Arhive kategorije: Istorija

Krešimir pl. Đurkovečki

Krešimir pl. Đurkovečki, ugledni veleposjednik i industrijalac iz Nove Topole i načelnik tamošnje opštine, sin je Emeriha pl. Đurkovečkog zvanog Mirko, koji je 1881. iz Hrvatske došao u bosanskogradiški kotar, 1885.otvorio trgovinu u Rovinama (Okružni sud u Banjaluci, broj 3502/gr), a 25. marta 1910. parnu pilanu i parni mlin u Donjem Windhorstu (Okružni sud u Banjaluci, broj F-247/1909) i bio jedan od prvih zadrugara. Mirko je bio poslanik Bosanskog sabora, a na području Gradiške širio je političku propagandu starčevićevaca. U proljeće 1936. Krešimir je bio angažovan u akciji prehranjivanja siromašne djece sa Zmijanja. Djecu je u Banjaluci prihvatao i zdravstveno pregledao dr Branko Čubrilović, a zatim su autobusima preduzeća Braća Divjak djeca besplatno prevožena u Novu Topolu, gdje ih je Krešimir prihvatao i raspoređivao po domovima. Godine 1930. odlikovan je Ordenom jugoslovenske krune V reda. Njegova supruga Nada djev. Mataruga, rođena u NovojTopoli, optužena je zbog pomaganja narodnooslobodilačkog pokreta i novembra 1941. predata Pokretnom prijekom sudu u Zagrebu.

Omladinski sastanak

Omladinski sastanak od prije 4o godina. Teme današnje, kako napraviti pješačku stazu, kako unaprijediti kulturni i sportski život. Od tada do danas teme iste i stanje isto !

Prva pošta

U vrijeme Austrougarske okupacije B&H otvoreno je ukupno 156 vojnih pošta i 165 vojnih poštarnica. Pošta Neum je bila stalno pod upravom Direkcije pošta i telegrafa u Zadru. Željeznickih (ambulantnih) pošta bilo je ukupno 18. U Windhorstu (Nova Topola) otvorena je 1.10.1907. prva vojna poštarnica K. und K. MILITÄRPOST ABLAGE. Poštarnice su bile pomoćne pošte i njihovu ekspanziju bilježimo nakon osnivanja Poštanske štedionice 11.6.1911.

Poštansko vozilo

Za transport poštanskih pošiljaka, u prvim godinama okupacije, najčešće su se koristili pješaci, tovarni i jahaći konji, tegleća stoka, te vojne komore. S vremenom je željeznica preuzimala sve veće učešće u transportu poštanskih pošiljaka, a 1905 uveden je poštanski transport automobilom. Poštanski kondukteri i pratioci poštanskih kola bili su obavezni da u poštanskim stajalištima primaju i izdaju obična, expresna i preporučena pisma, dopisnice, poštanske uputnice i pakete.

Marke na zapremljenim običnim pismima i dopisnicama, kondukteri su poništavali ručnim ispisivanjem datuma i imena poštanskih stajališta. Isto je vrijedilo za konduktere na vlakovima, koji su poništavali marke ispisivanjem datuma i imena željezničkih stanica.

Bosansko-hercegovačka pošta već je sredinom okupacijskog perioda pružala skoro sve, za to vrijeme, suvremene oblike postanske usluge; pismonosne usluge, paketne i poštansko-uputničke usluge, uplate i isplate štednih uloga, prodaju i distribuciju.