nakon 50 godina postojanja škole, konačno su izgrađeni sportski tereni, površine 1 800 metara kvadratnih, koji će znatno olakšati nastavu fizičkog vaspitanja.“

Popović je dodao da je u planu sanacija područne škole u Mašićima i da će učenici za vrijeme radova nastavu pohađati u Vilusima.

Info+ kablovski kanal

Finci biraju kada će doći na posao i odakle će raditi

HELSINKI, Svakog jutra rijeke ljudi putuju u svjetske gradove i na kraju dana vraćaju se kući. Šansa da se stvari rade drugačije je za mnoge nedostižan san. Ali u Finskoj, to je stvarnost.

Zemlja je godinama na čelu fleksibilnog rada. Od sredine 90-ih, Zakon o radnom vremenu omogućava Fincima da prilagode svoj radni dan započinjući ili završavajući tri sata ranije ili kasnije.

Fleksibilnost je od tada postala dio kulture. Prema globalnom istraživanju iz 2011. godine, devet od 10 finskih kompanija nudi svojim radnicima fleksibilnu mogućnost rada, piše Indikator.ba.

Novo zakonodavstvo, koje će stupiti na snagu početkom 2020. godine, učiniće prosječnu radnu sedmicu od 40 sati još fleksibilnijom.

Zaposleni će moći barem polovinu svog rada odlučiti kada i gdje će raditi. Osim što mogu da prilagode svoj posao obavezama prema djeci ili vježbanju, većina radnika koji rade s punim radnim vremenom moći će da nagomila slobodne dane i iskoristi ih za produženi odmor.

Dnevni izleti u grad mogli bi da postanu nepotrebni jer nova pravila omogućavaju rad na daljinu. 

Indikator