Arhive kategorije: Politika

Ratko Mladić dobio mural u Gradišci

Malo vremena je trebalo da Gradiška postane grad murala. Upravo je jedan učinio da o Gradišci priča čitav svijet. No, Gradiščani ne staju pa “šaraju” zidove i dalje.

Ovog puta mural je dobio ratni general Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, što su mnogi mediji iz Federacije BiH osudili. Neformalna grupa građana iz gradiškog naselja Senjak, koja je pokrnula inicijativu slikanja murala, poručuje da nemaju loše namjere prema bilo kome, već je ovo znak zahvalnost generalu Mladiću.

“Mi nemamo namjeru da dižemo tenzije prema bilo kome u Bosni i Hercegovini. Ovaj mural je znak zahvalnosti našem generalu za sve što je učinio kako Gradiška i Republika Srpska ne bi doživjeli sudbinu, kakvu je naš narod ovdje doživio u periodu od 1941. do 1945. godine. Pored toga kako podaci Kancelarije za ratne Zločine Republike Srpske govore, general Mladić nije pravosnažno osuđen”, poručuju mladići sa Senjaka.

Pored pomenutih murala, planirano je da u naselju Senjak budu naslikanu murali Novaka Đokovića i brojnih drugih poznatih ličnosti srpskog naroda. 

micromreza

Dom spreman za izbore?

Donacija Aleksandra Vučića za obnovu doma konačno pred otvaranjem, čekaju se izbori.

Kada je Vlada Srbije za izbore 2018. donirala sredstva za dom i SNSD rekao da će biti gotovo i useljivo za 3 mjeseca iskusniji su bili svjesni da će otvaranje biti za 2 godine kada budu sledeći izbori jer to tako ide. Svaka investicija mora da poklopi barem 2 izborna ciklusa, jednim udarcem dvoje izbora.

Pošto je u pitanju dom kulture, a era kulture je završena i danas živimo digitalnu kulturu kroz društvene mreže, ova je mogla biti stavljena na čekanje. Ipak pisci i umjetnici čekaju svoj kutak i trenutak da se predstave kulturno osiromašenom stanovništvu, mada nije sigurno da će ih imati ko dočekati osim penzionera koji ionako tradicionalno gaje samo kulturu sjećanja, za koje nisu sigurni dali je bilo ili nije.

Po onoj bolje ikad nego nikad, ipak možemo se nadati da će sadržaji koji se instališu u ovom objektu biti od koristi, a ne samo za promocije političkih stranaka svake 2 godine, što je potpuno beskorisno?

Digitalna transformacija za 18 lokalnih samouprava u BiH – Pokrenuta mobilna aplikacija eCitizen

Sarajevo, 06. maj, 2020 – U okviru Projekta opštinskog okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG) koji finansira Vlada Švicarske, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), izrađena je mobilna aplikacija eCitizen koja će omogućiti lakšu komunikaciju između građana i lokalnih vlasti.

Primarna svrha eCitizen mobilne aplikacije jeste omogućavanje jednostavne i transparentne komunikacije građana i lokalne uprave. Aplikacija građanima omogućava slanje žalbe ili upita lokalnoj upravi u svega 5 klikova nakon čega dobiju odgovor uprave u roku od 48 sati. Pored toga, eCitizen mobilna aplikacija ima za cilj i obavještavanje javnosti u nepredviđenim i vanrednim situacijama, poput prekida usluga i servisnih informacija.

„Građani najbolje znaju šta im treba, još više u doba krize. Aktivno građanstvo je ono čemu težimo u svim projektima koje podržava Švicarska. Kroz aplikaciju eCitizen, građani imaju pristup novim i atraktivnim načinima izražavanja svojih potreba i zabrinutosti prema lokalnim vlastima u BiH. U boljem su položaju da postanu akteri promjena u svojoj lokalnoj zajednici. Aplikacija eCitizen zajednička je inicijativa građana, javnog sektora i IT industrije u zemlji. Kao globalni lider na čelu digitalnih inovacija, Švicarska će nastaviti saradnju s Bosnom i Hercegovinom kako bi podijelila prednosti novih tehnologija za sve”, izjavila je Barbara Dätwyler Scheuer, direktorica za saradnju u Ambasadi Švicarske u BiH.

Mobilna aplikacija je prilagođena za Android i IOS, te se može preuzeti putem stranicaGoogle Play i App Store.

Ovo softversko rješenje je dostupno i kao online platforma na adresi www.ecitizen.ba. Na online platformi će uskoro biti aktivni i moduli za komunikaciju građana sa odbornicima, modul za javne rasprave, modul za pripremu sjednica skupštine i slično. Dodatne mogućnosti će biti dostupne samo na online platformi.

“Lokalne zajednice imaju koristi od digitalne transformacije kada vlade koriste tehnologiju i inovacije kako bi postigli bolje rezultate. Ova nova mobilna aplikacija dolazi u jednom od najizazovnijih perioda s kojima se Bosna i Hercegovina suočava, a mi u UNDP-u vjerujemo da ona dolazi kada je najpotrebnija. Bolja komunikacija s lokalnim samoupravama ključna je u doba krize. eCitizen će omogućiti dvosmjernu komunikaciju s lokalnim vlastima, što će rezultirati većom transparentnošću, povjerenjem i odgovornošću na lokalnom nivou”, izjavila je – Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH.

Važan dio procesa izrade aplikacije su bile konsultacije sa lokalnim upravama. Tako je, na prijedlog zaposlenih Gradske uprave Gradiška, pripremljena komponenta „pitajte gradonačelnika“.

„Najvažnija opcija aplikacije je direktan upit „Pitajte gradonačelnika“, gdje uz pomoć Službe za informisanje, građani dobijaju informacije o komunalnim potrebama i problemima u roku od 48 sati. Aplikacija eCitizen predstavlja korak više ka otvaranju Gradske uprave grada Gradiška građanima putem uspostavljanja jednostavne, transparentne i dvosmjerne komunikacije. Pored toga, svi građani koji instaliraju aplikaciju e-Citizen na svoje mobilne uređaje će moći dobijati direktne obavijesti o nepredviđenim i vanrednim situacijama, prekidu usluga (npr. u vodosnabdijevanju)“, ističu iz Gradske uprave Gradiška.

Tokom mrta i početkom aprila 2020. godine Projekat MEG je organizovao nekoliko online obuka za službenike i IT administratore iz svih partnerskih jedinica lokalne samouprave.

„Općina Sanski Most je ozbiljno pristupila korištenju aplikacije. Potencijal vidimo u nizu informacija koje će se moći dijeliti kroz aplikaciju, te će se brže i ciljano stupati u kontakt sa određenim grupacijama stanovništva. Trenutno nam je fokus na umrežavanju, pa tako sve naše javne ustanove i javna preduzeća imaju osoblje zaduženo za praćenje aplikacije i prijava koje pristižu“, istakao je načelnik općine Sanski Most, Faris Hasanbegović.

eCitizen aplikacija je primjer digitalnog rješenja kojim se javnim organima u vrijeme krize omogućava da imaju bolje podatke, bržu komunikaciju sa građanima i efikasnije donošenje odluka u 18 partnerskih opština i gradova MEG Projekta. Nakon njihove ogledne primjene, ista digitalna rješenja se mogu primijeniti u cijeloj zemlji.

Obrtnička komora Porajnje-Falačke želi stručnjake iz BiH

Udruženje obrtnika njemačke pokrajine Porajnje-Falačke početkom marta želi započeti s konkretnim projektima zapošljavanja nove radne snage iz Bosne i Hercegovine i tako iskoristiti nove mogućnosti Zakona o doseljavanju.

Kiosk

Obrtnička komora Porajnje-Falačke želi stručnjake iz BiH

Udruženje obrtnika njemačke pokrajine Porajnje-Falačke početkom marta želi započeti s konkretnim projektima zapošljavanja nove radne snage iz Bosne i Hercegovine i tako iskoristiti nove mogućnosti Zakona o doseljavanju.

„Moramo iskoristiti mogućnosti novog zakona“, izjavio je Kurt Krautscheid, glasnogovornik Obrtničke komore pokrajine Porajnje-Falačka (Rheinland-Pfalz), a prenosi list Süddeutsche Zeitung. U članku pod nazivom „Obrtnička komora želi zaposliti stručnjake iz Bosne” se piše o novom pilot projektu dolaska stručnjaka iz BiH u navedenu pokrajinu:

“U prvom pilot projektu za dolazak stručnjaka iz Bosne i Hercegovine početkom 2021. godine će u ovu pokrajinu stići prvi elektroničari, njih 12 do 15, nakon što završe sa predavanjima iz njemačkog jezika. U pilot projekat su uključeni i savezno njemačko Ministarstvo ekonomije i savezna Agencija za zapošljavanje.

Iz Obrtničke komore naglašavaju da će se zapošljavati prvenstveno tehničari elektronike koji su specijalizirani za energiju i građevinsku tehnologiju, kao i stručnjaci za gradnju postrojenja, za sanitarnu i klimatsku tehnologiju, te tehničari specijalizovani za grijanje” navodi se u Süddeutsche Zeitung.

“‘Postoji velika potreba za kvalificiranim radnicima ovih profesija’, kaže generalni direktor Obrtničke komore Koblenz Ralf Hellrich. Ako projekat bude prošao dobro, on navodi da je vrlo moguće da se poslovi prošire i da se posao nudi i za bh. zanatlije iz prehrambene industrije – prodavačima, pekarima, slastičarima ili mesarima.

Projekt s Bosnom i Hercegovinom, koji će spojiti radnike i kompanije najkasnije do ljeta ove godine, jedan je od elemenata pojačanih napora za privlačenje stručnjaka iz inostranstva, objašnjava Hellrich. Međutim, to nije ograničeno na jednu zemlju. Obrtnička komora Koblenz odavno je uključena u uspostavljanje struktura za dualno stručno osposobljavanje u partnerskim zemljama ove pokrajine – u Ruandi i Malaviju. ‘Nije važno odakle ljudi dolaze, već kamo žele ići’, kaže Hellrich.

Jugoistočna Evropa je već 10 godina fokus firmi iz ove pokrajine. Ako je profesionalna kvalifikacija potpuno ekvivalentna, stručnjaci se mogu rasporediti direktno u tvrtku. U suprotnom, oni dobivaju tzv. privremenu kvalifikaciju (Anpassungsqualifizierung) s maksimalnim trajanjem od 18 mjeseci. ‘Važno nam je da se svi stručnjaci ovdje snađu i da ne budu gurnuti na marginu društva’, kaže predsjednik Komore Koblenz Krautscheid i dodaje: ‘Radujemo se što ćemo ravnopravno raditi s našim bosanskim partnerima’, zaključuje list Süddeutsche Zeitung.

dw

Njemačka želi još više radnika s Balkana

Njemačkoj je potrebna radna snaga i vlada ubrzava proces doseljavanja stranih stručnjaka. U Bonnu je otvorena nova služba koja će koordinirati priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih u inozemstvu.

Njemačka ekonomija je ovisna o doseljavanju. Savezna vlada je zato pokrenula program privlačenja inozemnih stručnjaka pod motom „Make it in Germany”. To je nacionalni prioritet. „Bez inozemnih stručnjaka nećemo moći održati naše blagostanje. Ne možemo jednostavno čekati na te ljude, mi se moramo potruditi oko njih”, izjavio je savezni ministar rada Hubertus Heil (naslovna fotografija, lijevo).

Njemački ured za statistiku tvrdi da će se broj radno sposobnih građana Savezne Republike smanjiti do 2035. za četiri do šest milijuna. U mnogim branšama vlada nestašica radne snage. Po navodima Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) čak 56% ispitanih firmi manjak radne snage trenutno smatra najvećim poslovnim rizikom.

Svaka treća njemačka firma proteklih je godina zaposlila radnike iz drugih članica EU-a, odnosno trećih zemalja. Mnoge firme zbog nedostatka radnika ne mogu preuzimati nove narudžbe i trpe ogromnu financijsku štetu.

Doseljenička zemlja

Savezna vlada je (konačno) shvatila vapaje privrednika i već neko vrijeme pojačano radi na stvaranju pretpostavki za privlačenja stručnjaka iz inozemstva. Nakon dugotrajne debate usvojen je Zakon o doseljavanju stručne radne snage, čime je savezna vlada priznala da je Njemačka doseljenička zemlja – i to šest desetljeća nakon prvog velikog vala dolaska gastarbajtera.

Primarni cilj zakona je olakšati stranim radnicima pristup njemačkom tržištu rada – i to praktički svim branšama.

„U načelu je potpuno svejedno odakle netko dolazi, najvažnije je da dokaže da se želi integrirati u neku zemlju, da želi surađivati i biti dio društva. I onda nije pitanje odakle je netko, nego kako se želi integrirati”, kazala je za DW savezna ministrica obrazovanja Anja Karliczek (naslovna fotografija, desno).

Ona je u ponedjeljak u Bonnu zajedno s kolegom iz saveznog kabineta Heilom (zadužen za resor rada) otvorila novi Središnji ured za priznavanje stručne kvalifikacije (ZSBA). Po pisanju domaćeg tiska, u Njemačkoj u ovom trenutku postoji oko 1.400 raznih službi koje se bave priznavanjem stranih diploma.

Proces priznavanja je do sad bio previše kompliciran i trajao je predugo, puno duže nego recimo u skandinavskim zemljama, SAD-u ili Kanadi. A to si Njemačka u globalnoj borbi za najbolje stručnjake više ne može dozvoliti, čuje se iz savezne vlade. Novi ured za priznavanje inozemnih kvalifikacija, koji je s radom počeo početkom već ovog mjeseca, to bi morao korigirati.

Jednostavnija i brža procedura

Tijekom obilaska radnih prostorija, Karliczek i Heil demonstrirali su kako bi to trebalo izgledati u praksi: osobe zainteresirane za dolaskom u Njemačku najprije bi trebale kontaktirati ZSBA, koji će im pomoći u pripremi kompletne dokumentacije potrebne za priznavanje kvalifikacija, stajati im na raspolaganju za savjetovanje (putem chata, maila ili telefonski) i njihove molbe distribuirati nadležnim institucijama na razini njemačkih saveznih pokrajina.

Ali ono što na jednoj strani pomaže Njemačkoj (nova pravila doseljavanja), na drugoj strani otvara velike probleme – jugoistok Europe ne napuštaju samo najbolje kvalificirani kadrovi sa sveučilišnom diplomom, već i njegovatelji, strojovođe, automehaničari i radnici iz drugih branši. Iz Hrvatske, Srbije ili BiH u Njemačku godišnje ode više od 100.000 radnika.

Je li njemačka vlada svjesna što to znači za tržišta rada u tim zemljama, pitali smo ministra Heila:

„Mi smo sklopili nekoliko bilateralnih sporazuma, na primjer da ne povlačimo njegovatelje iz medicinske branše iz onih zemalja kojima su ti radnici potrebni. Ipak mislim da je nužno da postoji sloboda kretanja, jer ako to dobro organiziramo, onda profitiraju obje strane, i to onda na koncu konca učvršćuje i naše odnose.”

Dobro za Njemačku, loše za Balkan?

1. 3. 2020. u Njemačkoj na snagu stupa novi Zakon o doseljavanju stručne radne snage. Njime bi se trebao olakšati dolazak u Njemačku i potraga za poslom svim kvalificiranim radnicima iz zemalja koje nisu članice EU-a. Ubuduće neće više vrijediti pravilo po kojem su u prednosti za neko radno mjesto automatski građani EU-a. Jedna od regija na koju tradicionalno najviše „ciljaju” njemački poslodavci je zapadni Balkan – radnici iz te regije uživaju dobru reputaciju u Njemačkoj:

U prošlosti smo dobili jako puno upita sa zapadnog Balkana, to je jedna od regija koje su jako važne za nas, zato što tamo pronalazimo vrlo dobru, kvalificiranu stručnu radnu snagu, a s druge strane ima dosta ljudi koji znaju njemački jezik, što je od ogromne pomoći u poslovnoj integraciji”, kaže za DW Thorsten Rolfsmeier iz Saveznog zavoda za zapošljavanje.

Motivacija za odlazak pritom nisu samo veće njemačke plaće (veći su i troškovi života), nego i korupcija, slabe perspektive i često manjkava vladavina prava. Po navodima OESS-a samo Srbiju je između 2000. i 2015. napustilo oko 650.000 ljudi – skoro desetina ukupnog stanovništva. Slično je i u drugim zemljama regije.

Među njima je jako puno mladih, visoko-obrazovanih kadrova – iza kojih ostaje velika rupa na domaćem tržištu rada i pojačava demografski problem. S druge strane, doznake novih gastarbajtera iz inozemstva pomažu u održavanju socijalnog mira u njihovim zemljama podrijetla.

DW