Arhive kategorije: Aktuelno

Informacije o leptospirozi

Leptospiroza (Leptospirosis) je zarazna bolest raznih vrsta domaćih i divljih životinja, pasa i ljudi.

Spada u grupu zoonoza, zaraznih bolesti koje se prenose sa životinja na ljude.

Uzrok leptospiroze su bakterije iz roda Leptospira.

Pojava leptospiroze kod životinja mora biti prijavljena nadležnom organu i potisnuta zakonom.

Leptospiroza se suzbija prema Pravilniku o mjerama za rano otkrivanje i kontrolu leptospiroze kod životinja (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 3/18).

Na području Gradiške leptospiroze registrovana je u 2014. i 2015. godini kod goveda, svinja i pasa.

U periodu od 2016. do 2018. godine, pojavljivanje leptospiroze nije registrovano do marta 2019. godine, kada je određen za jednu svinju. Ostali slučajevi leptospiroze nisu ustanovljeni, a bolest je obnovljena početkom jula 2019. godine.

Transfer i širenje leptospiroze

Rezervoar i izvor infekcije su miševi i pacovi, a psi su vjerovatan izvor infekcije.

Na širenje bolesti utiču kišne godine i povećana gustina pacova i miševa.

Bolesne životinje i rekonvalescenti izlučuju leptospaze u urinu i zagađuju okolinu i šire infekcije.

U vlažnom okruženju (ribnjaci, močvare, ribnjaci), leptospire mogu preživjeti i biti zarazne nekoliko tjedana.

Osjetljivi su na sušenje i dezinfekciju.

Osoba je zaražena direktnim kontaktom sa urinom ili tkivom zaražene životinje, kroz rezove ili ogrebotine na koži, a ponekad i kroz sluzokožu usta, nosa ili očiju i indirektno u kontaktu sa zaraženim okruženjem (voda, zemlja).

Ljudi koji su profesionalno u kontaktu sa životinjama (stočari, veterinari, veterinari, klanici, ribari itd.) Najčešće su bolesni.

Životinje mogu dugo da budu nosioci leptospire i izlučuju ih u urin izvana, bez ikakvih znakova bolesti, ali se sumnja da je abortus obično u posljednjoj trećini trudnoće bolest, što se potvrđuje u ovlaštenoj dijagnostičkoj laboratoriji.

U vezi sa abortusom, važno je odrediti leptospirozu, ali i druge zarazne bolesti, zoonoze kao što su bruceloza, Q-groznica, listerioza i salmoneloza, tako da se svi abortusi životinja na govedarstvu, ovaca, koza, svinja i kobila epizootiološki prijavljuju. nadležnoj veterinarskoj organizaciji, koja će utvrditi uzroke abortusa, i ako sumnja na prisustvo zarazne bolesti treba da preduzme i predloži mjere za sprečavanje širenja zaraze do dolaska veterinarskog inspektora.

Pored abortusa, veterinar treba da prijavi i sve preuranjene fetuse, kao i fetus loše vitalnih mladunčadi, što može biti i infekcija, a to treba odrediti, prvenstveno u svrhu zdravstvene zaštite ljudi.

Prema Zakonu o veterinarstvu u Republici Srpskoj, vlasnik životinja dužan je obavijestiti veterinarsku organizaciju u slučaju promjene zdravstvenog stanja životinja, uključujući i abortus.

Vlasnik životinja je dužan prijaviti se i svaka životinja će umrijeti na posjedu.

Manifestacija bolesti

Kod životinja se bolest manifestuje drugačije od neočekivanih infekcija do kliničkih znakova abortusa, krvave urine, žutice i mastitisa (upala vimena).

Kod ljudi, bolest može biti blagi sa manifestacijama simptoma gripa, au teškom obliku može dovesti do otkazivanja bubrega i oboljenja jetre koja se manifestuje pojavom žutice.

Težak oblik bolesti zahtijeva bolničko liječenje. Smatra se da se bolest ne prenosi sa čoveka na čoveka, već urin pacijenta treba pažljivo uništiti.

Preventivne mjere

U cilju zaštite ljudi i životinja od leptospiroze u sprječavanju nastanka i širenja bolesti, ona se provodi:

kontrola štetočina (uništavanje miševa i štakora),
zaštitu vode i hrane za ljude i životinje od kontakta sa miševima i štakorima i drugim potencijalno zaraženim životinjama,kloriranje vode za piće,
higijensko čuvanje životinja i ekonomskog dvorišta,
pokrivanje rezova i ogrebotina vodonepropusnim zavojima prije kontakta sa zemljom, blatom ili vodom koja može biti kontaminirana urinom zaraženih životinja,
Ne dajte psima sirove životinjske iznutrice,
da perete ruke sapunom, jer se leptospire brzo ubijaju sapunom, dezinficijensima i dobrim sušenjem ruku,
vakcinacija pasa protiv leptospiroze,
ispuštanje lokvi i uklanjanje svih izvora gdje se voda može zadržati,
nositi zaštitnu odjeću pri radu sa potencijalno zaraženim životinjama.
Obavezno prijavljivanje smrti i pobačaja životinja na imanju epizootiološki kompetentne veterinarske organizacije,

Za više informacija, kontaktirajte svog veterinara.

Hvala vam!

NAČELNIK ODJELA

Branko Stojnić

Topola i banke

Poslije zatvaranja i treće banke u Topoli postavlja se pitanje zašto se to dogodilo i ko je kumovao toj situaciji?

Naravno prepoznati se neće niko, a trebalo bi. Sada treba moljakati banke da bi se prikazali kao spasioci i otvore neki šalter.

Dok ih je bilo tri, svi šalteri su bili uposleni, zatvaranjem prve banke polako se sticala navika nošenja pazara u Gradišku, poslije zatvaranja druge i Aleksandrovac postaje destinacija za obavljanjae bankarskih poslova.

Trebalo je popuniti kapacitete u Gradšci i Aleksandrovcu, upitali se neko odkud u Aleksandrovac moraš ići, svi znamo ali smo malo zaboravni i pravimo se ludi.

Nazvali me iz moje banke i pitaju jesam li zadovoljan uslugama, jesam jer mi šalteri ne trebaju, koristim kartice, ne treba mi u Topoli banka.

Kad treba keš u Aleksandrovac, ali ne koriste svi internet bankarstvo, a i još ne možeš burek kupiti nego gotovinom.

Došlo je do ekonomskih razloga što su banke zatvorile, nema prometa, nema biznisa vrijednog šaltera, većem dijelu ne trebaju banke. Topola je sustavno uništavana radi potrebe da se od Gradiške napravi grad i uspjelo se u tome.

Povratak Topole na mjesto s kojeg je skinuta neće biti moguć jer nema ko da to uradi, naša sudbina je u rukama stručnjaka za opšte namjene, ni u šta se ne razumiju.

Da je tako dokazuje i to što dom od 2 mjeseca posla radi se već godinu dana i još nije na vidiku kraj, a opet je rečeno za 2 mjeseca, kao da imaju posla sa retardiranim ili ih jednostavno nije briga, važno da je limuzina u funkciji.

Uprava „Farmlanda“ se žali na pljačku

BANJALUKA – Član Upravnog odbora propalog „Farmlanda“ Predrag Zgonjanin rekao je da je u toku “pustošenje „Farmlanda“, da nepoznate grupe i pojedinci sijeku, skidaju i odnose krovove i druge dijelove imovine tog preduzeća”.

Zgonjanin je pozvao redakciju portala CAPITAL insistirajući da, umjesto policije, mi posjetimo „Farmland“ i vidimo „čije je to preduzeće, ko radi tamo, ko skida krovove, ko odnosi imovinu…“

„Idite vidite, provjerite papire, ko je to kupio, kad je kupio, ko reže i odnosi, ko je dao naloge, da li je prodala banka imovinu, gdje je izvršni sudija ili sudski izvršitelj, šta se radi i ko sve nosi…“, rekao je Zgonjanin.

Na konstataciju što ne reaguju jer je njihovo preduzeće, Zgonjanin je rekao „nije moje, nije naše, nama su rekli da je to sve oteto, oduzeto, izvršni postupci su u toku, neka sad odu i vide ko je taj što iznosi, imaju li papire i jesu li kupili išta od toga što nose“.

Iako tvrdi da preduzeće više nije njihovo, nastavio je dalje govoreći kako kao Uprava traže partnera za spas „Farmlanda“.

„Ekipe ljudi, kamioni, traktori, avioni, sijeku, vuku, odnose. Dešava se i dan danas, a mi i dalje stupamo u kontakt, radimo s nekim ljudima koji su trebali doći da to preduzeće ožive, sveli smo sve na nivo da tražimo samo učešće u tome, 10, 20 odsto, samo da se to vrati u normalu. Vidite sad kakva je ljepota dole kako nas nema tri godine, vidite šta je ostalo od farme“, rekao je Zgonjanin.

Na pitanje ko je direktor „Farmlanda“ nakon što je Mladenko Topalović imenovan na poziciju u „Elektrokrajini“, Zgonanjin kaže da je sve isto.

„Direktor je gospodin Topalović, nije se ništa promijenilo, još uvijek smo mi u Upravi, nismo mi sebe ispisali, Vasiljević, ja i gospođa Brankica“, rekao je Zgonjanin.

Inače, u Upravnom odboru je, pored Zgonjanina, i Dragan Vasiljević, raniji direktor i većinski vlasnik „Farmlanda“.

Na pitanje da li je prijavio policiji neovlašten ulazak u firmu, Zgonjanin je odgovorio „evo prijavljujem vama, a vi prijavite kome hoćete“.

Dodao je da u “Farmland“ ulazi kako god ko hoće, ali da nemaju nikakva prava.

„Nema stražara, niti policije, niti vlasnika, niti banke, ulazi kako ko hoće, a mi nećemo, evo tri godine nismo ušli, niko od nas nije ušao dok vidimo šta se dešava“, istakao je Zgonjanin.

Dodao je da se izvršenje za naplatu duga UniCredit banke sprovodi zbog kredita od oko 14 miliona, ali da banke nema, niti sudskog izvršioca…

Vasiljević na sastanku Dodika s Kinezima

Dragan Vasiljević se javno godinama hvalio bliskim prijateljskim vezama sa Miloradom Dodikom, sa kojim se sastajao privatno po ugostiteljskim objektima ali i na putovanjima u inostranstvo, posebno u Kini. Upravo iz ove zemlje su trebali doći navodno novi vlasnici „Farmlanda“ koje nikad niko nije vidio.

Vasiljević, nakon što mu je propala farma i pored desetina miliona državnih podsticaja, u aprilu ove godine bio je na sastanku predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika sa predsjednikom Kineske banke Čena Sikinga i delegacije iz Kine.

Sastanak je održan 10. aprila ove godine u Banjaluci, a u saopštenju iz Dodikovog kabineta navedeno je da projekat “Jedan pojas, jedan put” predstavlja priliku da, u okviru podrške Kine, u BiH budu realizovani brojni projekti u energetici, infrastrukturi i poljoprivredi, te je dogovoreno da se na tome radi u narednom periodu.

Saopšteno je i da sastanku prisustvuje ministar finansija RS Zora Vidović, ali nije pomenut Vasiljević i u kom svojstvu je prisutan na sastanku i smješten odmah uz Dodika.

Dugogodišnje uništavanje „Farmlanda“

„Farmland“ već duže vrijeme ne radi, a dugovanja prema Poreskoj upravi premašila su 4,48 miliona KM.

Pored toga, Republika Srpske potražuje i više od milion maraka na osnovu nestale pšenice i kukuruza date „Farmlandu“, te neisporučenih junica Robnim rezervama RS. Sudski postupci su u toku, ali se ročišta već skoro pola godine odgađaju, o čemu je CAPITAL pisao.

Kada su radnici krajem prošle godine ušli u to preduzeće zatekli su pustoš, a od opreme koju su prodali naplatili su svega 30 odsto potraživanja.

Uprava “Farmlanda” obećavala je dolazak Kineza i spašavanje farme, ali se to nije desilo.

Darko Sekimić, vlasnik preduzeća “Agrocentar Lijevče”, stavio je nedavno katanac na “Farmland” kako bi osigurao mašinu koju je kupio u postupku licitacije. Iako farma već duže vrijeme ne obavlja svoju djelatnost, uredno se hrani sa “državnih jasala” pa su tako u 2018. godini na osnovu regresiranog goriva ostvarili podsticaj u iznosu od 59.890 maraka, objavile su Nezavisne novine.

capital

U Podgorici potrebno 700 radnika, dnevnica 35 evra

PODGORICA, Crnogorska državna kompanija “13. jul – Plantaže“, koja je jedan od najvećih i najznačajnijih proizvođača grožđa i vina u jugoistočnoj Evropi, i ove godine, kao i prethodnih, susreće se sa problemom nedostatka radne snage.

Zahvaljujući mehanizovanom sistemu berbe, dobar dio posla obavi se mašinama, ali ipak za određene poslove, neophodno je angažovanje radnika. U susret berbi vinskog grožđa ova kompanija potražuje sezonske radnike iz cijele regije, nudeći im zaradu i do 35 eura na dan. Za poslove na plantažama u avgustu ovoj kompaniji potrebno je 700 radnika.

Na najvećem vinogradu u Evropi u jednom komadu, površine 2,3 hiljade hektara, trenutno je aktivna operacija berbe breskve. Angažovano je oko 40 radnika, ali pravi poslovi tek slijede. U narednim mjesecima, ova kompanija uposliće još oko 700 radnika, uglavnom iz zemalja regije. Radnici angažovani na berbi, zavisno od učinka mogu zaraditi i do 35 eura dnevno, uz osiguranu hranu i smještaj.

Dušan Kankaraš, direktor vinogradarsko – voćarske proizvodnje kompanije “13. jul-Plantaže”, u razgovoru za AA ističe da je ova godina za voćarstvo izuzetno teška i komplikovana.

“Imali smo nedavno grad u zapadnom dijelu rijeke Cijevne koji je kompletan zasad breskve i nektarine dotakao, ali posljedice nisu bile velike. Mi smo uprkos tome i velikoj kiši tokom maja uspjeli da sačuvamo plodove. Berbu smo počeli 30.maja i do danas smo ubrali 220 tona breskve, a plan za ovu godinu je 600 tona i sada smo na trećini ostvarenog plana. Od 10. do 15.jula počinje berba stone sorte grožđa kardinal, po kome smo prepoznatljivi. Sredinom augusta počinje najvažniji posao u plantažama, to je berba vinskog grožđa, kada će nam trebati 700 radnika, tri kombajna i tada bi trebali da uberemo oko 18 miliona kilograma”, kaže Kankaraš.

Problemi sa radnom snagom, ne samo u voj kompaniji, već i na cijelom Balkanu, sve su izraženiji. Kankaraš podsjeća da je nekada bilo drugačije.

“Mi smo imali organizovane grupe radnika koji su dolazili. Tačno se znalo, kada je sadnja, dolaze Kruševljani, kada su zelene operacije, dolaze radnici iz Hercegovine, na berbi radnici sa Kosova iz Makedonije. Sada više toga nema. Prava je rijetkost naći dobrog radnika. Dnevnice su znatno veće, ali uprkos tome, radnika nema. Mi smo sve nove zasade prilagodili mehanizovanim sistemima berbe, tako da kada je berba vinskog grožđa, 750 hektara se bere mehanizovano”, poručuje Kankaraš.

Osigurana hrana, smještaj i prevoz

Uprkos dosta dobrim uslovima, gdje radnici uz dnevnicu koja se kreće do 35 evra imaju obezbijeđen smještaj i hranu, sve je teže naći radnu snagu, bilo iz Crne Gore ili regiona.

“Svi imaju isti problem. Zvale su nas kolege iz BiH, Hrvatske, Srbije, veliki broj radnika je otišao u EU. Jedino rješenje je mehanizovati sve što se može mehanizovati i podići cijene radnicima. Na poslovima berbe stonog grožđa prosjek se kreće oko 20 eura, dobri radnici mogu da zarade i do 35 eura, imamo obezbijeđenu hranu i spavanje i plus im obezbijedimo prevoz. Te uslove da smo ponudili prije deset godina, imali bi dvije hiljade radnika, a sada ne možemo vrlo teško da obezbijedimo radnike”, kaže Kankaraš.

Da se ipak mora raditi, potvrđuje Marinko Eraković iz Nikšića. Pošto nema posla u struci, Marinko se angažovao na berbi breskve i jedan je od najboljih radnika.

“Ovdje sam treću sezonu, inače po zanimanju sam profesor maternjeg jezika. Nema posla što se struke tiče, pa sam nešto došao da radim. Došao sam bio da berem breskvu prije dvije godine, zadovoljan sam bio sa zaradom, i ovo mi je već treća sezona. Nije mi teško po vrućini da radim, navikao sam, dolazim sa sela, uvijek je ljeti sijeno, kosidba”, ističe Eraković.

Njega poslovođe na plantažama predstavljaju kao jednog od najboljih berača, koji dosta dobro i zaradi.

“Što se zarade tiče, govorim u svoje ime, jer ne znam koliko drugi zarađuju, ali prošle i pretprošle godine je bilo bolje, bila je veća zarada, bilo je više breskve. Ove godine je na početku bilo odlično, zarađivao sam dnevno 25 do 30 eura skoro svaki dan. Sada smo prešli na drugu sortu koju je uništio grad i sada se zaradi 15 do 20 eura”, kaže Marinko. AA

capital

Vreće sa životinjskim otpadom PLUTAJU RIJEKOM, mještani strahuju od ZARAZE

GRADIŠKA – Desetak vreća životinjskog otpada sa farmi ili klanica bačeno je u rječicu Jurkovicu, u mjestu Berek zbog čega su stanovnici ovog te susjednih sela u strahu od zaraze. Voda je zagađena, tvrde naši sagovornici u Bereku, a nepoodnošljiv smrad širi se na daleko jer su psi lutalice i druge životinje razvukle dio ovog otpada koji se sada raspada i trune.

Jovo Dragojević, vlasnik obližnjeg rasadnika voća kaže da su prvi reagovali njegovi radnici.

– Koristeći vodu iz Jurkovice za pranje, navodnjavanje i druge potrebe radnici u rasadniku upozorili su na smrad. To je bio znak za uzbunu. Na mjestu odakle pomoću pumpi crpimo vodu, nasukalo se nekoliko vreća životnjskog otpada, vjerovatno od ovaca, svinja, teladi i drugih životinja koji se raspada – ispričao je Dragojević koji je alarmirao komšije, medije, lokalnu vlast.

On kaže da je sada ugroženo zdravlje stanovništva a 60.000 sadnica voća, nakon kišnog perioda, biće uskraćeno za navodnjavanje.

– Vreće su vjerovatno bačene sa mosta, sada ih voda nosi, psi lutalice se hrane životnjskim iznutricama za koje ne znamo porijeklo niti da li su od bolesnih ili zdravih životinja te šire zarazu. Ne znamo u selu šta da radimo, kako da životnu sredinu, naše rijeke, potoke i livade zaštitimo od ekoloških bombi. Pored puta pronašao sam i bačenu pseću kućicu sa uginulim štenadima – požalio se Jovo Dragojević.

Brane Stojaković iz Cerovljana kaže da je Jurkovica, gdje su se nekada kupali, promijenila boju, da je postala crna.

– Komunalna policija i drugi organi vlasti moraju pronaći počinioca, saznati ko je u vodu bacio otpad i sankcionisati ga. Sve dok ne budemo primjenjivali rigorozne kazne, nama će se ovakve slučajevi dešavati, mi ćemo se zatrovati i podaviti u smeću – smatra Stojaković.

U Komunalnoj policiji Gradiška rekli su nam da će hitno preduzeti sanacione mjere, ukloniti životinjski otpad iz vode i eliminisati mogućnosti širenja zaraze. Danijela Gajić, komunalni policajac ne osporava da je došlo do zagađenja životne sredine.

– Izašli smo na teren sa dvojicom komunalaca, izvadili dio vreća i zapalili na neškodljiv način po životnu sredinu. Da bismo otkrili počinioca, potrebna nam je saradnja mještana koji mogu pomoći u razotkrivanju uzroka ovog slučaja – objasnila nam je Danijela Gajić.

Međutim, mještani Bereka nisu zadovoljni intervencijom Komunalne policije jer smatraju da posao nije urađen u skladu sa standardima. -Komunalci nemaju adekvatnu zaštitu, maske, odjeću, obuću… U patikama gaze po vodi dubokoj metar a otpad pale pomoću starih automobilskih guma. Sve vreće nisu izvađene iz vode a mi nismo dobili zapisnik, nismo informisani o razmjerama zagađenja vode niti mjerama koje trebamo preduzeti da bismo zaštitili ljude i životnu sredinu – kazali su nam mještani Bereka.

Veterinari i poljoprivredni stručnjaci smatraju da upravo neznanje i nemar poljoprivrednika često mogu ugroziti prirodnu okolinu.

– Životinjski otpad sa farmi je veoma opasan, naročito kad je u pitanju zagađenje zemljišta, jer može sadržavati hormone, pesticide i antibiotike i sve ono što je životinja koristila u toku životnog ciklusa. Zbog toga, individualna poljoprivredna gazdinstva, klanične industrije i poljoprivredni kombinati mogu biti veliki zagađivači životne sredine – rekao nam je Momir Cvjetković, inženjer stočarstva iz Nove Topople.

Klanični otpad, smatra naš sagovornik, spada u grupu opasnog otpada koji mora da bude na adekvatan način uklonjen. Nažalost, velika količina klaničnog otpada završava u životnoj sredini, upozorio je Cvjetković. Zakonom o veterinarstvu u RS propisano da se trupla uginulih životinja i nusproizvoda moraju preraditi, obraditi ili uništiti te nije dozvoljeno bacati ih u rijeke, kanale ili druge vodene tokove, kao ni ostavljati ih na putevima, otvorenom prostoru, šumama…

U Nacrtu strategije upravljanja otpadom u RS za period od 2016. do 2025. se kaže da ne postoje pouzdani podaci o količinama otpada životinjskog porijekla, ali da se procjenjuje da u RS godišnje nastaje oko 22.500 tona životinjskog otpada.

Uništavanje životinjskog otpada nedefinisano

U RS ne postoje objekti i službe koji bi na propisan način uništavali životinjska trupla i nusproizvode, a lokalne zajednice nemaju novca da obezbijede uslove za izgradnju i održavanje takvih objekata. Rekli su ovo medijima u Inspektoratu RS, te istakli da problem predstavljaju bačena trupla ili nusproizvodi koje nesavesni pojedinci odlažu u prirodu, gdje je teško utvrditi počinioca, kao i uzrok uginuća, što je posebno važno zbog potencijalne opasnosti od širenja zaraze.