Arhive kategorije: Ekologija

Nije važno koliko ste vi bogati nego koliko vam imaju komšije

Izgleda da ima istine u staroj izreci da se novcem ne može kupiti sreća. Osobito ako je susjed bogatiji od vas. 

Psiholozi kažu da je nejednakost bolji pretkazatelj problema u mentalnom zdravlju nego opće bogatstvo neke zemlje. Drugim riječima, nije važno kolik je vaš apsolutni prihod nego ‘gdje vas on svrstava u odnosu na ostatak društva’, kaže Kate Pickett, profesorica na sveučilištu u Yorku. 

Ona je u svom istraživanju pokazala da društva u kojima je bogatstvo nejednako raspoređeno imaju više razine kriminala, tinejdžerskih trudnoća i nasilja u obitelji. To donekle objašnjava zašto su Sjedinjene Države, premda su najveće svjetsko gospodarstvo, visoko na listi u brojnim problematičnim socijalnim kategorijama. 

Pickett kaže da je to zato što su ljudi, ako su najsiromašniji u zajednici, bez obzira na apsolutnu veličinu bogatstva, neizbježno izloženi tjeskobi, osjećaju stida i frustraciji. 

Pritom se poziva na rezultate studije koja je pokazala da siromašne osobe koje žive u norveškim socijalnim stambenim blokovima nisu u boljem mentalnom stanju od onih u indijskim slumovima. 

– Premda su njihove okolnosti materijalno znatno drugačije, osjećaj siromaštva je jednak – rekla je. 

Premda se psihologija smatra nepolitičkom disciplinom, zbog rezultata njezina i drugih sličnih istraživanja sve je više stručnjaka u tom polju koji smatraju da psiholozi moraju više javno govoriti i utjecati na političare u nastojanju da se smanje nejednakosti u društvu koje utječu na mentalno zdravlje. 

geek

Cosmic Crisp – nova sorta jabuke u hladnjaku traje godinu dana

Nova sorta jabuke nazvana Cosmic Crisp, koju su znanstveni razvijali dva desetljeća i koja bi navodno u frižideru trebala trajati do godinu dana, u nedjelju je u ponudi na američkom tržištu, javlja BBC.

Radi se o sorti dobivenoj križanjem sorti jabuka Honeycrisp i Enterprise, a prvi puta je uzgojena na državnom sveučilištu Washington 1997.

U uzgoj nove »čvrste, hrskave i sočne« jabuke uloženo je 10 milijuna dolara, a ekskluzivno pravo za njezin uzgoj u narednih deset godina dobili su voćari u američkoj saveznoj državi Washington.

»Radi se o vrlo hrskavoj jabuci, relativno je čvrsta i ima dobar odnos slatkoće i oporosti, a i vrlo je sočna«, kazala je Kate Evans, jedna od voditeljica programa uzgoja jabuka na sveučilištu u Washingtonu.

Također, istaknula je, sporo se kvari te u hladnjaku zadržava »odličnu kvalitetu, čak 10 do 12 mjeseci«.

Više od 12 milijuna stabala te jabuke zasađeno je u voćnjacima u državi Washingtonu na površini od 12.000 hektara, a procjenjuje se da će uzgajivači od prodaje ukupno zaraditi 30 milijuna dolara.

Sorta je prvo bila poznata pod nazivom WA38, a ime Cosmic Crisp je dobila zbog bijelih majušnih točkica na tamno crvenoj kori, podsjećajući na noćno nebo.

Država Washington je najveći proizvođač jabuka u SAD-u, a najpopularnije sorte Golden Delicious i Red Delicious suočavaju se sa žestokom konkurencijom sorti Pink Lady i Royal Gala.

Jabuke su nakon banana najprodavanije voće u SAD-u.

geek

Koračamo hodnicima limba

Ne znamo ko smo. Izgubljeni lutamo pokušavajući da se pronađemo. Koračamo hodnicima limba, na ivici propasti. Rasipamo vreme na materijalno, ne shvatajući da je suštini života tu, u nama.

Toliko smo egoistični da mislimo da smo superiorna bića. Bogom dani. Iluziju ću vam srušiti. Zamislite da vas neko gurne u gejzir sumporne vode u Jeloustonu. Da li biste preživeli?

Izvori sumporne vode, koji su za nas potencijalno smrtonosni, su prirodna staništa mnogih mikroorganizama. Ili vrste koje žive u nehumanim uslovima u pećinama, poput pseudoskorpija. Ili krpelji, koji pokazuju značajnu rezistentnost na niske temperature što im omogućava da naseljavaju i polarne regione.

Otkrivene su vrste gljiva koje mogu da izdrže UV zračenje, neke čak i kosmičko. Ili hajde da govorimo o strategijama za preživljavanje brojnih životinja. Promena boje kože, kamuflaža, intezivna obojenost, lučenje otrovnog sekreta, ispuštanje specifičnih zvukova kao alarm na neposrednu opasnost… Da li i dalje mislite da smo posebni? 

Čovek je jedina vrsta koja je sposobna da misli. I šta smo time postigli?

Zaglavili smo se u materijalnom svetu. Nesrazmerno našim potrebama kupujemo, gradimo, konzumiramo i na kraju skladištimo nepotrebno. Nove telefone, nove laptopove, tablete, novu garderobu, obuću, nameštaj… Okupirani smo iluzijom o materijalnom uspehu i konstantno promašujemo suštinu.

Manipulišemo, lažemo, gazimo preko mrtvih dok se penjemo na vrh onoga što smatramo uspehom. Nadmoć nad drugim ljudima uz pomoć materijalnog. U nama je bolest. Širi se poput malignog kancera, metastizira, izjeda, ubija polako. Poričemo njeno postojanje sve dok telo ne odluči da se pobuni i kaže: “Ne osećam se dobro!”. Jer um može lagati, a telo nikada.

Pročitao sam negde da nam je sumnja u sebe zapisana u genetskom kodu. Neću se složiti. Sumnju u sebe smo sami stvorili težnjom da se ostvarimo kroz materijalno. To nas je odvelo u samodestrukciju. Pored samodestrukcije, težnja da se ostvarimo kroz materijalno nas je odvela i u destrukciju. Jedan poznati reditelj mi je jednom prilikom rekao da kad čovek shvati da mu je dovoljno da mu uvek bude toplo, da njegovi bližnji budu zdravi i da nauči da živi sa prirodom, biće srećan.

Logično, u prirodi su resursi hrane i vode. A šta smo mi uradili? Satanizovali smo prirodu. Nemilosrdno trošimo neobnovljive izvore energije. Palimo i sečemo šume. Toliko smo zagadili planetu da više nema mesta za đubre, već ga i u kosmos šaljemo.

Mozak jedino koristimo za reprodukciju. Svake sekunde ljudska populacija se uveća za 2,5 stanovnika. Već smo dostigli cifru od osam milijardi. Da li znate šta se dešava neograničenom rastu populacije organskih vrsta? Suprostavi mu se ograničeni kapacitet sredine u kojoj populacija živi.

Demografi smatraju da će se taj sigmoidalni rast dogoditi kada ljudska populacija dostigne broj od 10 milijardi. Da li je već počelo da se događa? Koliko ljudi znate koji su neplodni? Mi smo štetočine. Paraziti. Virusi. Ako posmatram planetu kao organizam najbolja reč kojom bih nas opisao je virus. Šta radi organizam kako bi se oslobodio od virusa? Podiže temperaturu. Da li planeta radi upravo to? 

Kako ćemo se boriti protiv katastrofalnih posledica zagađenja? Kupićemo nov telefon. Prva, neuspela vrsta. Samo imajte na umu: Evolucija nas je stvorila, evolucija će nas obrisati. A kad bismo znali od čega bolujemo mogli bismo se nadati i izlečenju.

Izvor:danas

Naučnici proglasili najvažnije biće na Zemlji

Bez ovih bića, poručeno je, fauna na planeti bi polako počela da nestaje.

Međunarodni Earthwatch Institut je na posljednjem sastanaku u londonskom društvu Royal Geographical proglasio pčele najvažnijim bićima na planeti Zemlji.

Kako su naveli, 70 posto svjetske poljoprivrede zavisi isključivo od pčela, a oprašivanje – možda i najvažnija funkcija pčela – omogućuje biljkama da se razmnožavaju.

Takođe, otkriveno je da je studija koju je sprovelo nekoliko univerziteta otkrila da su pčele jedina živa bića koja ne nose nikakvu vrstu patogena – ni funguse, ni viruse, ni bakterije.

Pčela je sve manje

Jedna od studija otkrila je da je nestalo 90 posto populacije pčela u proteklih nekoliko godina…

Glavni razlozi smanjenja broja pčela jesu nekontrolisana upotreba pesticida, nedostatak cvijeća i deforestacija (krčenje šuma).

Brojni aktivisti iz ovog razloga zahtijevaju da se odmah zabrani upotreba pesticida, da se počnu koristiti prirodne alternative, a zdravlje i opstanak pčela da se pomno prate.

Podsjetimo i još na rečenicu koju je izrekao Albert Ajnštajn: „Ako pčele nestanu, ljudi imaju još četiri godine života“, piše “National Geographic”.

Upitajte se što vi možete učiniti za klimu?

Većina ljudi danas je svjesna da su klimatske promjene stvarnost i mnogi se pitaju što oni osobno mogu učiniti da pomognu, a stručnjaci odgovaraju da mogu, ali to u prvom redu zahtijeva promjenu životnog stila.

Na pitanje je li klimatski neutralan životni stil moguć?

Stručnjaci odgovaraju potvrdno, ali upozoravaju da je taj put dug i počinje pitanjem odakle početi.

“Ponajprije treba prihvatiti da nije dovoljno samo obratiti pozornost na klimatske promjene”, kaže Michael Bilharz iz Saveza njemačkih agencija za okoliš.

“Većina ljudi misli da je zaštita okoliša dobra, no u svakodnevnom životu mnogi su uhvaćeni u zamku navika i struktura koje su razvijali godinama”.

A to uključuje njihove automobile i stanove te široku paletu potrošačkih proizvoda. Naravno da akcije treba provoditi na nacionalnoj i međunarodnoj razini, no svaki potrošač može pomoći promjenom vlastitih životnih navika.

Svako može izračunati osobni otisak potrošnje CO2 ako unese podatke u tablicu na inernetu koja će to izračunati na temelju podataka o stanovanju, prijevozu, prehrani, potrošnji. A u vlastitom domu svatko se ponajprije treba pozabaviti trošenjem struje i grijanja.

Smanjenje grijanja ima velik učinak, a osim toga štedi novac. “Za svaki stupanj niže osobne temperature može se uštedjeti do šest posto energije za grijanje”, kaže Jens Groeger izh Njemačkog instituta za istraživanje okoliša Oeko-Institut.

Kućanski elektroaparati veliki su gutači energije.

“Često ljudi kupuju hladnjake koji su preveliki za broj osoba u kućanstvu”, kaže Groeger te ističe da i vrlo učinkoviti elektroaparati troše mnogo energije. Primjerice jako je važno “da perilice rublja i suđa budu potpuno pune prije nego ih uključite i bolje je izabrati nižu temperaturu pranja”.

“Gledanje televizije uslugom streaminga proizvodi 100 kilograma CO2 na godinu na mreži”, a televizijski prijemnici s ravnim ekranom troše više struje nego stari tipovi unatoč tome što imaju druge prednosti”, otkriva Groeger pa savjetuje da ih treba ugasiti kada televiziju nitko ne gleda, a jednako treba učiniti i sa svjetlima.

“LED žarulje troše vrlo malo energije i tu nema uštede”, ali ima u broju žarulja jer “sobe su često pretrpane izvorima svjetla koji se rijetko gase, a to ukupno troši više struje”.

Važan učinak može imati i odluka o izbjegavanju putovanja zrakoplovom.

“Europski let izravno proizvodi 1 do 2 tone CO2, a interkontinentalni letovi 3 do 5 tona,” objašnjava Bilharz. “Zato kad god je moguće putujte vlakom”, savjetuje građanima.

Konačno da bi se uspostavio novi životni stil na dugoročnoj bazi dobro je uspostaviti prioritete. Prvo treba promijeniti jednu naviku, a tek zatim drugu i tako korak po korak.

Jens Groeger to ovako ilustrira “U šoping idem biciklom, no šlag i dalje radim električnim mikserom”.
Izvor:geek