Arhive kategorije: Politika

Obrtnička komora Porajnje-Falačke želi stručnjake iz BiH

Udruženje obrtnika njemačke pokrajine Porajnje-Falačke početkom marta želi započeti s konkretnim projektima zapošljavanja nove radne snage iz Bosne i Hercegovine i tako iskoristiti nove mogućnosti Zakona o doseljavanju.

Kiosk

Obrtnička komora Porajnje-Falačke želi stručnjake iz BiH

Udruženje obrtnika njemačke pokrajine Porajnje-Falačke početkom marta želi započeti s konkretnim projektima zapošljavanja nove radne snage iz Bosne i Hercegovine i tako iskoristiti nove mogućnosti Zakona o doseljavanju.

„Moramo iskoristiti mogućnosti novog zakona“, izjavio je Kurt Krautscheid, glasnogovornik Obrtničke komore pokrajine Porajnje-Falačka (Rheinland-Pfalz), a prenosi list Süddeutsche Zeitung. U članku pod nazivom „Obrtnička komora želi zaposliti stručnjake iz Bosne” se piše o novom pilot projektu dolaska stručnjaka iz BiH u navedenu pokrajinu:

“U prvom pilot projektu za dolazak stručnjaka iz Bosne i Hercegovine početkom 2021. godine će u ovu pokrajinu stići prvi elektroničari, njih 12 do 15, nakon što završe sa predavanjima iz njemačkog jezika. U pilot projekat su uključeni i savezno njemačko Ministarstvo ekonomije i savezna Agencija za zapošljavanje.

Iz Obrtničke komore naglašavaju da će se zapošljavati prvenstveno tehničari elektronike koji su specijalizirani za energiju i građevinsku tehnologiju, kao i stručnjaci za gradnju postrojenja, za sanitarnu i klimatsku tehnologiju, te tehničari specijalizovani za grijanje” navodi se u Süddeutsche Zeitung.

“‘Postoji velika potreba za kvalificiranim radnicima ovih profesija’, kaže generalni direktor Obrtničke komore Koblenz Ralf Hellrich. Ako projekat bude prošao dobro, on navodi da je vrlo moguće da se poslovi prošire i da se posao nudi i za bh. zanatlije iz prehrambene industrije – prodavačima, pekarima, slastičarima ili mesarima.

Projekt s Bosnom i Hercegovinom, koji će spojiti radnike i kompanije najkasnije do ljeta ove godine, jedan je od elemenata pojačanih napora za privlačenje stručnjaka iz inostranstva, objašnjava Hellrich. Međutim, to nije ograničeno na jednu zemlju. Obrtnička komora Koblenz odavno je uključena u uspostavljanje struktura za dualno stručno osposobljavanje u partnerskim zemljama ove pokrajine – u Ruandi i Malaviju. ‘Nije važno odakle ljudi dolaze, već kamo žele ići’, kaže Hellrich.

Jugoistočna Evropa je već 10 godina fokus firmi iz ove pokrajine. Ako je profesionalna kvalifikacija potpuno ekvivalentna, stručnjaci se mogu rasporediti direktno u tvrtku. U suprotnom, oni dobivaju tzv. privremenu kvalifikaciju (Anpassungsqualifizierung) s maksimalnim trajanjem od 18 mjeseci. ‘Važno nam je da se svi stručnjaci ovdje snađu i da ne budu gurnuti na marginu društva’, kaže predsjednik Komore Koblenz Krautscheid i dodaje: ‘Radujemo se što ćemo ravnopravno raditi s našim bosanskim partnerima’, zaključuje list Süddeutsche Zeitung.

dw

Njemačka želi još više radnika s Balkana

Njemačkoj je potrebna radna snaga i vlada ubrzava proces doseljavanja stranih stručnjaka. U Bonnu je otvorena nova služba koja će koordinirati priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih u inozemstvu.

Njemačka ekonomija je ovisna o doseljavanju. Savezna vlada je zato pokrenula program privlačenja inozemnih stručnjaka pod motom „Make it in Germany”. To je nacionalni prioritet. „Bez inozemnih stručnjaka nećemo moći održati naše blagostanje. Ne možemo jednostavno čekati na te ljude, mi se moramo potruditi oko njih”, izjavio je savezni ministar rada Hubertus Heil (naslovna fotografija, lijevo).

Njemački ured za statistiku tvrdi da će se broj radno sposobnih građana Savezne Republike smanjiti do 2035. za četiri do šest milijuna. U mnogim branšama vlada nestašica radne snage. Po navodima Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) čak 56% ispitanih firmi manjak radne snage trenutno smatra najvećim poslovnim rizikom.

Svaka treća njemačka firma proteklih je godina zaposlila radnike iz drugih članica EU-a, odnosno trećih zemalja. Mnoge firme zbog nedostatka radnika ne mogu preuzimati nove narudžbe i trpe ogromnu financijsku štetu.

Doseljenička zemlja

Savezna vlada je (konačno) shvatila vapaje privrednika i već neko vrijeme pojačano radi na stvaranju pretpostavki za privlačenja stručnjaka iz inozemstva. Nakon dugotrajne debate usvojen je Zakon o doseljavanju stručne radne snage, čime je savezna vlada priznala da je Njemačka doseljenička zemlja – i to šest desetljeća nakon prvog velikog vala dolaska gastarbajtera.

Primarni cilj zakona je olakšati stranim radnicima pristup njemačkom tržištu rada – i to praktički svim branšama.

„U načelu je potpuno svejedno odakle netko dolazi, najvažnije je da dokaže da se želi integrirati u neku zemlju, da želi surađivati i biti dio društva. I onda nije pitanje odakle je netko, nego kako se želi integrirati”, kazala je za DW savezna ministrica obrazovanja Anja Karliczek (naslovna fotografija, desno).

Ona je u ponedjeljak u Bonnu zajedno s kolegom iz saveznog kabineta Heilom (zadužen za resor rada) otvorila novi Središnji ured za priznavanje stručne kvalifikacije (ZSBA). Po pisanju domaćeg tiska, u Njemačkoj u ovom trenutku postoji oko 1.400 raznih službi koje se bave priznavanjem stranih diploma.

Proces priznavanja je do sad bio previše kompliciran i trajao je predugo, puno duže nego recimo u skandinavskim zemljama, SAD-u ili Kanadi. A to si Njemačka u globalnoj borbi za najbolje stručnjake više ne može dozvoliti, čuje se iz savezne vlade. Novi ured za priznavanje inozemnih kvalifikacija, koji je s radom počeo početkom već ovog mjeseca, to bi morao korigirati.

Jednostavnija i brža procedura

Tijekom obilaska radnih prostorija, Karliczek i Heil demonstrirali su kako bi to trebalo izgledati u praksi: osobe zainteresirane za dolaskom u Njemačku najprije bi trebale kontaktirati ZSBA, koji će im pomoći u pripremi kompletne dokumentacije potrebne za priznavanje kvalifikacija, stajati im na raspolaganju za savjetovanje (putem chata, maila ili telefonski) i njihove molbe distribuirati nadležnim institucijama na razini njemačkih saveznih pokrajina.

Ali ono što na jednoj strani pomaže Njemačkoj (nova pravila doseljavanja), na drugoj strani otvara velike probleme – jugoistok Europe ne napuštaju samo najbolje kvalificirani kadrovi sa sveučilišnom diplomom, već i njegovatelji, strojovođe, automehaničari i radnici iz drugih branši. Iz Hrvatske, Srbije ili BiH u Njemačku godišnje ode više od 100.000 radnika.

Je li njemačka vlada svjesna što to znači za tržišta rada u tim zemljama, pitali smo ministra Heila:

„Mi smo sklopili nekoliko bilateralnih sporazuma, na primjer da ne povlačimo njegovatelje iz medicinske branše iz onih zemalja kojima su ti radnici potrebni. Ipak mislim da je nužno da postoji sloboda kretanja, jer ako to dobro organiziramo, onda profitiraju obje strane, i to onda na koncu konca učvršćuje i naše odnose.”

Dobro za Njemačku, loše za Balkan?

1. 3. 2020. u Njemačkoj na snagu stupa novi Zakon o doseljavanju stručne radne snage. Njime bi se trebao olakšati dolazak u Njemačku i potraga za poslom svim kvalificiranim radnicima iz zemalja koje nisu članice EU-a. Ubuduće neće više vrijediti pravilo po kojem su u prednosti za neko radno mjesto automatski građani EU-a. Jedna od regija na koju tradicionalno najviše „ciljaju” njemački poslodavci je zapadni Balkan – radnici iz te regije uživaju dobru reputaciju u Njemačkoj:

U prošlosti smo dobili jako puno upita sa zapadnog Balkana, to je jedna od regija koje su jako važne za nas, zato što tamo pronalazimo vrlo dobru, kvalificiranu stručnu radnu snagu, a s druge strane ima dosta ljudi koji znaju njemački jezik, što je od ogromne pomoći u poslovnoj integraciji”, kaže za DW Thorsten Rolfsmeier iz Saveznog zavoda za zapošljavanje.

Motivacija za odlazak pritom nisu samo veće njemačke plaće (veći su i troškovi života), nego i korupcija, slabe perspektive i često manjkava vladavina prava. Po navodima OESS-a samo Srbiju je između 2000. i 2015. napustilo oko 650.000 ljudi – skoro desetina ukupnog stanovništva. Slično je i u drugim zemljama regije.

Među njima je jako puno mladih, visoko-obrazovanih kadrova – iza kojih ostaje velika rupa na domaćem tržištu rada i pojačava demografski problem. S druge strane, doznake novih gastarbajtera iz inozemstva pomažu u održavanju socijalnog mira u njihovim zemljama podrijetla.

DW

Čije je zemljište PIK-a “Mladen Stojanović”?

Gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić izjavio je da je odluka Ustavnog suda BiH u vezi sa statusom poljoprirednog zemljišta u Srpskoj čisto politička i da  nije u potpunosti jasna jer je poljoprivredno zemljište vlasništvo entiteta odnosno Republike Srpske.

„Na području Gradiške imamo negdje oko 8.000 hektara poljoprivrednog zemljišta koje je pripadalo PIK-u „Mladen Stojanović“ i dileme nema da se to treba knjižiti na Republiku Srpsku“, istakao je Adžić.

On je dodao da je Gradska uprava pripremila projekat za 240 poljoprivrednih gazdinstava kojima bi ta zemlja bila dodjeljena za poljoprivrednu proizvodnju.

Adžić je zaključio da će oni bez obzira na odluku Ustavnog suda raditi na tome da se to zemljište uknjiži na Republiku Srpsku i dodjeli poljoprivrednim proizvođačima kako bi imali stabilnu i zaokruženu robnu prozvodnju.

Da se podsjetimo da je Državno dobro Nova Topola osnovano je 1945. godine odlukom Vlade u Sarajevu na napuštenoj zemlji Njemačkih doseljenika koji su bili vlasnici zemlje i koji su Novembra 1944 napustili zemlju ili po završetku Drugog svjetskog rata protjerani i kojima su komunističke vlasti zabranile povratak. Sedamdesetih godina prošlog vijeka mijenja ime u PIK Mladen Stojanović

Od tada do današnjih dana je ostala dilema ko je pravi vlasnik zemlje i nekretnina pošto su se bivši vlasnici raselili se po čitavom svijetu. Poznata je i činjenica da su njihovi potomci provjeravali u knjigama gdje su bila ta imanja.

Iako smo mišljenja da je sve sa imovinom čisto u vrijeme kada se kompenzirala ratna odšteta i da je pomenuto bilo predmet kompenzacije ima i onih koji misle da treba da se otvori pitanje te imovine, jer prave vlasnike nije niko pitao za mišljenje?

Danas je ta zemlja po pričama mnogih pod sumnjivim koncesijama i koncesionari je iznajmljuju, negdje je uništena zbog vađenja šljunka, uopšte jedan domaćinski odnos kao prema nečemu što nije tvoje.

Za prečišćavanje otpadnih voda u Gradišci 3,8 miliona eura

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Vjekoslav Bevanda i ambasador Švajcarske u BiH Andrea Rauber Zakser potpisali su danas u Sarajevu sporazum o grantu vrijednosti 3,8 miliona eura za projekat “Prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Gradišci”.

Nakon potpisivanja sporazuma Bevanda je rekao da će ovom donacijom biti nastavljene aktivnosti na zaštiti okoline u Gradišci, čime će se unaprijediti kvalitet života stanovništva ove regije.

On je podsjetio da je prethodno Vlada Njemačke za isti projekat obezbijedila 10,2 miliona eura, te naglasio da su ovakvi sporazumi bitni jer su fokusirani na poboljšanje uslova života običnih građana i lokalnih zajednica u BiH.

“Ovog puta će benefite takvog projekta osjetiti građani Gradiške. Nadam se da će radovi biti okončani u skladu sa rokovima”, rekao je Bevanda na konferenciji za novinare.

On je zahvalio vladama Švajcarske i Njemačke koje su podržale ovaj projekat, te Njemačkoj razvojnoj agenciji putem koje će on biti implementiran.

Obraćajući se prisutnima, Zakserova je rekla da je ovaj projekat pokazatelj koliko lokalne zajednice u BiH mogu dosta toga uraditi kada se angažuju političari iz tih sredina.

“Želim naglasiti da imamo dobru saradnju sa Gradiškom, zahvaljujući njenom gradonačelniku i odbornicima u ovoj lokalnoj zajednici”, istakla je Zakserova, te dodala da je ovaj grant, ne samo poklon švajcarskih poreskih obveznika Gradišci, već čitavoj planeti Zemlji, odnosno zaštiti njene klime.

Prema njenim riječima, uz ova grant sredstva dolazi i odgovornost, odnosno sredstva treba da se iskoriste za zaštitu rijeka u BiH.

Zakserova je pozvala sve građane BiH da učestvuju u kreiranju ovakvih projekata, kako bi se spriječilo zagađivanje prirode.

biznisinfo.ba

Angela Merkel: Neophodni radnici iz zemalja koje nisu članice EU

Njemačka se nada da će regrutovati kvalifikovane radnike van EU kako bi spriječila kompanije da se presele u inostranstvo. Berlin traži radnike iz zemalja poput Meksika, Vijetnama i Indije kako bi popunio prazninu.

Njemačka kancelarka Angela Merkel iskoristila je svoj redovni subotnji podkast da alarmira javnost zbog nedostatka kvalifikovane radne snage u državi, rekavši da bi to moglo natjerati kompanije da se presele u inostranstvo.

„Znamo da mnogi sektori i kompanije traže kvalifikovane radnike”, rekla je Merkel. „Bez dovoljno kvalifikovanih radnika Njemačka kao poslovna lokacija ne može biti uspješna”.

„Zato je neophodno da uložimo sve napore da zaposlimo dovoljan broj stručnjaka. U suprotnom, kompanije će morati da se sele – a, naravno, to ne želimo.”

Upozorenje kancelarke dolazi uoči samita o tom pitanju između predstavnika vlade, poslodavaca i sindikata u ponedjeljak u Berlinu.

Kvalifikovani radnici koji nisu iz EU

Posao u Njemačkoj – sve informacije na jednom mjestu

Njemačka želi da riješi nedostatak stručnjaka pružanjem „dobre obuke za što veći broj ljudi”, rekla je Merkel. U isto vrijeme, Berlin želi da zaposli kvalifikovane ljude iz drugih zemalja Evropske unije i i van nje.

U Njemačkoj već radi 2,5 miliona ljudi iz zemalja EU. „Ali to nije dovoljno i zato takođe moramo tražiti kvalifikovane radnike izvan Evropske unije”, rekla je Merkel.

Zakon o imigraciji kvalifikovanih radnika koji stupa na snagu 1. marta 2020. godine ima za cilj da olakša dolazak u Njemačku kvalifikovanim radnicima iz zemalja koje nisu članice EU.

Meksiko i Azija

Samit u ponedjeljak baviće se pitanjem kako najbolje primijeniti novi zakon o kvalifikovanoj imigraciji, uz memorandum o razumijevanju koji će biti usvojen na kraju sastanka. Nacrt dokumenta, koji je citirala grupa novinara Redaktionsnetzverk Deutschland (RND), pozvao je državu da angažuje dodatno osoblje i organizuje centralu koja bi pomogla da se ubrza procesuiranje viza. Takođe je rečeno da treba proširiti ponudu za kurseve njemačkog jezika tako da potencijalni kvalifikovani radnici mogu da ih završe u svojim zemljama porijekla.

Njegovatelji u Njemačkoj: „Teže jeste, ali se mnogo više zaradi

Njemačkoj su najviše potrebni inženjeri elektrotehnike, metalski inženjeri i inženjeri mehatronike, kuhari, medicinske sestre, nhegovatelji, IT stručnjaci, programeri. Njemačka vlada je nastojala da privuče stručnjake iz Meksika, Filipina, Brazila, Indije i Vijetnama.

Ministar rada Hubertus Hajl nastojao je ublaži zabrinutost u dijelu stanivništva koje je nepovjerljivo prema imigrantima, rekavši za Augsburger algemajne da se ovaj potez vlade – regrutovanje stručanjaka – ne odnosi na nekontrolisanu imigraciju, već na kvalifikovane ljude koji su potrebni kako bi Njemačka mogla da ostane ekonomski jaka i u budućnosti.

dr,dpa