Arhive kategorije: Ekologija

MIRKOVI BURNI PENZIONERSKI DANI: Spasava napuštene pse, juri pljačkaše i daje prvu pomoć zbog putokaza

Nevjerovatni pehovi prate Mirka Đukića, penzionera iz Nove Topole, koji spasava napuštene pse, rastjeruje pljačkaše, podešava putokaze i čuva životnu sredinu.

Đukić kaže da se mnogi društveni problemi prvo iskazuju i prelamaju u njegovom dvorištu, valjda zato što je kuća pored važnog puta, na najvećem lijevčanskom raskršću, i što pored nje prolazi mnogo ljudi sa svakojakim namjerama, sklonostima, nevjerovatnim maštarijama…

– Kod mene se uvijek nešto dešava, a primjera ima na pretek. Kada sam se prije nekoliko dana vratio iz ribolova u Trošeljima zatekao sam psa u dvorištu vezanog lancem za ogradu. Pomislio sam da ga je neki savjesni domaćin privremeno privezao dok završi poslove ali se ispostavilo da nije tako – požalio nam se Đukić naširoko obrazlažući najnovije nedaće zbog šarenog psa nepoznatog vlasnika.

– Dugo sam se borio s vlastima i putarima da podignu naviše metalnu tablu s putokazom za crkvu, ispred moje kuće. Prvo sam ja razbio čelo i glavu, a poslije i mnogi drugi. Najviše problema bilo je srijedom, na pazarni dan u Topoli. Babe i stariji ljudi, koji ne ne obraćaju pažnju, udarali su često glavama o putokaz i krvavi padali na pločnik kao vrapci poslije udarca u staklo. To je bila stalna zveka, vriska i galama. Ja sam za njih bio prva pomoć sve dok se nisam izborio, uz vašu pomoć i javnu kritiku, da se putokaz podigne na pristojnu visinu – podsjeća Mirko Đukić na svoje i opštenarodne probleme.

Pričom nas vodi i na filmsku potjeru za pljačkašima banke. O njegovom poduhvatu izvještavali su mnogi mediji u regionu.

– Kod mene u kući, u mom poslovnom prostoru bila je banka. Pred zoru, nešto je jako lupnulo. Sjećam se dobro, bilo je oko tri iza ponoći. Kuća se zatresla, a potom su zaškripale gume vozila. Istrčao sam bos i u pidžami. Odmah sam shvatio da se radi o pljački. Razbojnici su izvalili pola zida i na sajli vukli bankomat koji se tumbao cestom. Potrčao sam za njima, zavikao, jedan pljačkaš mi je zamalo umakao da ga ne uhvatim. U toj borbi, bankomat se otkačio, a oni su pobjegli prema Rovinama –  opisuje Mirko poduhvat kojeg i sada Topolčani prepričavaju.

Kasnije je policija utvrdila da su pljačkaši provalili vrata i prozor, sajlom opasali bankomat sa dijelom zida i potegli. Kuća je demolirana, ali pljačka nije uspjela.

Penzioner u pripravnosti

Mirko Đukić kaže da je malo dana u godini bez problema i nedaća.

– Ne znam zašto se sve kod mene dešava, to je nevjerovatno. Ja sam jedini penzioner u Topoli koji je stalno u pripravnosti, spavam kao zec, a od kuće ne smijem daleko, jer se za časak nešto dogodi što me poslije danima okupira, obuzme i optereti – požalio nam se Đukić.

Ambrozija – tihi neprijatelj ljudskom organizmu

Iz godine u godinu raste broj pacijenata koji imaju alregijske reakcije na polen ambrozije, ali i na druge alrgene iz prirode.

Upravo ovaj period je veoma neugodan za alergičare, zbog oprašivanja ove korovske biljke. Doktorica Danijela Barać, otorinolaringolog i subspecijalista audiologije kaže da se sklonost ka alergiji može između ostalog i naslijediti.

„Isto tako se i stiče, prosto su to naši poljoprivrednici koji obrađuju određene kulture gdje ima dosta ambrozije i ne radi se na njenom iskorijenjavanju. Onda godinama kada ste tome izloženi stvori se alergija“ rekla je dr Danijela Barać, otorinolaringolog i subspecijalista audiologije.

Simptomi su raznoliki,a osnovni su začepljen nos, kijahanje, svrbež nosa, suzenje i crvenilo očiju. Svake godine predstavlja sve je veći problem i sve su izraženiji sipmtomi, te je bitno što prije preoznati  alergiju. Najbolji način je da se alergija spriječi je eliminacija alergogena na koji ste alergični.

Obaveza suzbijanja i uništavanja ambrozije regulisana je republičkom odlukom iz 2007. godine. Za provođenje ove odluke nadležni su Ministartsvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i inspekcijske službe.

Ambroziju treba da uništavaju svi vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljišta obradivog i neobradivog, korisnici šuma i lovišta, zatim vlasnici građevniskog zemljišta izgrađenog i neizgrađenog, subjekti koji upravljaju vodotokovima i kanalima i površinama uz vodotokove, subjekti koji upravljaju parkovima i oni koji održavaju površine uz javne puteve, te vlasnici i korisnici zapuštenih površina pored puteva staza i iskrčenih mjesta u šumama.

„Suzbijanje se vrši na više načina. Ima savjesnih, ali više nasavjesnih građana. Lica koja ne budu uništvala ambroziju biće kažnjena ,a kazne se kreću od 700 do 5000 KM“ rekla je Verica Žmirić, poljoprivredni inspektor grada Gradiška.

Ambrozija može da izgleda vrlo dekorativno da bude mala biljka, ali da izraste u stablo. Doktori savjetuju da je za alergičare najbolja preventiva osim uništavanja, izbjegavanje boravka na otvorenom, posebno u periodu kada je koncentracija polena veoma visoka.

Biljke koje na našem području najčešće izazivaju alergijske rekacije su sa proljeća vrba i topola,a u ovom periodu to je ambrozija.

Info+ kablovski kanal

Pet razloga za optimizam u vezi životne sredine

Znaci ekološkog kraha svakim danom sve su jasniji. U nekim delovima planete uskoro neće moći da se živi od vrućine, u poplavama strada sve više ljudi, šumski požari i vreli talasi pustoše svake godine i ljudi bi uskoro mogli da budu odgovorni za najveće masovno izumiranje koje je planeta videla, čak i da dovedu u pitanje opstanak.

Mnogo toga moglo bi da bude izbegnuto ali nedostaje politička volja na međunarodnom nivou da se trend preokrene, piše briselski portal EURACTIV.com.

Ipak, ima razloga da verujemo da bi stvari mogle da budu bolje.

Među tim razlozima su sve snažnija pobuna mladih protiv politike koja zanemaruje borbu protiv klimatskih promena, rast broja vegetarijanaca i vegana, pojevtinjenje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i novi zamah u borbi protiv klimatskih promena u EU. Razlog za optimizam je čak i povratak vukova kojih u nekim zemaljama nije bilo više od sto godina.

Mladi se čuju

Mladi ljudi širom Evrope izlaze na ulice da traže strogu klimatsku politiku. To rade već godinu dana i čini se da nemaju nameru da prestanu.

Protesti u školama koje je započela švedska klimatska aktivistkinja Greta Tunberg inspirisali su milione širom planete i narasli do neslućenih razmera.

Priključili su im se i eminentni naučnici koji ohrabruju školarce da nastave da protestuju dok građani tuže EU sudu i traže bolju zaštitu od globalnog zagrevanja.

Svi ti pozivi se čuju a da su ih čuli i lideri širom političkog spektra pokazali su rezultati evropskih izbora u maju.

Zeleni su sa izbora izašli jači i nova šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen morala je da pristane na ustupke – obećala je da će u prvih 100 dana mandata predstaviti “zeleni dogovor” i da će EK doneti zakone kako bi se do 2050. širom EU postigla “klimatska neutralnost”.

“Najveće bogatstvo koje imamo u Evropi je to što je javnost sa nama” u vezi klimatske politike, istakao je evropski komesar za energetsku uniju Maroš Šefčovič.

U modi su vegetarijanci

Do pre samo nekoliko godina, “vegetarijanska opcija” na meniju često je uključivala ribu ili piletiu. Danas se međutim stvari shvataju mnogo ozbiljnije.

Gradovi širom Evrope počeli su da nude više vegetarijanskih jela ili “dan bez mesa” u javnim kantinama, npr. u školama ili bolnicama.

Biti vegetarijanac je velika stvar za životnu sredinu. Ukupna emisija 20 vodećih kompanija u sektoru mesa i mleka u svetu premašuje emisiju zemalja poput Nemačke, Kanade, Australije ili Britanije, pokazala su istraživanja iz 2018.

Na sreću, alternativa je sve više a industrija hrane bez mesa postala je biznis koji obećava. Kada su izašle na berzu ranije ove godine, akcije Bijond mita (Beyond Meat), američkog proizvođača biljnih zamena za meso, utrostručile su vrednost za samo nekoliko dana.

I EU zvaničnici mogu da uživaju u najboljem od vegetarijanstva. Naime, jedan veganski restoran u Briselu nedavno je proglašen najboljim u svetu.

Zato, zašto ne pokušati. Ako ne zbog planete, onda zbog zdravlja.

Izveštaj grupe eminentnih naučnika objavljen 2018. sugeriše da bi radikalni zaokret u načinu ishrane bio koristan i za prirodnu sredinu i za zdravlje ljudi i potenijalno doprineo da se izbegne 10,9-11,6 miliona prevremenih smrti godišnje.

Obnovljivi postali najjevtiniji energent

Energija iz obnovljivih izvora jevtinija je nego ikad.

Prema BNEF, delu Blumberga koji radi istraživanja iz oblasti finansiranja nove energije, obnovljivi su danas najjevtiniji resurs za proizvodu struje u dve trećine sveta. Do 2030. moć Sunca i vetra će “gotovo svuda potkopati postojeći ugalj i gas”, navodi se u Novim energetskim perspektivama BNEF za 2019.

Istraživanje Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) iz 2018. je potvrdilo taj trend. Cena struje iz vetra proizvedene na tlu pala je za 23% od 2010. dok je cena energije iz Sunca u tom periodu smanjena za 73%.

Taj trend će se gotovo sigurno nastaviti jer tehnologije, poput električnih baterija, postaju jevtinije, navode stručnjaci. Prema IRENA, sve tehnologije u obnovljivom sektoru biće konkurentne fosilinim gorivima do 2020.

I vodeće naftne kompanije shvataju da je budućnost u obnovljivim izvorima. Britanska naftna kompanija BP procenjuje da će vetar, Sunce i drugi obnovljivi do 2040. učestvovati sa oko 30% u svetskim isporukama struje. Ranije se taj udeo procenjivao na 25%.

Mnoge od tih vodećih naftnih kompanija počele su da diversifikuju svoje portfelje i sada ulažu milijarde u čiste tehnologije.

Novi zamah u EU

Iako se evropski lideri u junu nisu dogovorili o cilju ugljenične neutralnosti na nivou EU do 2050, taj plan nije odbačen.

Finska, koja trenutno predsedava EU, namerava da se time bavi i omogući dogovor do kraja godine.

UN pak za septembar u Njujorku planiraju klimatski samit koji bi mogao da unese novi zamah u pregovore.

SAD su najavile povlačenje iz Pariskog sporazuma o klimi. To je međutim doprinelo oživljavanju akcija na lokalnom nivou. Veliki podsticaj dao je milijarder i filantrop Majkl Blumberg koji je okupio grupu američkih saveznih država, gradova i biznisa u koaliciju “Još smo unutra” (We are Still In).

U Evropi je 210 gradonačelnika iz gradova širom kontinenta nedavno zatražilo mnogo ambicioznije ciljeve za smanjenje štetne emisije.

I druge lokalne i regionalne vlasti istakle su značaj klimatske situacije i podizanja svesti o tom pitanju.

Povratak vukova

Bez obzira da li ih volite ili ne, vukovi su se vratili u Evropu.

U Nemačkoj, gde su vukovi istrebljeni pre 150 godina, sada živi nekoliko desetina vučjih čopora.

Nekima od njih, Nemačka je postala mala.

Tako se vučica Naja smestila u istočnoj Flandriji i čeka mladunce nakon što je prešla više stotina kilometara iz Nemačke preko Holandije do Belgije. Kada je Naja 2018. stigla u Belgiju, bila je prvi vuk u toj zemlji za preko sto godina.

Najin slučaj nije izolovan. I populacija drugih vrsta, poput dabra i evropskog bizona, ponovo raste u Evropi i te vrste se mnogo češće primećuju u divljini.

Izvor: EURACTIV.com

Beograd od 1. januara zabranjuje plastične kese

Od 1. januara naredne godine u maloprodaji u Beogradu biće zabranjena upotreba plastičnih kesa, što je, prema riječima zamjenika gradonačelnika Gorana Vesića, istorijska odluka za Beograd.

Odbornici Skupštine grada danas su usvojili izmjene i dopune odluke o uslovima za korišćenje kesa za isporuku robe u maloprodaji, čime je samo izvršeno usklađivanje sa novim Zakonom o glavnom gradu i novim Statutom Beograda.

Vesić je rekao da je zabrana upotrebe plastičnh kesa jedna od najavažnijiih odluka kada pričamo o budućnosti svih jer je potrebno 240 godina da se razgradi jedna plastična kesa.

– Njujork zabranjuje plastične kese u martu ili aprilu, što znači da će kod nas ova odluka zaživjeti ranije. U maloprodaji će biti dozvoljeno da kod voća potrošačima budu ponuđene lake biorazgradive i papirne kese. Čeka nas niz sastanaka sa trgovinskim lancima, ali, primjera radi, Aman već od 3. septembra izbacuje sve plastične kese – rekao je Vesić.

Dodao je da je odluka donijeta na vrijeme, kako bi se ostavio prostor da se pripreme za 1. januar.

– Kada riješimo trgovinske lance i pijace, riješili smo većinu problema – dodao je Vesić.

On je dodao da su se proizvođači plastičnih kesa bunili, jer im je proizvodnja pala, ali je istakao da oni mogu da prave biorazgradive kese, samo onda moraju malo više da ulože, prenijela je agencija Tanjug.

WHO tvrdi da mikroplastika u pitkoj vodi još nije rizična za zdravlje

WHO upozorava da su podaci o prisutnosti mikroplastike u pitkoj vodi zasad ograničeni te da je broj pouzdanih studija mali.

Sadašnja razina mikroplastike prisutne u pitkoj vodi predstavlja malen rizik za ljudsko zdravlje, ali potrebna su dodatna istraživanja da bi se umirilo potrošače, priopćila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

U izvješću objavljenom u četvrtak, kako prenose agencije, WHO je predstavio sintezu najnovijih spoznaja o mikroplastici u vodi iz slavine i vodi u boci te o njezinu učinku na ljudsko zdravlje.

“Želimo umiriti potrošače pitke vode u cijelome svijetu: na temelju procjena tvrdimo da je rizik malen”, izjavio je na konferenciji za novinare koordinator Odjela za vodu, asanaciju, higijenu i zdravlje WHO-a Bruce Gordon, kako prenosi Hina. 

Dodao je da se rizici za zdravlje povezani s mikroplastikom odnose uglavnom na tri aspekta – rizik za probavu, kemijski rizik te rizike povezane s prisutnošću nakupina bakterija (biofilma).

Podaci ograničeni, broj studija malen

WHO upozorava na to da su podaci o prisutnosti mikroplastike u pitkoj vodi zasad ograničeni, ističući da je broj pouzdanih studija malen, te da su one teško uposredive, što još više otežava analizu rezultata.

Stoga WHO poziva istraživače da provedu podrobnije istraživanje, standardiziranim metodama.

UN-ova agencija u priopćenju ističe da ljudsko tijelo u principu ne apsorbira čestice mikroplastike veće od 150 mikrona te da bi apsorpcija manjih čestica “morala biti ograničena”.

No, s druge strane, procjenjuje se da bi apsorpcija jako malih čestica mikroplastike, posebno nanočestica, mogla biti viša.

“Kad je riječ o tim najmanjim česticama, za koje su podaci doista ograničeni, moramo znati više o tome što se apsorbira te kakva je njihova raširenost i njihov učinak”, rekla je Jennifer De France, stručnjakinja iz WHO-a i jedna od autorica izvješća.

“Mikroplastika prisutna u vodi za piće čini se da ne predstavlja opasnost za zdravlje, barem ne na sadašnjoj razini. No, moramo produbiti to pitanje”, priopćila je direktorica Odjela za javno zdravstvo WHO-a Maria Neira.

Opasnost u budućnosti

Izvješće upozorava na moguću opasnost u budućnosti – nastavi li se odbacivanje plastike u okoliš sadašnjim ritmom, mikroplastika bi mogla predstavljati velik problem za vodene ekosustave za stotinu godina, što neće biti bez posljedica za ljudsko zdravlje, navodi se.

“Moramo zaustaviti povećanje zagađenja plastikom u cijelome svijetu”, naglasila je Neira.

Stručnjaci naglašavaju i važnost pročišćavanja otpadnih voda koje omogućuje uklanjanje više od 90 posto čestica mikroplastike prisutne u vodi.

Trenutačno velik dio svjetskoga stanovništva još nema sustav prilagođen pročišćavanju otpadnih voda, tvrdi WHO.

Alice Horton, koja istražuje mikroplastiku u Britanskom nacionalnom centru za oceanografiju, komentirala je u priopćenju nalaze WHO-a. 

“Nema dostupnih podataka koji bi pokazali da mikroplastika predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje, no to ne znači nužno da je bezopasna”.

“Važno je staviti strah od mikroplastike u pitkoj vodi u kontekst: u svakodnevnom životu sa svih smo strana okruženi mikroplastikom iz raznih izvora, od kojih je pitka voda samo jedan”.

Ekvivalent gutanju kreditne kartice

Zagađenje plastikom toliko je rašireno u okolišu da možda probavljamo pet grama na tjedan, što je ekvivalent gutanju kreditne kartice, pokazala je u lipnju studija koju je naručio WWF.

Ta je studija pokazala da je najveći izvor unošenja plastike u organizam pitka voda, a drugi veliki izvor su školjkaši.

Najveća prijetnja ljudskome zdravlju iz vode su mikrobi koji mogu uzrokovati smrtonosne bolesti, posebno u siromašnim zemljama u kojima nema pročišćivača vode, priopćio je WHO.

Blizu dvije milijarde ljudi pije vodu zagađenu fekalijama, što je oko milijun smrtnih slučajeva na godinu, rekao je Gordon.

“To mora biti fokus zakonodavcima diljem svijeta”, dodao je.

Izvor: Agencije