Arhive kategorije: Politika

“REDOVNO IZMIRUJEMO OBAVEZE”: Korona kreše budžetske prihode u Gradiški

Od početka pandemije virusa korona u Gradiški je došlo do znatnog pada prihoda u gradskom budžetu, mada se to nije drastičnije odrazilo na funkcionisanje lokalne vlasti i obaveze prema budžetskim korisnicima.

Smanjenje prihoda, kazao je za Srpskainfo gradonačelnik Zoran Adžić, počelo u aprilu i maju kada su uplate od PDV-a, u odnosu na isti period prošle godine, smanjene za 1.500.000 KM.

-Nastojimo da budžetski korisnici ni u ovom periodu ne osjete manjak novca. Mi prema njima redovno izmirujemo sve obaveze. Realno je očekivati da tokom godine, sve dok traje pandemija, veće finasijske poteškoće, ali ne odustajemo od borbe da zadržimo dobar budžetski kurs  – rekao je Adžić.

Opredjeljenje lokalne uprave je, kazao je on, da zadrži pozitivan tok investicija, po čemu se Gradiška izdvaja u ovoj regiji.

– Gradili smo infrastrukturu, podržavali privredu i stvarali uslove za zapošljavanja. To potvrđuje i činjenica da je na kraju prošle godine u Gradiški bilo zaposleno 2.200 radnika više nego 2016. godine, te da je izvoz veći za 70 miliona maraka. – naglasio je Adžić.

Gradiški gradonačelnik je istakao da je od sredine marta prioritet Štaba za vanredene situacije zaštita zdravlja građana, te pohvalio Higijensko-epidemiološku službu Dom zdravlja i Bolnicu.

Oni su podnijeli  veliki teret održavanja povoljne epidemiološke situacije u Gradiški.

Moja Gradiška

Firmama u EU bespovratne milijarde, u BiH vlast “osigurala” kredite

Ekonomija Bosne i Hercegovine prepuštena je sama sebi, u vrijeme kada joj je potrebna velika pomoć i intervencija države. Vlasti su se u posljednje vrijeme praktično prestale baviti ekonomskim pitanjima.

Piše: Goran Mrkić

Iz globalne agencije S&P Global Ratings jasno su prije nekoliko dana upozorili vlade širom svijeta da moraju nastaviti s podsticajima privredi i građanima te da ne smije doći do opuštanja.

Lideri zemalja EU dogovorili su danas paket pomoći zemljama članicama od čak 750 milijardi eura, od čega će 390 milijardi eura biti grantovi, odnosno bespovratna sredstva za oživljavanje ekonomije. Primjera radi, Hrvatska će dobiti 22 milijarde eura pomoći od EU, od čega oko 6 milijardi eura bespovratnih sredstava.

S druge strane, vlasti u BiH ne smatraju potrebnim da se nastavi sa pomaganjem privredi, nakon što je istekao prvi paket mjera koji je bio veoma skroman. Turizam je i dalje na koljenima, izvoznici trpe velike gubitke, a stanje je veoma neizvijesno što se tiče daljeg raspleta situacije.

Naročito zabrinjava rast broja novih slučajeva zaraze, zatvaranja granica, ograničenja putovanja i slabija potrošnja građana na sve osim osnovnih životnih namirnica.

Kreditiranje jedina mjera

Vlada Federacije u petak je potpisala ugovor s Razvojnom bankom FBiH o osnivanju garancijskog fonda od 80 miliona KM, što je praktično jedina mjera koju je poduzela za kakvu-takvu pomoć privrednicima u narednom periodu. Slična mjera postoji i u RS.

Ovim fondom, Vlada FBiH preuzima 50 posto rizika s komercijanim bankama “kako ne bi došlo do zastoja u kreditiranju i investiranju”. Kako je rečeno, kroz ovaj program “privrednicima će putem komercijalnih banaka biti dostupna sredstva za tekuću likvidnost, održavanje proizvodnje i broja zaposlenih, te za završetak započetih investicija i novo zapošljavanje”.

Ne samo da ovaj fond izgleda patuljasto prema sredstvima koja izdvaja EU, već je problem i u njegovoj namjeni, odnosno što je riječ isključivo o kreditima a ne o grantovima.

Kompanije održavaju nivo proizvodnje i broj zaposlenih radnika shodno stanju na tržištu. Dakle, proizvode onoliko robe koliko mogu prodati, za to im je potreban određeni broj radnika, a na taj način se održava i likvidnost preduzeća.  

Ako dođe do poremećaja na tržištu, odnosno smanji se potražnja i prodaja, dolazi do problema u likvidnosti i kompanije moraju srezati troškove, tako da smanjuju proizvodnju i broj radnika. Ukoliko su poremećaji kratkoročni, npr. izazvani prirodnim nepogodama ili vladinim mjerama (poput mjera karantina), kao što su bili u drugom dijelu marta i aprilu, onda se mogu prevladati kreditima.

No, problem je što ovi poremećaji u narednom periodu neće biti kratkotrajni. Kriza izazvana pandemijom trajat će najmanje dvije godine, a možda i mnogo duže. Sama činjenica da se u saopštenju vlade navodi da će kompanije trebati kredite za održavanje nivoa proizvodnje i broja radnika sugeriše da sadašnji nivo proizvodnje neće biti profitabilan, odnosno da će potrošnja biti smanjena a samim tim i prihodi.

S druge strane, ne daje se nikakv rok do kada će to smanjenje trajati (zato što ni u Vladi nemaju predstavu o tome), odnosno procjena kada će doći do oporavka tržišta.

Ugledati se na Brisel

Nažalost, sve što se sada dešava ne ukazuje da će do oporavka brzo doći. Kako smo rekli, broj slučajeva zaraze raste, granice se zatvaraju, prognoze ekonomskog rasta glavnih trgovinskih partnera BiH sve su gore, a niko ne zna šta donosi jesen…

Od kompanija se, dakle, očekuje da se u takvim uslovima zadužuju da bi održale nivo proizvodnje i broj radnika za kojima očito neće biti realne, tržišne potrebe. Dug kompanija na taj način će dodatno porasti a nema nikakvih izgleda u snažniji oporavak tržišta, odnosno da će kompanije biti u boljoj poziciji kako bi mogle vraćati te kredite.

Osim toga, kako smo rekli, kompanije će moći koristiti novac za “završetak započetih investicija i novo zapošljavanje”. Naravno,  mnoge kompanije će obustaviti započete ili planirane investicije, ali uglavnom zbog neizvijesnosti i pada tržišta. Kompanije koje se kreditno zaduže da bi zaposlile nove radnike naći će se u problemima ako njihova investicija ne bude isplativa u novim tržišnim uslovima, a imat će dug koji će morati vraćati.

Ovo ne znači da zaduživanje radi širenja proizvodnje nije sasvim normalna pojava. No, ključna stvar je da ta investicija mora biti tržišno isplativa.

Upravo iz tih razloga Brisel se odlučio da pomoć ekonomijama EU podijeli između grantova i kredita. Isto su morale učiniti i vlasti u BiH, odnosno u FBiH. Samo na taj način se pruža prava podrška privredi u stanju u kojem se ekonomija i tržište sada nalaze.

Tekst je nastao u okviru projekta koji je finansiran od strane USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija kojeg implementiraju CPCD i Otvorena mreža.

Ratko Mladić dobio mural u Gradišci

Malo vremena je trebalo da Gradiška postane grad murala. Upravo je jedan učinio da o Gradišci priča čitav svijet. No, Gradiščani ne staju pa “šaraju” zidove i dalje.

Ovog puta mural je dobio ratni general Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, što su mnogi mediji iz Federacije BiH osudili. Neformalna grupa građana iz gradiškog naselja Senjak, koja je pokrnula inicijativu slikanja murala, poručuje da nemaju loše namjere prema bilo kome, već je ovo znak zahvalnost generalu Mladiću.

“Mi nemamo namjeru da dižemo tenzije prema bilo kome u Bosni i Hercegovini. Ovaj mural je znak zahvalnosti našem generalu za sve što je učinio kako Gradiška i Republika Srpska ne bi doživjeli sudbinu, kakvu je naš narod ovdje doživio u periodu od 1941. do 1945. godine. Pored toga kako podaci Kancelarije za ratne Zločine Republike Srpske govore, general Mladić nije pravosnažno osuđen”, poručuju mladići sa Senjaka.

Pored pomenutih murala, planirano je da u naselju Senjak budu naslikanu murali Novaka Đokovića i brojnih drugih poznatih ličnosti srpskog naroda. 

micromreza

Dom spreman za izbore?

Donacija Aleksandra Vučića za obnovu doma konačno pred otvaranjem, čekaju se izbori.

Kada je Vlada Srbije za izbore 2018. donirala sredstva za dom i SNSD rekao da će biti gotovo i useljivo za 3 mjeseca iskusniji su bili svjesni da će otvaranje biti za 2 godine kada budu sledeći izbori jer to tako ide. Svaka investicija mora da poklopi barem 2 izborna ciklusa, jednim udarcem dvoje izbora.

Pošto je u pitanju dom kulture, a era kulture je završena i danas živimo digitalnu kulturu kroz društvene mreže, ova je mogla biti stavljena na čekanje. Ipak pisci i umjetnici čekaju svoj kutak i trenutak da se predstave kulturno osiromašenom stanovništvu, mada nije sigurno da će ih imati ko dočekati osim penzionera koji ionako tradicionalno gaje samo kulturu sjećanja, za koje nisu sigurni dali je bilo ili nije.

Po onoj bolje ikad nego nikad, ipak možemo se nadati da će sadržaji koji se instališu u ovom objektu biti od koristi, a ne samo za promocije političkih stranaka svake 2 godine, što je potpuno beskorisno?

Digitalna transformacija za 18 lokalnih samouprava u BiH – Pokrenuta mobilna aplikacija eCitizen

Sarajevo, 06. maj, 2020 – U okviru Projekta opštinskog okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG) koji finansira Vlada Švicarske, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), izrađena je mobilna aplikacija eCitizen koja će omogućiti lakšu komunikaciju između građana i lokalnih vlasti.

Primarna svrha eCitizen mobilne aplikacije jeste omogućavanje jednostavne i transparentne komunikacije građana i lokalne uprave. Aplikacija građanima omogućava slanje žalbe ili upita lokalnoj upravi u svega 5 klikova nakon čega dobiju odgovor uprave u roku od 48 sati. Pored toga, eCitizen mobilna aplikacija ima za cilj i obavještavanje javnosti u nepredviđenim i vanrednim situacijama, poput prekida usluga i servisnih informacija.

„Građani najbolje znaju šta im treba, još više u doba krize. Aktivno građanstvo je ono čemu težimo u svim projektima koje podržava Švicarska. Kroz aplikaciju eCitizen, građani imaju pristup novim i atraktivnim načinima izražavanja svojih potreba i zabrinutosti prema lokalnim vlastima u BiH. U boljem su položaju da postanu akteri promjena u svojoj lokalnoj zajednici. Aplikacija eCitizen zajednička je inicijativa građana, javnog sektora i IT industrije u zemlji. Kao globalni lider na čelu digitalnih inovacija, Švicarska će nastaviti saradnju s Bosnom i Hercegovinom kako bi podijelila prednosti novih tehnologija za sve”, izjavila je Barbara Dätwyler Scheuer, direktorica za saradnju u Ambasadi Švicarske u BiH.

Mobilna aplikacija je prilagođena za Android i IOS, te se može preuzeti putem stranicaGoogle Play i App Store.

Ovo softversko rješenje je dostupno i kao online platforma na adresi www.ecitizen.ba. Na online platformi će uskoro biti aktivni i moduli za komunikaciju građana sa odbornicima, modul za javne rasprave, modul za pripremu sjednica skupštine i slično. Dodatne mogućnosti će biti dostupne samo na online platformi.

“Lokalne zajednice imaju koristi od digitalne transformacije kada vlade koriste tehnologiju i inovacije kako bi postigli bolje rezultate. Ova nova mobilna aplikacija dolazi u jednom od najizazovnijih perioda s kojima se Bosna i Hercegovina suočava, a mi u UNDP-u vjerujemo da ona dolazi kada je najpotrebnija. Bolja komunikacija s lokalnim samoupravama ključna je u doba krize. eCitizen će omogućiti dvosmjernu komunikaciju s lokalnim vlastima, što će rezultirati većom transparentnošću, povjerenjem i odgovornošću na lokalnom nivou”, izjavila je – Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH.

Važan dio procesa izrade aplikacije su bile konsultacije sa lokalnim upravama. Tako je, na prijedlog zaposlenih Gradske uprave Gradiška, pripremljena komponenta „pitajte gradonačelnika“.

„Najvažnija opcija aplikacije je direktan upit „Pitajte gradonačelnika“, gdje uz pomoć Službe za informisanje, građani dobijaju informacije o komunalnim potrebama i problemima u roku od 48 sati. Aplikacija eCitizen predstavlja korak više ka otvaranju Gradske uprave grada Gradiška građanima putem uspostavljanja jednostavne, transparentne i dvosmjerne komunikacije. Pored toga, svi građani koji instaliraju aplikaciju e-Citizen na svoje mobilne uređaje će moći dobijati direktne obavijesti o nepredviđenim i vanrednim situacijama, prekidu usluga (npr. u vodosnabdijevanju)“, ističu iz Gradske uprave Gradiška.

Tokom mrta i početkom aprila 2020. godine Projekat MEG je organizovao nekoliko online obuka za službenike i IT administratore iz svih partnerskih jedinica lokalne samouprave.

„Općina Sanski Most je ozbiljno pristupila korištenju aplikacije. Potencijal vidimo u nizu informacija koje će se moći dijeliti kroz aplikaciju, te će se brže i ciljano stupati u kontakt sa određenim grupacijama stanovništva. Trenutno nam je fokus na umrežavanju, pa tako sve naše javne ustanove i javna preduzeća imaju osoblje zaduženo za praćenje aplikacije i prijava koje pristižu“, istakao je načelnik općine Sanski Most, Faris Hasanbegović.

eCitizen aplikacija je primjer digitalnog rješenja kojim se javnim organima u vrijeme krize omogućava da imaju bolje podatke, bržu komunikaciju sa građanima i efikasnije donošenje odluka u 18 partnerskih opština i gradova MEG Projekta. Nakon njihove ogledne primjene, ista digitalna rješenja se mogu primijeniti u cijeloj zemlji.