Arhive kategorije: Politika

Povećanje poreza na meso – Problem demokratije

Svi pozivaju na bolju zaštitu klime. Sada se još pojavio prijedlog o većem oporezivanju mesa. No i ni od njega neće biti ništa, smatra Jens Thurau.

Još jedna ljetna rasprava: Kako bi bilo kada bi se odmah povećao porez na meso na 19 posto umjesto dosadašnjih sedam posto koliko iznosi porez na životne namirnice? Da bi se time od povećanja poreskih prihoda dobio novac kojim se se finansiralo ne samo poboljšanje uslova za uzgoj životinja već i kako bi se imalo dovoljno sredstava zapošumljavanje njemačkih šuma koje su u teškom stanju? U ovoj debati su u međuvremenu uzeli učešće brojni političari u Njemačkoj. No većini pada na pamet samo jedno, a to je zašto je to nemoguće. Povećanje poreza je uvijek loše, govore liberali. To prije svega pogađa siromašnije slojeve društva, prigovaraju političari iz socijaldemokratskih redova. I tako dalje.

Neće se dogoditi ništa!

U stvari jedno takvo povećanje poreza bi dovelo tek do minimalnog poskupljenja mesa, a istina je i sljedeće: ljudi, posebno oni sa većim primanjima, razliku uopće ne bi primijetili. No unatoč tome se vodi debata sa velikom ozbiljnošću, a na kraju će se desiti vjerojatno sljedeće: Neće se dogoditi ništa. Ponovo.

Njemačka je zemlja mesojeda

Tema je naravno zaista nezahvalna za hrabre promjene: Njemačka je zemlja mesojeda – iako ima sve više vegetarijanaca. Prije nekoliko godina su to na gorak način spoznali Zeleni kada su u predizbornoj kampanji zahtijevali da u obdaništima i javnim restoranima bude uveden dan bez konzumiranja mesa (tzv. “Veggie-Day”). Samo jedan jedini dan! No i to ih je koštalo nebrojeno mnogo glasova birača. Tako nešto Zeleni neće više nikada napraviti, zakleli su se.

Polaziracija u politici i društvu

Ovo je samo primjer kako se politika, u sve kompleksnijim demokratskim sistemima, sama pobrinula za to da zamori ljude. Dobiti jasnu političku većinu u partijskom sistemu, koji se sve jače mijenja, postaje sve teže. Možda će se upravo i zbog toga uskoro njemačka vlada sastojati od četiri stranke. Polarizacija društva dovodi do toga da skoro ni jedna stranka ne odstupa od svojih stajališta, jer joj samo jasan stav donosi glasove.

Sljedeći primjer: Energetske promjene

Dakle od povećanja poreza na meso vjerojatno neće biti ništa. Možda to uopće i nije tako dobra ideja. No ono što je prije svega značajno je način kako politika i društvo pristupaju velikim promjenama, od kojih su brojne ipak itekako neophodne.

Drugi primjer: Svi političari hvale energetske promjene, prelazak na korištenje obnovljivih energija. No od kako je riječ o tome da se za to mora izgraditi i infrastruktura, izgraditi novi dalekovodi kako bi se energija vjetra sa sjevera dovela na industrijski jaki jug, od tada je mamutski projekt zaglavio. Građani su ljuti, lokalni političari im se priključuju u tome. Istodobno raste otpor protiv vjetroelektrana, trenutno se u Njemačko skoro ne postavljaju vjetrenjače. Zbog energetskih promjena. 

Skoro bez pomaka

Ostaje nejasno kako u takvim uvjetima u jednom društvu, koje jedva da još može stvoriti konsenzus, može uspjeti napraviti nešto tako kao što je primjerice velika promjena poreznog sistema ili uopće reforma penzionog sistema. Pri tome bi prije svega novo mirovinsko osiguranje bilo prijeko neophodno. Potrebno bi bilo vjerojatno ono što je ranije spadalo u dobro vođenu politiku, što se u međuvremenu izgubilo, pa čak i među stanovništvom: Volja za kompromisom – da se vidi šira slika i da se nemoguće učini mogućim. No nada umire posljednja. 

DW

Dali će Topola dobiti banku i trendovi u bankarstvu

Topola je prije par godina imala 3 banke, danas nema ni jednu, zašto? Odgovor je naravno lagan, nema ekonomske opravdanosti da se drže zbog toga da stanovnicima služi da plaćaju struju i komunalije.

Kako se u svijetu razvila tehnološka opremljenost banaka tako i kod nas, potrebe za šalterima su skoro nestale, a Al tehnologija je donijela sa sobom i manju potrebu za radnom snagom koja je davala informacije i naravno taj segment je preseljen na internet. Kako u svijetu tako i kod nas, radi tehnološke zavisnosti nužno uvode najnoviju tehnologiju koja isključuje šaltere.

Šta definira bankarstvo u 2019.

Globalni bankarski sektor postaje i više strateški fokusiran i tehnološki napredni da odgovori na očekivanja potrošača. Veliki naglasak se stavlja na digitalizaciju osnovnih poslovnih procesa što je budućnost bankarstva.

Važnost inovacija i razvoj novih rješenja koja iskoristiti podataka, napredne analitike, digitalne tehnologije i nove platforme isporuke nikad nije bilo važnije. Vidimo organizacija inovacije u ciljanje, proširenje usluga, ponovno konfiguriranje kanala isporuke, dajući proaktivne savjet, integraciji plaćanja i primjenom blockchain tehnologije.

Ovi napori će se povećati samo u 2019. godine, kao globalne finansijske i tehnološki giganti revoluciju u finansijske usluge areni. Kao dio ovih mega-trendova, banke će se eksperimentirati sa novim mobilnim aplikacijama i gadgete glas je omogućena za poboljšanje i isporuke i kontekstualne personalizacije. Na kraju krajeva, potrošač će biti prednji i centar. Kao što je tehnologija i dalje razvija, bankarski sektor i dalje će ubrzati ulaganja u inovacije i digitalne poboljšanja.

1. Posluživanje segment Jedan

Prema Accentureu, ‘Mnoge banke imaju inicijative usmjerene na ciljanje demografskih skupina temeljenih na demografskim kategorijama kao što su mladi, milenijalci ili stariji ljudi, ali neke banke sada ciljaju klijente na temelju životnog stila, vrijednosti, težnji, razmišljanja i nezadovoljenih potreba.’ Mnoge će bankarske organizacije nadići personalizaciju po segmentima, razvijajući individualiziranu komunikaciju i iskustva za segment jednog. Ovo je vrhunska razina inovativne personalizacije koja je dopuštena putem podataka, napredne analitike i digitalnih tehnologija.

Ovaj nivo personalizacije uključuje udruživanje korisničke baze s naprednim kriterijima, gdje stubovi u dizajnu i stubovi razmišljanja i CRM alati pomažu bankama da odgovore u stvarnom vremenu. Jedan od zaboravljenih ključeva uspjeha s personalizacijom segmenta jedan je procjena spremnosti potencijalnih kupaca za plaćanje ove dodane vrijednosti. Ili je možda ključ uspjeha spremnost organizacije za financijske usluge da unovči vrijednost na način na koji Amazon postavlja cijene isporuke vrijednosti Amazona Prime. Potrošači moraju biti spremni prepoznati vrijednost iza rješenja personalizacije i biti spremni i sposobni platiti za nju.

Inovacije i opsluživanje jednog dijela nisu ograničene na pojedine potrošače. Banke i kreditne unije također bi trebale usmjeriti svoje napore na segment malih i srednjih poduzeća (SME) i na potrebe pojedinačnih poduzeća. Mnoge organizacije za financijske usluge uzimaju pristup „GAFA“ (Google / Amazon / Facebook / Apple), koristeći uvid i podatke dobivene od službi i pojedinih organizacija kako bi se poboljšao njihov osnovni posao.

2. Proširenje Open bankarstva

Sve više i više regulatornih tijela širom svijeta zahtijeva od bankarskih organizacija da omoguće klijentima da sigurno dijele svoje podatke s trećim stranama kako bi napajali nove financijske usluge i povećali konkurenciju u bankarskoj industriji. Omogućujući podatke o računima i uplatama putem sigurnih sučelja za programiranje aplikacija (API), potrošači imaju veću slobodu i kontrolu u načinu interakcije sa svojim pružateljima financijskih usluga.

Otvoreni bankarski API-ji ubrzavaju inovacije i suradnju, što dovodi do proširenih bankarskih ekosustava koji bi mogli uključivati ​​više od financijskih usluga kako bi poboljšali životni stil potrošača. Ono što je uzbudljivo kod otvorenog bankarstva je da stavljanje pristanka potrošača u središnji dio strategije otvorenog bankarstva stavlja veći naglasak na prijedloge o potrošačkoj vrijednosti. Drugim riječima, ako poboljšana vrijednost nije dio otvorene ponude potrošačkih banaka, klijent neće dozvoliti dijeljenje svojih podataka. Alternativno, one tvrtke koje pruže najbolji prijedlog za vrijednost potrošača bit će pobjednici odnosa.

Razumijevanje i iskorištavanje inovacijskog potencijala otvorenog bankarstva omogućit će naslijeđenim organizacijama za financijske usluge da nadograde na svojim postojećim odnosima s klijentima. Davanjem klijentima izbora i kontrole vlastitih podataka, banke koje podrzavaju startup mogu postati lideri u eri sve personaliziranijih financijskih usluga. Širenje otvorenog bankarstva također će potaknuti netradicionalne financijske tvrtke da surađuju s tradicionalnim bankama ili da postanu solo s istom namjerom… inoviranje u ime potrošača.

3. Predanost Phygital isporuke

Uz visoku cijenu tradicionalne mreže poslovnica i sve veći broj transakcija koje se kreću digitalnim kanalima, sve više i više tradicionalnih tvrtki za financijske usluge uvodi bankarske subjekte koji su samo digitalni. Neke banke pokreću samo digitalne banke za prikupljanje depozita, dok druge financijske tvrtke koriste digitalne platforme za pružanje usluga pozajmljivanja, ulaganja i specijalnih usluga. U svakom slučaju, fokus je na inovativnom korisničkom iskustvu i povećanoj vrijednosti za potrošača, poduprt korisničkim podacima i naprednom analitikom koji mogu personalizirati angažman.

Neke od organizacija koje će se kretati u tom pravcu u 2019. godini će to učiniti kako bi zaštitili svoje trenutne baze klijenata, dok će druge firme pokušavaju da prošire (ili proizvesti) udio na tržištu. U svim slučajevima, želja će biti da uvede prvi na tržište proizvode koji su potrošačke-fokusiran. Ovaj fokus na inovacije je ovlaštena kroz Open bankarstvo API i cloud tehnologije.

Pritisak da se stvori alternativni model isporuke je prešao troškovima održavanja grana. Očigledno, sirovi troškova poslovanja filijale je visoka, što čini povrat na aktivu znatno jači za bez grana banke. Dok će novi akteri obično plaćaju povećanje troškova za finansiranje sa posredovao ili online depozita, postojeće organizacije koje grade digitalni samo “pod-brand” koristi od već imaju niske troškove finansiranja depozita.

Neke organizacije koje će se kretati u ovom smjeru u 2019. godini to će učiniti kako bi zaštitile svoju trenutnu korisničku bazu, dok će druge tvrtke pokušati proširiti (ili generirati) tržišni udio. U svim će slučajevima želja biti uvođenje proizvoda na tržište koji su usmjereni na potrošače. Ovaj fokus na inovacije osnažen je putem API-ja otvorenog bankarstva i cloud tehnologija.Pritisak za stvaranje alternativnog modela isporuke upravljao je troškovima održavanja podružnica. Očito je da su sirovi troškovi poslovanja podružnice visoki, što povećava povrat imovine znatno jači za banku koja ne posluje. Iako će novi sudionici obično plaćati povećane troškove za financiranje posredničkim depozitima ili internetskim depozitima, postojeće organizacije koje grade samo „pod-brend“ za digitalne korisnike imaju koristi od toga da već imaju niske troškove financiranja depozita.

Kao i u maloprodajnoj industriji, očekivanja potrošača i troškovi alternativnih oblika isporuke redefiniraju način strukturiranja bankarske industrije i važnost novih inovativnih modela isporuke. Izazov će biti u određivanju prave kombinacije fizičkog i digitalnog u 2019. i šire.Kao što je u maloprodajnoj industriji, očekivanja potrošača i troškovi alternativnih oblika isporuke su redefiniranje načina na koji bankarska industrija je strukturirana i uviđa važnost inovativnih novih modela isporuke usluga. Izazov će biti u određivanju prave kombinaciji fizičkog i digitalnog u 2019. i dalje.

4. AI-Driven Intuitivno bankarstvo

Jedan od najuzbudljivijih trendova inovacija u 2019. godini bit će nastavak kretanja prema prediktivnom bankarstvu. Po prvi put, bankarska industrija može objediniti sve unutarnje i vanjske podatke, gradeći prediktivne profile klijenata i članova u stvarnom vremenu. Sa podacima o potrošačima koji su bogati, dostupni i financijski održivi za uporabu, financijske institucije svih veličina ne mogu samo upoznati svoje kupce, već i pružiti savjete za budućnost.

Ova poboljšana upotreba podataka poboljšat će iskustvo potrošača, istovremeno povećavajući sigurnost i učinkovitost. Prelaskom iz perspektive kupca u pogled unatrag, na usluge koje implementiraju robotični savjetnici i AI chatboti, financijske institucije pružit će potrošačima vrijednost putem „sljedećih najboljih akcija“ za razliku od slijepe prodaje proizvoda. Prava će se inovacija dogoditi kada financijske institucije integriraju ovu sposobnost s proširenim uslugama otvorenog bankarstva i povezanim uređajima.

Doseg banaka može se proširiti jer virtualni agenti rade u ime potrošača kako bi pronašli najbolji miks rješenja za svakog pojedinca u stvarnom vremenu. Ova transformacija također može rezultirati eliminacijom specifičnih tradicionalnih proizvoda (ček, zajmovi, plaćanja) s pojavom univerzalnih rješenja upravljanja gotovinom koja rješavaju sve potrebe integrirane usluge.

Na kraju, fokus više nije na sastavljanju dobrih informacija i čekanju da ga netko pogleda; Informacije su sada prikazane s ciljem proaktivne promjene svakodnevnog ponašanja kupaca, a kontekstualno se pružaju brojke i uvidi.

5. Plaćanja bilo gdje da ste

Industrija plaćanja bila je i bit će i dalje jedno od najdinamičnijih područja inovacije u bankarskoj industriji. Pod utjecajem promjena očekivanja potrošača i vođenih tehnološkim napretkom, inovacije će i dalje pristizati od tradicionalnih financijskih institucija, fintech kompanija i velikih tehnoloških igrača.

Kako se infrastruktura plaćanja nastavlja razvijati, inovacije će platnu industriju prebaciti iz niza određenih proizvoda na dio svega što potrošači rade. Diferenciranje će biti vođeno podacima, tehnologijom i isporukom, mijenjajući dinamiku kako i gdje plaćamo i primamo plaćanja. Trendovi inovacija u plaćanju pojavit će se u suradnji s Internetom stvari (IoT), prodajnim mjestima (POS), mobilnim novčanikom, kripto valutama i blockchainom.

Utjecaj ove inovacije u plaćanju bit će smanjenje sposobnosti da se razlikuju na back-office sposobnostima, smanjenje naknada za transakcije i povećanje važnosti diferenciranog korisničkog iskustva i primjena velikog niza podataka. Uvidi o plaćanju pružaju temelj ponašanju potrošača i malih poduzeća, pozicioniraju one organizacije koje su sposobne da obrađuju ogromne količine podataka o plaćanju kao najbolje kako bi služile potrošačima u budućnosti.


Brojne investicije planirane u Novoj Topoli

U Mjesnoj zajednici Nova Topola u narednom periodu planirane su brojne investicije.

Narodni poslanik Ognjen Žmirić i član Savjeta mjesne zajednice Nova Topola, gostujući u programu Radio Gradiške, rekao je da je naredne godine u Novoj Topoli planirana izgradnja stambene zgrade socijalnog stanovanja.

„Vlada Republike Srpske donijela je zaključak na prošloj sjednici da se u Novoj Topoli gradi zgrada socijalnog stanovanja. Ona bi trebala imati 32 stana i radovi bi trebali početi iduće godine“, rekao je Žmirić i naglasio da će to biti prvi objekat društvenog tipa koji se gradi u Novoj Topoli od 1993. godine.

Žmirić je naveo da zgrada socijalnog stanovanja u Novoj Topoli neće biti namijenjena samo socijalnim kategorijama već i mladim ljudima iz drugih krajeva koji se odluče da žive i rade u Novoj Topoli.

On je izrazio nadu da će dolazak velikih kompanija i privrednih subjekata i otvaranje novih radnih mjesta u Agroindustrijskoj zoni zadržati postojeće stanovništvo u ovoj mjesnoj zajednici, ali i privući nove stanovnike iz okolnih mjesta da u Topoli zasnuju svoje porodice i ostanu da žive.

Žmirić je naveo da je u Novoj Topoli, najvećoj mjesnoj zajednici na području  Gradiške, sa oko 4 500 stanovnika, u zadnje dvije godine, urađeno tri kilometra trotoara i da je zavšeno asfaltiranje fudbalskog i košarkaškog terena kod Osnovne škole „Petar Kočić“, te naglasio da je u toku rekonstrukcija Doma kulture koji će biti centralni za čitavo Lijevče polje, gdje postoji veliki broj klubova i kulturno-umjetničkih društava.

On je istakao da bi radovi trebali biti završeni do kraja ljeta i dodao da je Fudbalski klub „Lijevče“ koji će ove godine obilježiti 90 godina postojanja nedavno dobio nove svlačionice.

Žmirić je podsjetio da je nedavno zatvoren šalter banke što je izazvalo nezadovoljstvo privrednika i mještana Nove Topole.

„Obratili smo se gradonačelniku koji je uputio dopis svim bankama da otvore svoju poslovnicu u Novoj Topoli, a isti dopis uputili smo i ispred mjesne zajednice“, rekao je Žmirić i dodao da će provesti aktivnosti da mještani svoje račune iz drugih banaka prebace u novu banku koja dođe u Topolu.

Prema njegovim riječima na dnevnom redu na sjednici Skupštine grada Gradiška 1. avgusta naći će se i Nacrt Regulacionog plana Nove Topole koji će odrediti daljnje pravce razvoja ove mjesne zajednice.

Egzodus iz Bosne i Hercegovine

Zbog teške političko-ekonomske situacije iz Bosne i Hercegovine odlaze pojedinci, ali i cijele porodice. Procjene stručnjaka nisu optimistične u pogledu ekonomskog rasta. Situacija je još gora na političkom planu.

“Da je političko-ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini „normalna”, gradio bi svoju karijeru u ovoj zemlji. Ovako, čest je gost Gete instituta gdje intenzivno uči njemački jezik spremajući se za odlazak u „obećanu zemlju“, kaže 35-godišnji V.T. jedan od najperspektivnijih snimatelja tona u jednoj medijskoj kući u BiH..

 „Godinama ovdje nema pomaka… Političari se ponašaju po oprobanom receptu ‘zavadi pa vladaj’ i to traje još od Dejtonskog sporazuma. Nisam spreman provesti ostatak života čekajući ‘konačni dogovor’ nacionalnih vođa. O odlasku iz BiH donedavno sam razmišljao samo zbog ekonomskih razloga i zbog toga što se ovdje ne cijene stručnost i profesionalno iskustvo, već politička podobnost i rodbinske veze. Međutim, posljednjih nekoliko mjeseci sve je složenija i političko-sigurnosna situacija”, kaže V.T. za Deutsche Welle.

Mnogi kritičari tvrde kako je BiH još od Dejtona u stalnoj političkoj krizi „promjenjivog intenziteta“ i da je odlazak radno sposobnih ljudi iz ove zemlje uobičajena pojava od kraja rata. Sarajevski novinar Mustafa Karahmet potvrđuje da složena političko-sigurnosna situacija u BiH umnogome doprinosi opredjeljenju ljudi za odlazak iz BiH.

„Političko-sigurnosna situacija u BiH trenutno je takva da ljudima ne pruža nikakvu perspektivu planiranja budućnosti na ovim prostorima. Vlast nije formirmina ni devet mjeseci nakon izbora i nema naznaka da bi se to moglo desiti prije jeseni”, kaže Karahmet.

Problem je nacionalistička retorika

Zvaničnici međunarodnih organizacija tvrde da oštra nacionalistička retorika doprinosi odlasku ljudi iz BiH. Portparolka OHR-a Ljiljana Radetić nedavno je u komentaru za DW povodom najave formiranja rezervnih policijskih snaga u RS-u kazala da „neće biti rata“, ali da negativna retorika i međusobne optužbe političara „doprinose egzodusu ljudi i  odvraćanju stranih investitora“.

Peter Hurrelbrink, direktor njemačke fondacije Friedrich-Ebert za BiH ocijenio je tom prilikom da su „špekulacije o mogućem novom ratu u BiH neodgovorne“, bez obzira na to dolaze li od medija ili političara. Hurrelbrink  je kazao da nacionalistička retorika odvlači pažnju od stvarnih problema, među kojima su „migracije desetina hiljada, prije svega mladih ljudi“.

Banjalučki sociolog Ivan Šijaković smatra da su glavni razlozi odlaska ljudi iz BiH stalni politički konflikti. „Partije su zavladale društvenim prostorom, nema mjesta za bilo kakve druge aktivnosti slobodnog građanskog okupljanja i inicijativa. Koriste se stare metode zavađanja građana na nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Jedna drugu, prije svega SDA, HDZ i SNSD, podstiču na ekscese kako bi homogenizovale građane i održavale društveni konflikt na nacionalnoj osnovi. Građani, posebno mladi i obrazovani, neće to da trpe i da žive u neizvjesnosti. Zato sebi i djeci žele obezbijediti život u politički stabilnom okruženju sa većom socijalnom i pravnom sigurnošću“, kaže profesor Šijaković.

Nefunkcionalna tržišta i visoka fiskalna opterećenja

 Ekonomski posmatrano, ljudi iz BiH odlaze zbog niske stope ekonomskog rasta, kaže ekonomski analitičar iz Tuzle Admir Čavalić. „Prosječne vrijednosti ekonomskog rasta se kreću oko 3%, što je nedovoljno da običan čovjek, radnik, vidi značajniji napredak i shodno tome perspektivu. Ovaj rast sa BDP-om od oko 4.500 eura po glavi stanovnika (jedino više od Albanije i Kosova u regionu), znači višegodišnju zarobljenost građana (tzv. zarobljenu ekonomiju) u sistemu niskih nadnica, male ponude novih poslova, izostanka investicija, infrastrukturnih radova itd., tj. nemogućnosti opšteg unaprijeđenja kvaliteta njihovog života“, kaže Čavalić.

Kako bi građani osjetili promjenu, ocjenjuje se da bi stope ekonomskog rasta barem tri godine trebale iznositi od 6% do 10%. „Registrovana stopa nezaposlenosti (stopa koju određuju zavodi za zapošljavanje) iznosi oko 34%, dok je anketna (stopa dobijena na osnovu istraživanja statističkih zavoda) 18%.

Procjenjuje se da je oko 420.000 nezaposlenih i oko 820.000 zaposlenih. Istina je da dolazi do pada broj nezaposlenih, međutim najvećim dijelom zbog odlaska radnika iz BiH. Svaki mjesec se sa evidencija zavoda za zapošljavanje brišu nezaposleni upravo po ovom osnovu. Vlast nerijetko to navodi kao uspjeh, u smislu manjeg broja nezaposlenih. Visoka stopa nezaposlenosti, uz prosječne neto plate od oko 450 eura (u realnom sektoru, odnosno proizvodnji taj je prosjek manji i iznosi oko 300 eura), posljedica je  nefunkcionalnog tržišta rada i visokog fiskalnog opterećenja na rad.

Prosječna bruto plata u BiH u 2019. godini iznosi nešto više od 700 eura. Pokušaj reformi ovih oblasti, shodno Reformskoj agendi, je propao. Ukoliko fiskalno opteretite rad i ne dozvolite mu da se institucionalno manifestuje, onda će rad tj. radnici, prirodno težiti promjeni svog stanja, odnosno mjesta boravka. Upravo se to i dešava shodno otvaranju EU granica odnosno liberalizaciji kretanja rada iz Bosne i Hercegovine prema EU“, kaže Admir Čavalić.

Za pet godina BiH napustilo oko 200.000 ljudi

 Dodajući da se liberalizacijom povećava izvoz roba i radnika iz BiH u EU, Čavalić upozorava da ovo nije posljednji val odlaska, i da će dodatnim intenziviranjem evropskih integracija uslijediti još veći egzodus.

Procjenjuje se da je od početka 2019. godine, BiH napustilo oko 30.000 građana. Prema podacima nevladnih organizacija koje se pozivaju na izvore iz Ministarstva civilnih poslova BiH, u posljednjih pet godina ovu zemlju je napustilo oko 178.000 građana. Pozivajući se na podatke Zavoda za statistiku „Destatis” iz Vizbadena, Nezavisne novine prenose da se BiH 2018. godine nalazila na trećem mjestu po broju useljenika u Njemačku, iza dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta – Indije i Kine. 2018. godine iz BiH se u Njemačku uselilo oko 22.000 ljudi.

DW

Topola i banke

Poslije zatvaranja i treće banke u Topoli postavlja se pitanje zašto se to dogodilo i ko je kumovao toj situaciji?

Naravno prepoznati se neće niko, a trebalo bi. Sada treba moljakati banke da bi se prikazali kao spasioci i otvore neki šalter.

Dok ih je bilo tri, svi šalteri su bili uposleni, zatvaranjem prve banke polako se sticala navika nošenja pazara u Gradišku, poslije zatvaranja druge i Aleksandrovac postaje destinacija za obavljanjae bankarskih poslova.

Trebalo je popuniti kapacitete u Gradšci i Aleksandrovcu, upitali se neko odkud u Aleksandrovac moraš ići, svi znamo ali smo malo zaboravni i pravimo se ludi.

Nazvali me iz moje banke i pitaju jesam li zadovoljan uslugama, jesam jer mi šalteri ne trebaju, koristim kartice, ne treba mi u Topoli banka.

Kad treba keš u Aleksandrovac, ali ne koriste svi internet bankarstvo, a i još ne možeš burek kupiti nego gotovinom.

Došlo je do ekonomskih razloga što su banke zatvorile, nema prometa, nema biznisa vrijednog šaltera, većem dijelu ne trebaju banke. Topola je sustavno uništavana radi potrebe da se od Gradiške napravi grad i uspjelo se u tome.

Povratak Topole na mjesto s kojeg je skinuta neće biti moguć jer nema ko da to uradi, naša sudbina je u rukama stručnjaka za opšte namjene, ni u šta se ne razumiju.

Da je tako dokazuje i to što dom od 2 mjeseca posla radi se već godinu dana i još nije na vidiku kraj, a opet je rečeno za 2 mjeseca, kao da imaju posla sa retardiranim ili ih jednostavno nije briga, važno da je limuzina u funkciji.