Arhive kategorije: Ekologija

Završen projekt ePIC – dostupno 18 javnih usluga online za sve građane EU

Projektom koji je trajao više od više od godinu dana stvorene su mogućnosti za sve građane Europske unije da koriste usluge koje kroz sustav e-Građani mogu i svi hrvatski građani. Ukupna vrijednost projekta premašivala je 505 tisuća eura, a 75 posto projekta financirano je sredstvima iz Programa za povezivanje Europe odnosno nešto više od 379 tisuća eura.

Pristup izvadcima iz zemljišnih knjiga, podnošenje zahtjeva za građevinske i lokacijske dozvole, kupnja vinjeta za plovilo te davanje suglasnosti za izdavanje putovnice ili osobne iskaznice za dijete, samo su neke od hrvatskih javnih e-usluga koje su od prosinca 2019. godine dostupne građanima Europske unije putem interneta. Po završetku projekta ePIC, Hrvatska građanima Europske unije omogućuje korištenje čak 18 javnih usluga putem interneta, od kojih je 8 novih dostupno od kraja ove godine.

Ovaj projekt ePIC dio je većeg projekta te je tako tijekom 2016. i 2017. godine Ministarstvo uprave je, uz potporu Financijske agencije, provelo projekt naziva “Ensuring Access to Croatian Public e-services within e-Citizens Platform for EU/EEA Citizens”. Tim projektom omogućena je prekogranična autentifikacija, uspostavljena je platforma europe.gov.hr kao centralna platforma za hrvatske javne e-usluge za strance te je ujedno nadograđeno i prvih deset javnih e-usluga.

Nositelj projekta ePIC je Financija agencija, a partneri na projektu su Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja te Narodne novine.

Naime, od 1. srpnja 2016. godine na razini EU je započela primjena eIDAS Uredbe, čiji je cilj uklanjanje postojećih prepreka u prekograničnom korištenju sredstava elektroničke identifikacije među državama članicama, posebice u domeni pristupa javnim e-uslugama za građane. Iza naoko jednostavne formulacije krije se čitav niz tehničkih i pravnih preduvjeta koje je potrebno zadovoljiti kako bi se građanima jedne EU članice omogućilo korištenje e-usluga drugih država članica EU te Europskog gospodarskog prostora (Norveška, Island i Lihtenštajn).

Dostupne nove usluge:

eNautika online prijava dolaska stranog plovila u hrvatske teritorijalne vode, kupnja vinjete za plovilo

ePomorac predaja zahtjeva za pristupanje ispitu za voditelja brodice

ePlovilo izdavanje izvatka iz upisnika plovila, prijava tehničkog pregleda plovila

Osnivanje trgovačkih društava na daljinu (d.o.o. i j.d.o.o.)

Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra – ZIS OSS (izdavanje zemljišnoknjižnog izvatka u svrhu ostarivanja prava nad nekretninama)

e-Dozvola – predaja zahtjeva za gradnju i prostorno uređenje;

Pristup Elektroničkom oglasniku javne nabave (sudjelovanje u postupcima javne nabave);

Suglasnosti u postupcima iz djelokruga rada MUP-a (ishođenje osobne iskaznice ili putovnice za dijete, prijava prebivališta punoljetne osobe).

Nije važno koliko ste vi bogati nego koliko vam imaju komšije

Izgleda da ima istine u staroj izreci da se novcem ne može kupiti sreća. Osobito ako je susjed bogatiji od vas. 

Psiholozi kažu da je nejednakost bolji pretkazatelj problema u mentalnom zdravlju nego opće bogatstvo neke zemlje. Drugim riječima, nije važno kolik je vaš apsolutni prihod nego ‘gdje vas on svrstava u odnosu na ostatak društva’, kaže Kate Pickett, profesorica na sveučilištu u Yorku. 

Ona je u svom istraživanju pokazala da društva u kojima je bogatstvo nejednako raspoređeno imaju više razine kriminala, tinejdžerskih trudnoća i nasilja u obitelji. To donekle objašnjava zašto su Sjedinjene Države, premda su najveće svjetsko gospodarstvo, visoko na listi u brojnim problematičnim socijalnim kategorijama. 

Pickett kaže da je to zato što su ljudi, ako su najsiromašniji u zajednici, bez obzira na apsolutnu veličinu bogatstva, neizbježno izloženi tjeskobi, osjećaju stida i frustraciji. 

Pritom se poziva na rezultate studije koja je pokazala da siromašne osobe koje žive u norveškim socijalnim stambenim blokovima nisu u boljem mentalnom stanju od onih u indijskim slumovima. 

– Premda su njihove okolnosti materijalno znatno drugačije, osjećaj siromaštva je jednak – rekla je. 

Premda se psihologija smatra nepolitičkom disciplinom, zbog rezultata njezina i drugih sličnih istraživanja sve je više stručnjaka u tom polju koji smatraju da psiholozi moraju više javno govoriti i utjecati na političare u nastojanju da se smanje nejednakosti u društvu koje utječu na mentalno zdravlje. 

geek

Cosmic Crisp – nova sorta jabuke u hladnjaku traje godinu dana

Nova sorta jabuke nazvana Cosmic Crisp, koju su znanstveni razvijali dva desetljeća i koja bi navodno u frižideru trebala trajati do godinu dana, u nedjelju je u ponudi na američkom tržištu, javlja BBC.

Radi se o sorti dobivenoj križanjem sorti jabuka Honeycrisp i Enterprise, a prvi puta je uzgojena na državnom sveučilištu Washington 1997.

U uzgoj nove »čvrste, hrskave i sočne« jabuke uloženo je 10 milijuna dolara, a ekskluzivno pravo za njezin uzgoj u narednih deset godina dobili su voćari u američkoj saveznoj državi Washington.

»Radi se o vrlo hrskavoj jabuci, relativno je čvrsta i ima dobar odnos slatkoće i oporosti, a i vrlo je sočna«, kazala je Kate Evans, jedna od voditeljica programa uzgoja jabuka na sveučilištu u Washingtonu.

Također, istaknula je, sporo se kvari te u hladnjaku zadržava »odličnu kvalitetu, čak 10 do 12 mjeseci«.

Više od 12 milijuna stabala te jabuke zasađeno je u voćnjacima u državi Washingtonu na površini od 12.000 hektara, a procjenjuje se da će uzgajivači od prodaje ukupno zaraditi 30 milijuna dolara.

Sorta je prvo bila poznata pod nazivom WA38, a ime Cosmic Crisp je dobila zbog bijelih majušnih točkica na tamno crvenoj kori, podsjećajući na noćno nebo.

Država Washington je najveći proizvođač jabuka u SAD-u, a najpopularnije sorte Golden Delicious i Red Delicious suočavaju se sa žestokom konkurencijom sorti Pink Lady i Royal Gala.

Jabuke su nakon banana najprodavanije voće u SAD-u.

geek

Koračamo hodnicima limba

Ne znamo ko smo. Izgubljeni lutamo pokušavajući da se pronađemo. Koračamo hodnicima limba, na ivici propasti. Rasipamo vreme na materijalno, ne shvatajući da je suštini života tu, u nama.

Toliko smo egoistični da mislimo da smo superiorna bića. Bogom dani. Iluziju ću vam srušiti. Zamislite da vas neko gurne u gejzir sumporne vode u Jeloustonu. Da li biste preživeli?

Izvori sumporne vode, koji su za nas potencijalno smrtonosni, su prirodna staništa mnogih mikroorganizama. Ili vrste koje žive u nehumanim uslovima u pećinama, poput pseudoskorpija. Ili krpelji, koji pokazuju značajnu rezistentnost na niske temperature što im omogućava da naseljavaju i polarne regione.

Otkrivene su vrste gljiva koje mogu da izdrže UV zračenje, neke čak i kosmičko. Ili hajde da govorimo o strategijama za preživljavanje brojnih životinja. Promena boje kože, kamuflaža, intezivna obojenost, lučenje otrovnog sekreta, ispuštanje specifičnih zvukova kao alarm na neposrednu opasnost… Da li i dalje mislite da smo posebni? 

Čovek je jedina vrsta koja je sposobna da misli. I šta smo time postigli?

Zaglavili smo se u materijalnom svetu. Nesrazmerno našim potrebama kupujemo, gradimo, konzumiramo i na kraju skladištimo nepotrebno. Nove telefone, nove laptopove, tablete, novu garderobu, obuću, nameštaj… Okupirani smo iluzijom o materijalnom uspehu i konstantno promašujemo suštinu.

Manipulišemo, lažemo, gazimo preko mrtvih dok se penjemo na vrh onoga što smatramo uspehom. Nadmoć nad drugim ljudima uz pomoć materijalnog. U nama je bolest. Širi se poput malignog kancera, metastizira, izjeda, ubija polako. Poričemo njeno postojanje sve dok telo ne odluči da se pobuni i kaže: “Ne osećam se dobro!”. Jer um može lagati, a telo nikada.

Pročitao sam negde da nam je sumnja u sebe zapisana u genetskom kodu. Neću se složiti. Sumnju u sebe smo sami stvorili težnjom da se ostvarimo kroz materijalno. To nas je odvelo u samodestrukciju. Pored samodestrukcije, težnja da se ostvarimo kroz materijalno nas je odvela i u destrukciju. Jedan poznati reditelj mi je jednom prilikom rekao da kad čovek shvati da mu je dovoljno da mu uvek bude toplo, da njegovi bližnji budu zdravi i da nauči da živi sa prirodom, biće srećan.

Logično, u prirodi su resursi hrane i vode. A šta smo mi uradili? Satanizovali smo prirodu. Nemilosrdno trošimo neobnovljive izvore energije. Palimo i sečemo šume. Toliko smo zagadili planetu da više nema mesta za đubre, već ga i u kosmos šaljemo.

Mozak jedino koristimo za reprodukciju. Svake sekunde ljudska populacija se uveća za 2,5 stanovnika. Već smo dostigli cifru od osam milijardi. Da li znate šta se dešava neograničenom rastu populacije organskih vrsta? Suprostavi mu se ograničeni kapacitet sredine u kojoj populacija živi.

Demografi smatraju da će se taj sigmoidalni rast dogoditi kada ljudska populacija dostigne broj od 10 milijardi. Da li je već počelo da se događa? Koliko ljudi znate koji su neplodni? Mi smo štetočine. Paraziti. Virusi. Ako posmatram planetu kao organizam najbolja reč kojom bih nas opisao je virus. Šta radi organizam kako bi se oslobodio od virusa? Podiže temperaturu. Da li planeta radi upravo to? 

Kako ćemo se boriti protiv katastrofalnih posledica zagađenja? Kupićemo nov telefon. Prva, neuspela vrsta. Samo imajte na umu: Evolucija nas je stvorila, evolucija će nas obrisati. A kad bismo znali od čega bolujemo mogli bismo se nadati i izlečenju.

Izvor:danas

Naučnici proglasili najvažnije biće na Zemlji

Bez ovih bića, poručeno je, fauna na planeti bi polako počela da nestaje.

Međunarodni Earthwatch Institut je na posljednjem sastanaku u londonskom društvu Royal Geographical proglasio pčele najvažnijim bićima na planeti Zemlji.

Kako su naveli, 70 posto svjetske poljoprivrede zavisi isključivo od pčela, a oprašivanje – možda i najvažnija funkcija pčela – omogućuje biljkama da se razmnožavaju.

Takođe, otkriveno je da je studija koju je sprovelo nekoliko univerziteta otkrila da su pčele jedina živa bića koja ne nose nikakvu vrstu patogena – ni funguse, ni viruse, ni bakterije.

Pčela je sve manje

Jedna od studija otkrila je da je nestalo 90 posto populacije pčela u proteklih nekoliko godina…

Glavni razlozi smanjenja broja pčela jesu nekontrolisana upotreba pesticida, nedostatak cvijeća i deforestacija (krčenje šuma).

Brojni aktivisti iz ovog razloga zahtijevaju da se odmah zabrani upotreba pesticida, da se počnu koristiti prirodne alternative, a zdravlje i opstanak pčela da se pomno prate.

Podsjetimo i još na rečenicu koju je izrekao Albert Ajnštajn: „Ako pčele nestanu, ljudi imaju još četiri godine života“, piše “National Geographic”.