Arhive kategorije: Ekologija

U posljednjih 250 godina izumrlo je gotovo 600 biljnih vrsta

Gotovo je 600 biljnih vrsta izbrisano s našeg planeta u posljednjih 250 godina. Ono što je zanimljivo jest da je ta brojka dvostruko veća od brojke vrsta ptica, sisavaca ili vodozemaca koje je snašla ista sudbina.

Istraživanje o tome je objavljeno u stručnom časopisu Nature, Ecology & Evolution.

Konkretno, otkriveno je kako je 571 biljna vrsta nestala iz divljine diljem svijeta. Još nešto je zanimljivo u toj problematici. Naime, izumiranje biljaka se događa 500 puta brže, nego što bi to bilo bez ljudske intervencije.

Za usporedbu, stručnjaci pojašnjavaju kako se izumiranje životinja događa najmanje 1000 puta brže od normalne stope izumiranja. Ipak u izvješću je navedeno kako su istraživači smatrali da je stopa izumiranja biljke podcijenjena.

Stručnjaci s Kraljevskog botaničkog vrta, Kew i Sveučilišta u Stockholmu objašnjavaju da je ovo konkretno prvi put da je sastavljen neki globalni pregled o tome koje su biljke izumrle.

“Većina ljudi je sposobna imenovati nekog sisavca ili pticu koja je izumrla u posljednjih nekoliko stoljeća, međutim malo tko može navesti izumrlu biljku”, primijetio je jedan od autora izvješća za medije, Aleys Humphreys.

Konkretno, biljke na otocima, u tropima ili u mediteranskoj klimi imale su najveće stope izumiranja. To je zato što su to bila područja u kojima su živjele jedinstvene vrste prilično osjetljive na ljudske aktivnosti.

Studija tvrdi da bi povećanje stope izumiranja biljaka moglo biti posljedica gubitka staništa vrsta koje se nalaze na malom geografskom području.

Neki od reprezentativnih primjera biljaka koje su izumrle u zadnja dva stoljeća su aromatično čilsko sandalovo drvo i povezano trojstvo koje nema lišća. Kod te biljke je samo cvijeće vidljivo iznad tla.

Ipak, nije sve tako crno. Izvješće spominje i neke dobre vijesti. Naime, čak 430 biljnih vrsta je ponovno otkriveno nakon što se smatralo da im više nema traga.

Izvor: geek

Novi podaci o izloženosti mikroplastici

Istraživanje kanadskih znanstvenika s University of Victoria ukazuje na rastuću izloženost minijaturnim komadima plastike prisutnima u hrani, piću i zraku.

Podaci prikupljeni u SAD sugeriraju kako prosječni Amerikanac godišnje konzumira najmanje 70000 komada mikroplastike promjera manjeg od 130 mikrona.

Za ilustraciju, promjer vlasi ljudske kose je oko 50 mikrona, piše stručni časopis Environmental Science and Technology.

Izloženost mikroplastici dodatno raste npr. kod osoba koje redovito piju vodu pakiranu u plastičnim bocama.

Ranija studija provedena u Austriji je pokazala kako prosječni uzorak ljudske stolice sadrži 20 komada mikroplastike, dok je u drugom istraživanju potvrđena prisutnost mikroplastike u 90% uzoraka soli namijenjene prehrani.

Danas je Svjetski dan zaštite životne okoline

Zagađenje zraka svake godine dovede do približno sedam miliona preuranjenih smrtnih slučajeva širom svijeta, a stanovništvo zapadnog Balkana izloženo je koncentracijama zagađujućih materija u zraku koje su među najvišima u Evropi, saopćila je danas, na Svjetski dan životne sredine, organizacija Ujedinjenih naroda za životnu sredinu. 

zelena kamuflaža

Devet od deset ljudi na otvorenom prostoru udiše zrak zagađen više nego što se smatra prihvatljivim prema Smjernicama za kvalitet zraka Svjetske zdravstvene organizacije i zbog toga se zagađenje zraka smatra ozbiljnom globalnom opasnošću po javno zdravlje. 

To je i razlog zbog kojeg se na Svjetski dan zaštite životne sredine ove godine pozivaju vlade, industrija, zajednice i pojedinci da zajednički rade na istraživanju obnovljivih izvora energije i zelene tehnologije s ciljem unapređenja kvaliteta zraka u gradovima i regijama širom svijeta, navodi UN. 

Stanovništvo zapadnog Balkana izloženo je koncentracijama zagađujućih materija u zraku koje čak do pet puta premašuju vrijednosti propisane nacionalnim, kao i smjernicama Evropske unije i Svjetske zdravstvene organizacije. 

Zagađenje zraka ozbiljan je problem u svim zemljama zapadnog Balkana, gdje koncentracije zagađujućih materija u zraku obično premašuju dozvoljene vrijednosti.

Podizanje svijesti o zagađenju gradova

Sve će to o mila moja prekriti…

Regionalna studija o utjecaju zagađenja zraka na zdravlje ljudi ukazuje na kraći očekivani životni vijek na zapadnom Balkanu zbog lošeg kvaliteta zraka. 

Prema izvještaju, zagađenje zraka doprinosi visokoj smrtnosti i skraćenju očekivanog životnog vijeka u analiziranim gradovima, a izvještaj posebno ukazuje na opasnosti od izlaganja emisiji suspendiranih čestica (PM2,5 i PM10). 

Visokim koncentracijama zagađujućih materija u zraku doprinose i topografija ovog područja, ali prije svega i nekvalitetna čvrsta goriva koja se koriste u termoelektranama na ugalj, sagorijevanje uglja za potrebe kuhanja i zagrijavanja domaćinstava, zastarjela industrija i stara vozila.

Poboljšanje kvaliteta zraka smanjenjem energetskog siromaštva je od suštinskog značaja za smanjenje broja smrtnih ishoda i bolesti povezanih sa zagađenjem zraka na zapadnom Balkanu. 

Neke od strateških preporuka iz izvještaja odnose se na uspostavljanje nacionalnih, regionalnih i međunarodnih okvira za rješavanje problema u oblasti životne sredine, podizanje svijesti o zagađenju zraka, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, ekološko upravljanje hemikalijama i otpadom.

Izvor: Agencije

Stvorena je plastika koja se može neograničeno reciklirati

Amerikanci su od 2015. reciklirali manje od 10% plastike koju su koristili. To nije tako samo zbog lijenosti, nego je i stvar u tome što mnoge vrste plastike nisu pogodne za recikliranje.

Znanstvenici laboratorija Berkeley tvrde da su izumili plastiku koja se može neograničeno razgrađivati i reciklirati. Upravo to bi moglo svijetu pomoći riješiti veliki problem zagađenja plastikom.

Sve plastične mase se sastoje od velikih molekula polimera koji sadrže spojeve monomere.

Obično se u plastiku dodaju kemikalije koje im daju neka svojstva, primjerice čvrstoću ili savitljivost. One se, pak, vežu čvrsto za monomere te ostaju u njima čak i nakon što plastika prođe kroz recikliranje.

Problem je u tome što proizvođači rabe reciklirane monomere za pravljenje nove plastike. Pritom ne mogu konkretno znati koja su svojstva iz izvorne plastike mogla ostati u njoj.

Ipak, u studiji objavljenoj u časopisu Nature, tim s Berkeleya je opisao stvaranje nove vrste polidiketoenamin ili PDK plastike.

Veze između aditiva i monomera su reverzibilne, a ne trajne. Otapaju se kad se materijal stavi u kiselu otopinu. To je stručnjacima omogućilo korištenje obnovljenih monomera za recikliranje plastike koja nije pokazala ista svojstva kao reciklirana plastika.

Ovo otkriće predstavlja veliki uspjeh. Pogotovo kad se uzme u obzir da su neke “razgradive” vrećice pronađene u nerazgrađenom stanju u tlu i u moru.

Izvor: geek

Guglova zgrada u Njujorku jedan od najvećih zagađivača – suočava se sa milionskim kaznama

Njujorška kancelarija Gugla treći je po veličini emiter gasova sa efektom staklene bašte i mogla bi se suočiti sa kaznama u ukupnom iznosu od preko četiri miliona dolara ukoliko kompanija ne napravi odgovarajuća poboljšanja.

Sedište tehnološkog giganta na broju 111 Osme avenije prekršiće paket propisa Green New Deal gradonačelnika De Blazija, kojima se od najvećih zgrada u gradu zahtjeva da smanje emisiju štetnih gasova do 2030, inače će se suočiti sa strogim kaznama.

Vijesti o „grešnosti“ Guglove zgrade isplivale su nakon što je De Blazio, za koga se očekuje da će u 2020. najaviti kandidaturu za predsjednika, održao u ponedjeljak konferenciju u Trampovoj kuli, gdje je promovisao svoj „Novi zeleni plan“ za taj grad.

Ukoliko Gugl ne poboljša svoju kancelariju u Čelsiju do 2030, kompanija će se suočiti sa potencijalnom kaznom od 4,3 miliona dolara.

Dva najveća prekršioca De Blaziovih propisa su Tajm Vornerov centar i Medicinski centar Maunt Sinaj. Obje zgrade očekuje kazna od po 5,5 miliona dolara ako do 2030. ne uvedu zahtjevane promjene.

capital