Arhive kategorije: Kultura-Sport

RATARI PONOVO U POGONU

Kad narednog vikenda počne takmičenje u okviru Međuopštinske lige grupa Zapad, jedan od 14 klubova učesnika biće i Fudbalski klub „Ratar“ iz Stare Topole. Nakon dvije decenije pauze, fudbal će se ponovo igrati u Staroj Topoli na jednom od najstarijih stadiona gradiške opštine. Ratar je osnovan 1975. godine pošto je fudbalski klub Lijevče koji je igrao utakmice na ovom stadionu preseljen u Novu Topolu, a rad je zamrznuo početkom ratnih dešavanja na ovim prostorima. Ideja o ponovnom pokretanju kluba dugo se vrzmala po glavama fudbalskih zaljubljenika u Staroj Topoli. Početkom ove godine, o toj ideji počelo se „glasno“ razmišljati. „Na inicijativu mladih ljudi iz naše mjesne zajednice ponovo smo pokrenuli rad kluba“, rekao je Boban Babić, trener ekipe. Njegov prezimenjak Bojan dodao je kako su mnogo mladići iz Stare Topole igrali fudbal po okolnim klubovima. „Konačno nam se ostvarila želja da ponovo imamo svoj klub“, rekao je Bojan Babić. Vrlo brzo nakon odluke o reaktiviranju kluba počelo je stvaranje tima. Mladi ljudi iz ovog dijela gradiške opštine počeli su dolaziti na treninge, te Ratar danas ima više od 50 igrača u pogonu. „ Imamo dvije selekcije: omladinsku i seniorsku. Dvadesetak omladinaca redovno izvršava svoje obaveze, a registrovali smo 27 igrača iz seniorskog pogona. To neće biti konačan spisak jer u ova dva mjeseca koliko traju pripreme svakodnevno nam se pridružuju mladi ljudi“, istakao je predsjednik kluba Zoran Malkić. Najteži posao je rekonstrukcija devastiranih klupskih prostorija. Neko vrijeme na ovom stadionu je igrao mašićki Borac, a njegovim odlaskom počelo je propadanje prostorija. Igrači i članovi rukovodstva primili su se posla i uporedo sa treninzima počeli uređivanje prostorija. Ističu da ništa ne bi uradili bez prijatelja kluba koji su donirali građevinski materijal. „U završnoj fazi radova najpotrebniji nam je vodomaterijal i apelujem na ljude dobre volje da nam pomognu i oko tog problema kako bismo prvu domaću utakmicu mogli odigrati na svom stadionu“, rekao je Malkić. Ratar je za svog kratkog postojanja bio stabilan član Grupne lige Lijevče. Klub je svojevremeno bio na pragu Zonske lige,te osvajač opštinskog kupa. Novi početak je nešto što svi željno iščekuju. Međuopštinska liga startuje 25. avgusta. Ratar će prvu zvaničnu utakmicu na svom stadionu nakon 22 godine odigrati 1. septembra kada će u okviru trećeg kola dočekati Polet iz Elezagića.
(info+)

Održana druga Pirogijada

D. Tovilović – 05.08.2012 18:01

GRADIŠKA – Bogatim kulturno-umjetničkim programom uz promociju poljske nacionalne kuhinje, u subotu je u Ćelinovcu, kod Gradiške, održana druga “Pirogijada” u organizaciji Udruženja Poljaka i prijatelja MAK i mještana ovog sela.

Početak manifestacije obilježila je podnevna misa u crkvi svetog Mihovila, nakon čega je krenula procesija do kapelice posvećene djeci, da bi zatim uslijedio kulturno-umjetnički program u kojem su učestvovali članovi ovog udruženja, kao i gosti iz Poljske, a sam završetak su obilježili oni najmlađi sa svojim nastupima.

Sama manifestacija završena je promocijom piroge, kao nacionalnog jela Poljske, gdje je oko 100 posjetilaca, među kojima su bili i predstavnici ambasade ove zemlje u BiH i opštine Gradiška, moglo da degustira jelo koje su pripremile članice Udruženja MAK.

Pored ovog jela koje je spremano od krompira, gljiva, kupusa i šljiva, posjetiocima su bili izloženi i ostali domaći proizvodi koji se proizvode na selu, kao što su štrudle, domaći sokovi, kozji sir i domaća rakija.

Marija Buganik, predsjednica ovog udruženja, kaže kako je cilj “Pirogijade” bio da se, pored ove hrane, promovišu i svi ostali proizvodi koji se mogu proizvoditi po selima, kao i upoznavanje ljudi sa tradicijom poljske kuhinje.

“Osnovni cilj ove manifestacije jeste čuvanje poljske tradicije i kulture na ovim krajevima, kroz kulturno-umjetničke programe i pripremu tradicionalnih jela od sastojaka koji se mogu naći u našoj okolini”, kaže Buganikova.

Ona je podsjetila kako je prva poljska kolonija u BiH osnovana upravo u Ćelinovcu, te kako su se Poljaci na ove prostore naseljavali u 19 vijeku.

“Smatram da je bogatstvo u raznolikosti, a mi ovdje živimo više od 120 godina i smatramo da je time što smo tu i što prikazujemo našu kulturu i tradiciju, naš kraj bogatiji”, kaže ona i dodaje kako je u cilju da ova manifestacija postane tradicionalna te da je u planu da se održava svake prve subote u avgustu.

(nezavisne)

ROGOLJSKA ŽETVA 2012

Kosidba i vršidba žita održana je treći put u gradiškom selu Rogolji, u srcu Lijevče polja. I ovogodišnja žetva oživjela je stare običaje, podsjetila na prošla vremena, a i pokazala mlađim generacijama kako se nekad želo, kosilo i vršilo žito. Rogoljsku žetvu zvanično je otvorio predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, koji se oprobao u ulozi kosca i pokosio prve otkose pšenice. Rogoljskim poljima odjeknuo je i zvuk vršalice, kojom se svojevremeno vršila pšenica i drugo žito. Ova stara mašina godinama nije u funkciju, jer su je zamijenili kombajni, koji su ubrzali i pojednostavili žetvu pšenice. U lijevčanskom selu upriličena je i izložba tradicionalne hrane, a novina na Kosidbi i vršidbi bila je stara vodenica. I ove godine, u Rogoljima nije izostala izložba starih predmeta i poljoprivredne mehanizacije, a izloženo je više od 1000 eksponata. -Po Kosidbi i vršidbi Gradiška je postala prepoznatljiva- rekao je načelnik Nikola Kragulj, dodajući da opština podržava manifestacije koje čuvaju tradicionalne vrijednosti. Idejni tvorac Rogoljske žetve je domaćin Savo Vasiljević, na čijem imanju, uz pomoć mještana i gradiške Turističke organizacije, se priređuje ova manifestacija. U gradiškom kalendaru događaja Rogoljska žetva zauzima značajno mjesto. Cilj ove manifestacije je očuvanje tradicije, prisjećanje na žetvene običaje Lijevče polja i Potkozarja i okupljanje velikog broja posjetilaca iz Gradiške i susjednih opština, ali i šireg okruženja.


(info+)

01/08/2012: ZAVRŠEN TURNIR “LIJEVČE 2012“ NOVA TOPOLA

Na sportskom terenu u Novoj Toploli održan je treći po redu turnir u uličnoj košarci “Lijevče 2012” u organizaciji KK “Lijevče” Nova Topola. U ovogodišnjem streetball turniru takmičilo se šesnaest ekipa u juniorskoj, kadetskoj i seniorskoj konkureniciji. Iako su mnogi pokazali zavidan kvalitet najuspješnija u seniorskoj konkurenciji bila je ekipa” Dubravka” savladavši ekipu “Samoposluga Dobrić”. “Igrali smo protiv jedne veoma ozbiljne ekipe, to su naši drugovi sa kojima smo trenirali. Mi smo pokazali veću želju za pobjedom i borbeno smo ih uspjeli pobjediti”, kaže Ognjen Topolović, ekipa “Dubravka”. U finalnoj utakmici za kadete pobjedu je odnijela ekipa “Vukajlović auto”, dok je najviše sreće u kategoriji za juniore imala je ekipa “Klub X”. Organizatori turnira u Novoj Topoli zadovoljni su kvalitetom ekipa kao i posjećenošću ovogodišnjeg turnira u uličnoj košarci. “Bilo je loših ali i dobrih ekipa koje su prevladale. Bilo je učesnika iz Gradiške, Aleksandrovca kao i Nove Topole. Sa odzivom smo i više nego zadovoljni, možda zato što smo sve ovo organizovali na Ognjenu Mariju kada je u Novoj Topoli zbor”, kaže Slaviša Guduraš, predsjednik KK ”Lijevče” Nova Topola i član Organizacionog odbora turnira. Najbolje ekipe na turniru nagrađene su novčanim nagradama.
(info+)

Naziv ulica

Ovih dana napokon se vrši označavanje ulica po Novoj Topoli. Tako ulica u kojoj živim dobila naziv Laze Kostića. Dobro se sjećamo da je prije par godina oformljena komisija koja je dodijelila naziv Alekse Šantića i tada je neko iz komisije pitao dali se slažemo sa nazivom ulice i mi smo se svi složili i tako sma računali da će i ostati. Sada je ulica dobila novi naziv i nije ništa sporno s obzirom da je riječ o još jednom čuvenom pjesniku. Mislim da je neko iz poštovanja trebao da upozna stanovnike ulice sa prijedlogom i da čuje mišljenje onih koji će živjeti u toj ulici.

O Lazi Kostću

Rođen je 1841. godine u Kovilju (Bačka), u vojničkoj obitelji. U rodnom mjestu je završio osnovnu školu, a gimnaziju u Novom Sadu, Pančevu i Budimu, a prava i doktorat prava na peštanskom univerzitetu. Službu je počeo kao gimnazijski učitelj u Novom Sadu. Potom postaje advokat, veliki bilježnik i predsjednik suda. Sve je to trajalo oko osam godina, a potom se, sve do smrti, isključivo bavi književnošću, novinarstvom, politikom i javnim nacionalnim poslovima. Dva puta je bio u zatvoru u Pešti: prvi put zbog lažne dostave da je sudjelovao u uubistvu kneza Mihaila, a drugi put zbog borbenog i antiaustrijskog govora u Beogradu na univerzitetu prilikom proglašenja punoljetstva kneza Milana. Kad je oslobođen, u znak priznanja, izabran je za poslanika Ugarskog sabora, gdje je, kao jedan od najboljih suradnika Svetozara Miletića, živio i smjelo radio za srpsku stvar. Potom živi u Beogradu i uređuje „Srpsku nezavisnost”, ali pod pritiskom reakcionarne vlade morao je napustiti Srbiju. Na poziv kneza Nikole odlazi u Crnu Goru i tu ostaje oko pet godina kao urednik službenih crnogorskih novina i knežev politički suradnik. No i tu je dolazilo do sukoba, pa se vratio u Bačku. U Somboru je proveo ostatak života relativno mirno. Umro je 1910. godine u Beču.

Izabran je za člana Srpskog učenog društva 27. februara 1883., a za redovnog člana Srpske kraljevske akademije 26. januara 1909. godine. Odbor akademika Srpske akademije znanosti i umjetnosti ga je 1993. godine uvrstio na popis sto najznačajnijih Srba.