Arhive kategorije: Privreda

Građani BiH na internet kupovinu potrošili 2,4 miliona KM

BANJALUKA, SARAJEVO – Brojne onlajn platforme na kojima se može kupiti skoro sve, od igle do lokomotive, preplavile su internet, a ljudi zbog manjka slobodnog vremena sve češće posežu za ovim brzim načinom kupovine.

Da građani BiH ne zaostaju za ostatkom svijeta kada je riječ o onlajn šopingu, potvrđuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), koji govore da su u prvih šest mjeseci ove godine u BiH zaprimljene 2.193 pošiljke koje su kupljene putem interneta.

Za ovu robu bh. građani izdvojili su 2,4 miliona KM, koliko iznosi vrijednost ocarinjene robe.

“Tom prilikom su obračunate i plaćane uvozne dažbine u iznosu od pola miliona KM”, rekli su u UIO BiH.

Najveći broj pošiljaka ocarinjen je u Sarajevu, zatim Banjaluci i Mostaru.

U Carinskim službama UIO BiH kažu da građani najčešće naručuju tekstilne proizvode, kao što su garderoba i obuća, ali nerijetko posežu i za kozmetičkim proizvodima.

Ističu da je broj naručene robe ove godine u odnosu na isti period prošle godine gotovo identičan.

“Prema podacima o ocarinjenim pošiljkama u šest mjeseci 2019. godine i u istom periodu prošle godine, vidljivo je da je broj pošiljaka koje su naručene, kao i vrijednost istih, gotovo identičan. Nije bilo ni rasta ni pada broja narudžbi putem interneta”, rekli su u UIO BiH.

Napominju da se veliki broj upita građana odnosi i na narudžbu raznih suplemenata putem interneta, te da se takva roba ne može kupovati onlajn.

“Takva vrsta robe se ne može naručivati putem interneta jer je u pitanju zdravlje ljudi. Takve proizvode u BiH mogu uvoziti samo lica registrovana za obavljanje pomenute djelatnosti, gdje uvoz suplemenata prolazi sve neophodne kontrole u smislu kvaliteta pomenute robe”, objasnili su u UIO BiH.

Mišljenja građana u vezi s naručivanjem robe putem interneta su podijeljena. Dok se neke žene ne boje ni da šminku kupuju u virtuelnom svijetu, neki građani ipak nisu toliko optimistični.

Filip V. iz Banjaluke kaže da je nekoliko puta bio u iskušenju da kupi neke stvari preko interneta, ali da je ipak skeptičan.

“Skeptičan sam jer kada vidim, na primjer, neku obuću koja mi se sviđa, više volim da je mogu isprobati, kako bih bio siguran da mi odgovara. Zbog tog nedostatka onlajn kupovine, nisam nikada ništa ni kupio putem interneta”, rekao je ovaj Banjalučanin.

Sarajka Selma H. kaže da je oduševljena kupovinom preko interneta i da skoro sve kupuje onlajn. Kako pojašnjava, razlog je uglavnom što većinu stvari koje želi ne može naći u prodavnicama, ali i zbog toga što su dosta jeftinije.

Ujutro rade na njivi, popodne prodaju na ‘online tržnici’

Preko interneta možete naručiti pekmez iz Drvara, aroniju iz Sanskog Mosta, tikvu iz Bijeljine, domaće brašno iz vodenice iz Donjeg Vakufa...

Da li sintagma ‘online marketing u agraru’ u BiH zvuči pretenciozno? Reklo bi se ne ili, suzdržano, sve manje, jer korištenje internetske tehnologije sve više je izazov bh. farmerima. I nezaobilazna potreba. Oni bi u skoroj budućnosti, stvaranjem ‘digitalne strategije’, kratko rečeno, mogli pronaći dobar način što bržeg prometa svojih proizvoda ‘od njive do kupca’.

Put do kvalitetne promocije vlastitog brenda nije jednostavan – farmeri provedu dane na svojim parcelama i plastenicima, a noćima nemaju miran san i ne sanjaju lijepo upravo zbog ‘fantomske’ brige kako prodati svoje proizvode. Kad je godina »dobra« onda je dobra svima i ponuda je velika, a cijena niska. Pbrnuto, kad  ‘zakaže meteorologija’ i drugi faktori, cijene ‘bezobrazno’ skoče, a kupci ‘dignu dreku’ i umjesto cjenkanja na gradskim pijacama, idu u supermarkete i kupuju jeftinije, skoro redovno uvozne, poljoprivredne proizvode.

Farmeri  su vrijedni i čestiti ljudi, ne traže da ih držite kao malo vode u pustinji, ili da ih, ne d’o Bog, sažalijevate – oni se bude prije pijetlova, a svoje njive napuštaju u vrijeme dok sav ‘pošteni svijet’ prati turske serije.

Kad dobro razmislimo, gajimo prema njima i mnogim drugima sličnim, tihim marljivcima, ozbiljan manjak poštovanja.

Nacionalna digitalna platforma

Izazov za bh. farmere je veliki – kako proizvesti kvalitet, kako upakovati svoj pekmez, med, propolis, sok od drenjina, liker, aroniju, tjesteninu u atraktivne kutije, tegle i flaše i kako onda, što je umjetnost preživljavanja u ovom poslu sa neograničenim rokom strepnje, uvući se ‘pod kožu’ kupcu.

Čini se da online marketing u poljoprivrednom sektoru pruža te nove šanse i prilike. Čak i ovlašno klikanje na društvenim mrežama stvara sve više dojam kako među poljoprivrednim proizvođačima, a nije naodmet primijetiti da ih je sve više mladih i informatički pismenih, vlada sve veće zanimanje za online tržište. Prednosti novih komunikacijskih tehnologija bilo bi zaista glupo ne iskoristiti, jer na njihovim platformama ‘leži’ moderno društvo.

Štaviše, poljoprivredni proizvođači u zemljama Evropske unije u vrlo značajnim razmjerama preko interneta prezentiraju svoje proizvode; na njihovim stranicama možete vidjeti sa nekoliko klikova put proizvoda od sadnje uzgoja, do naručivanja i isporuke. Sistem brze pošte vam ‘u roku odmah’ brzo i sigurno omogući kupovinu proizvoda na kućnim vratima.

Organizacije USAID/Sweden u projektu FARMA II nastoje pomoći bh. farmerima u ovom području organiziranjem radionica, nedavno u Mostaru, Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli.  Polaznici ovih radionica mogli su npr. naučiti osnove online marketinga, saznati o primjerima dobre prakse kroz online aktivnosti, upoznati se sa načinom oglašavanja preko Facebook Adsa.

Ejla Bektaš-Hajdarović, voditeljica radionica ističe kako je marketing na društvenim mrežama neizostavan dio svake marketinške kampanje. Na ovim radionicama zainteresirani farmeri su mogli dobiti značajne inpute kako o kreiranju vlastitih strategija u brendiranju, odabiru ciljnih grupa, influencer marketingu, tako i o kreiranju vlastitih  Facebook kampanja, te ‘detalja’ o stilu i tonu komunikacije sa kupcima…

Rekosmo, internetsko oglašavanje za prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uzima maha u cijeloj BiH bilo da farmeri imaju vlastitu stranicu, da ponude objavljuju na ‘tuđim’ aplikacijama ili, što je postalo skoro notorno, da koriste blagodeti Facebooka.

Braća Nermin i Nedžad Nadarević pokrenuli su ‘nacionalni’ digitalni projekat Farmer.ba koji nudi promociju proizvoda bh. farmera na vrlo jednostavan način. Ovo je, koliko je poznato, prvi servis u BiH gdje postoji kvalitetna baza podataka o proizvođačima hrane, detaljan uvid i pregled domaće uzgojene hrane sa svakodnevnim ažuriranjem baze podataka.

Nermin Nadarević za Al Jazeeru priča kako je nastajao ovaj digitalni servis sa preko 220.000 individualnih posjeta (Google Analytics), ne računajući ogromni broj e-mailova, telefonskih poziva, pitanja preko FB profila. Naglašavaju veoma bitnu stvar – rade isključivo sa  proizvođačima koji imaju registrirane obrte/domaćinstva.

“Ideja je nastala mnogo ranije, iz lične potrebe za domaćim proizvodima koji imaju ime i prezime. Kad kažemo ime i prezime, mislimo na ljude koji proizvode hranu i koji stoje iza svog posla. Problem je bio što su se mogli naći neki domaći proizvodi na internetu, ali nije se moglo znati odakle je taj proizvod, ko ga proizvodi, ko stoji iza toga i bilo jako nejasno. Brat i ja  smo počeli razgovarati o problemu pronalaska kvalititnih proizvođača i tu je počela priča o budućoj platformi www.farmer.ba  koja će okupljati proizvođače na jednom mjestu. Zamislili smo platformu koja okuplja poljoprivrednike na jednom mjestu, da ljudi imaju uvid kako se proizvodi, kakvo je stanje u poljoprivredi”, kaže Nermin.

Objašnjava kako su u početku »bili sumnjivi«, jer su ljudi osjetljivi na novine i imaju ustaljene kanale prodaje, koja nije uključivala digitalnu promociju.

Direktna prodaja preko web shopova

“Posebno je bilo zanimljivo kad smo pokrenuli i novu uslugu „direktne kupovine od proizvođača“ na kućnu adresu. Mi smo prošli sa svojom inovativnom idejom u sklopu prvog javnog poziva Challenge to Change programa, nakon kojeg smo krenuli u realizaciju izrade individualnih on-line shopova (prodavnica) za svakog proizvođača”, nastavlja Nadarević.

‘Led je odavno probijen’ i danas kada odu nekom proizvođaču koji je svoje proizvode prodavao samo u lokalnoj zajednici i za koga su znali samo ljudi iz uže lokalne sredine i predstave mu ideju gdje svoje proizvode može prodavati na prostoru cijele BiH, primjetno je prvo iznenađenje, a nakon prezentacije vrlo brzo se odluče za suradnju, dodaje Nadarević.

Značajno je takođe naglasiti da se preko ove digitalne platforme online prodaju samo proizvodi koji su hermetički zatvoreni, ali da postoje i drugi paketi usluga kao što su prezentacije i promocije proizvođača koji imaju vlastitu dostavu unutar gradova. Nadarevići ističu kako je sada moguće direktna kupovina od proizvođača. Trenutno rade sa 130  farmera iz cijele BiH sa oko 500 proizvoda, a aktivno je više od 30 online prodavnica za direktnu narudžbu.

Tvrde kako na dnevnoj bazi mogu saznati gdje se može kupiti domaća zdrava paprika, krompir, jaja, kvalitetan med, pekmez/džem…

Klikom na ‘kamiončić’ narudžba stiže na kućnu adresu

“Nakon dosta truda, rada, testiranja, poboljšanja web platforme, dobili smo novu uslugu putem koje građani BiH mogu direktno od proizvođača naručiti na svoju kućnu adresu domaće proizvode. Sada možete naručiti pekmez iz Drvara, aroniju iz Sanskog Mosta, bundevine proizvode iz Bijeljine, domaće brašno iz vodenice iz Donjeg Vakufa, domaću tjesteninu iz Jajca, likere iz Visokog, med iz Trebinja ili Bijeljine”.

Na internetskoj platformi braće Nadarević vizualizacija proizvoda bh. farmera je vrlo dopadljiva. Na mapi BiH su simboli voća i povrća i klikom na njih odmah vidite šta ko nudi, a ako je prikazan i mali kamiončić u sklopu tog profila, to je znak da možete direktno od tog proizvođača naručiti na kućnu adresu.

Emina Žuna-Zjajo, diplomirana inžinjerka prehrambene tehnologije iz Jajca već dvije godine ima prepoznatljiv brend – proizvodnju tjestenine obogaćene začinskim biljem i sušenim gljivama uz tradicionalniu recepturu. Ističe kako je online prodaja dobra da se »širi priča« koja može u perspektivi sve više učestvovati u ukupnom finansijskom prometu.

Ona ima svoj online shop na platformi Farmer.ba, a pored toga svoj proizvod nudi u jajačkim trgovinama, sajmovima, u prodavnicima u Travniku i Mostaru, uskoro i u Sarajevu, kako kaže.

“Online prodaja je za mene novo i zanimljivo iskustvo. Recimo, zvala me gospođa iz Zagreba da naruči tjesteninu ‘Naturgeist’ (duh prirode), ali kako preko aplikacije Farmer.ba prodaja ide isključivo u BiH, ona je angažirala rodbinu iz BiH da obave kupnju. Internet kupci se javljaju iz bh. gradova, Sarajeva, Prijedora, a dostava preko brze pošte nije skupa za nas koji smo uvezani preko pomenute aplikacije”, kaže Žuna-Zjajo.

Na sličan način svoje proizvode prodaje i Miladin Savić iz Zagona kod Bijeljine. Savić proizvodi sok od aronije, kokosovo i laneno cijeđeno ulje i druge proizvode. Distribuciju na bh. tržištu porodično gazdinstvo Savić radi isključivo po narudžbi.

“Internet prodaja je vrlo perspektivna stvar budući da izbjegavate varijantu nakupaca i imate direktnu komunikaciju sa kupcima. Ja svoje proizvode prodajem na  području cijele BiH, od Cazina i Banje Luke, preko Zvornika i Foče do Neuma. Moji  su proizvodi specifični i izazivaju interes. Odskora pripremam i promociju i prodaju džanarike i kajsije, te ulja od lješnika, koje je izvanredno sredstvo protiv komaraca, te uklanja mladalačke akne i bubuljice”, priča Savić.

Zanimljivo je internetsko iskustvo sa prodajom proizvoda mlade poljoprivrednice Dragane Jaćimović iz Jaružana kod Laktaša. Ona je sa suprugom svoje proizvode prodavala na banjalučkoj pijaci, a odlučila se na Facebook prodaju na vlastitoj stranici ‘Domaće i naše’ kada je ostala trudna. Kupcima izabrane artikle dovoze na kućnu adresu.

“Prodavajući proizvode na pijaci stekli smo puno kupaca kojima je, često, predstavljao problem kako da robu odnesu kući. Naime, većina njih je bila starije životne dobi i autobusom je dolazila u nabavku. Jedno veče došli smo na ideju da pokrenemo FB stranicu “Domaće i naše«, tako da iz kućnog ugođaja mogu pogledati našu ponudu, naručiti i dobiti proizvode u najkraćem mogućem roku”, priča Dragana.

Dodaje kao dobar slogan, ali vrlo iskreno, kako “sve što ne bih dala svom djetetu i porodici, ne bih prodala ni nepoznatoj osobi”. A preko stranice ‘Domaće i naše’ Jaćimovići nude praktično ‘sve’.

‘Budi zdrav kao dren’

“Imamo zelenu salatu i luk, proizvode od mlijeka, od povrća nam najviše traže mahune, domaći krompir koji je ručno kopan, paradajz i papriku. Imamo i voće, jabuke, kruške, maline, kupine, aroniju, grožđe, likere, domaće crno vino od grožđa za pet KM po litru. Smatramo da nije skupo, koliko treba da se iz sjemena dođe do proizvoda. Mi garantiramo da radimo proizvode bez hemije. Nama, malim proizvođačima je teško zbog uvezenih artikala na kojima piše da su ‘domaći i zdravi'”, priča Dragana Jaćimović koja na online pozive odgovara odmah.

Još je bolji ‘start up’ porodice Sabljić koja u Drvaru od 2017. godine uspješno prodaje svoje proizvode od drenjina direktnim putem preko pomenute platforme Farmer.ba, na kojoj imaju svoj web shop ‘Budi zdrav kao dren’. Menadžersko iskustvo Jovanke Sabljić, tvorca brenda od drenjina doprinijelo je da dobiju podršku stranih kompanija, struke, Ministarstva privrede Kantona 10, kao i lokalne vlasti u Drvaru.

Njihov biznis pokrenuo je i druge porodice u Drvaru, a proizvodi drenja, himber, bistri sok, pekmez od drenjina danas se mogu pronaći na tržištima EU.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača i mljekara bh. entiteta Republika Srpska, mišljenja je kako “treba probati sve što bi moglo donijeti pogodnosti razvoju domaće poljoprivredne proizvodnje”, pa u tom smislu  podržava i internetsku prodaju.

Susjedna Hrvatska može biti Bosancima i Hercegovcima odličan urnek za uspješne modele online oglašavanja i prodaje sa visokim nivoom organizacije. Internetska platforma ‘Domaća web tržnica’ dobar je primjer nastao kroz projekat ‘Organizacija sustava izravne prodaje poljoprivrednih proizvoda korištenjem internet-tehnologije’ (OSIPPPIT), finansiran u okviru Operativnog programa IPA Slovenija – Hrvatska 2007-13.

Ovaj je projekat omogućio s jedne strane da se farmeri upoznaju sa promocijom mogućnosti i načina direktne prodaje, a s druge pokrenuo sistem direktne prodaje poljoprivrednih proizvoda na području Istre korištenjem interneta.

Izvor: Al Jazeera

Zbog prodaje ilegalno proizvedenih sadnica ugrožena produkcija jagoda u BiH

SARAJEVO, Mnogi poljoprivredni proizvođači u BiH upozoravaju da je u posljednje vrijeme intenzivirana prodaja ilegalno proizvedenih sadnica u našoj zemlji, što u najgorem slučaju može dovesti do potpunog prekida produkcije određene vrste voća ili povrća.

Armin Terzić, magistar poljoprivrede i jedan od poljoprivrednih proizvođača, posebno upozorava da je ugrožena produkcija jagoda u BiH te smatra kako će to ugroziti zasade ove vrste voća kao što je djelomično ugrožena i produkcija malina.

“Nadležni ništa ne rade na rješavanju ovog problema. Postoji velika opasnost da budu zahvaćene i zdrave sadnice tako da bi i sami proizvođači trebali povesti računa kada kupuju da kupuju isključivo one sadnice sa certifikatima o zdravstvenoj ispravnosti materijala. Dolazi i do genotipskih i do fenotipskih promjena na jagodama. Narodski rečeno, izrode se. Jedna te ista biljka daje plod pet ili deset godina, zatim se izrodi, a onda pada kvalitet i ne možemo ih izvoziti vani. Dobijamo sitnije i neujednačenije plodove, a tu su i opasnosti od bolesti”, govori Terzić.

On kaže kako ljudi koriste svakakve pesticide i herbicide te ističe da se gotovo i ne provode analize. Ističe kako u najgorem slučaju može doći do potpune ugroženosti proizvodnje jagoda.

“Tih problema je bilo i bit će ih sve dok se država sistemski ne uključi u rješavanje problema i dok se ne alarmiraju sve inspekcije. Međutim, opet će biti teško riješiti ovu vrstu problema. Nije rijetka situacija da poljoprivrednici čiste svoje rasadnike i da im dođu pojedinci koji ih mole da im daju nekoliko jagoda, a nakon što im daju, oni odu i posade ih. Još je specifičnija situacija kada poljoprivrednici kupe stotinjak certificiranih sadnica jagoda koje koštaju oko 2 KM, ali kupe dodatnih 1.000 necertificiranih po pola marke na crnom tržištu koje posade sa certificiranim. Znači, rješenje je striktna kontrola zasada, tj. da dođe inspekcija, utvrdi broj zasada i da traži certifikat za svaku sadnicu”, kazao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH.

capital

Zaposlili mlade i dali im plate duplo veće od prosjeka

Kompanija 5 Letters u Sjevernoj Makedoniji proizvodi kanabis za medicinske svrhe i sve više prodire na svjetska tržišta.

Za litar ulja od konoplje oni zarade gotovo 95.000 evra.

Kompanija je zaposlila više mladih, obrazovanih ljudi i ponudila im plate, koj su dvostruko više od proseka u Severnoj Makedoniji.

U decembru 2018. godine iznosio je 420 eura neto, izvještava Siol.net.

Za izvoz na svjetsko tržište

Samo nekoliko kilometara od Kruševa može se vidjeti posađeno okruženo bodljikavom žicom i ograđenim dijelom poduzeća.

Trenutno se sakuplja oko 2300 sadnica, koje će se ubirati za nekoliko dana. Do sada je testirano 32 vrste, a najisplativiji je Big Bud, poznat po velikim cvetovima i velikom procentu THC aktivnog sastojka.

Pod budnim okom stručnjaka

Kanabis raste pod budnim okom zaštitnika, koji proverava da li se pravila poštuju.

Oni proizvode ulje konoplje sa koncentracijom THC od preko 80 procenata. Dozvoljeno im je izvoz na svjetsko tržište jer su nedavno dobili odgovarajući certifikat.

Samo jedna kap koncentrata je dovoljna da se tretira više ljudi, tako da ga farmaceutske kompanije moraju klasificirati, slično kokosovom ulju.

Većina vlasništva kompanije, 93 posto, nalazi se u rukama američkog investitora, dok je sedam posto u vlasništvu Zorana Janevskog, prijatelja premijera Zorana Zaeva i člana njegove stranke. To je velika prednost u sjevernoj Makedoniji, izvještava Siol.net.

Cvijeće konoplje

Područje gdje se uzgaja kanabis je 2860 kvadratnih metara, a do sada je sakupljeno oko 68.000 sadnica. Investicija je vrijedna skoro 12 miliona eura i očekuje se da će biti isplaćena za dvije do tri godine.

Uzgoj kanabisa sada prerađuje 20 sjevernokorejskih kompanija koje su dobile dozvole. U toj zemlji namjeravaju usvojiti zakon koji će omogućiti izvoz cvijeća indijske konoplje.

Severna Makedonija nije jedina zemlja zainteresovana za “zeleno zlato”. Kompanije iz Srbije, Crne Gore i Bugarske posećuju kompaniju za informacije. Grčka je već počela da izdaje dozvole za proizvodnju, Rumunija je korak ispred, dok Slovenija i Hrvatska još uvijek nisu među njima.

UŠTEDA 529 MILIONA KM Papirni računi odlaze u istoriju

U Hrvatskoj se od danas za poslovanje sa državom i javnim sektorom neće više ispisivati računi, već će se izdavati samo u elektronskom obliku.

Kako prenosi hrvatski Dnevnik, zbog manje papirologije i država i preduzetnici računaju na značajne uštede.

Kako se navodi, neće više biti slanja računa poštom, ni troška poštarine za preduzetnike, ali će se plaćati informacijski posrednici preko kojih će se razmjenjivati e-računi. Ipak, poreski stručnjaci ističu i da će biti teže kontrolisati elektronske račune, kao i da sama digitalizacija neće spriječiti malverzacije u javnoj nabavci.

Država računa da će zbog manje papirologije na javnoj nabavci uštedjeti više od dvije milijarde kuna (oko 529 miliona KM).

Evropska unija procjenjuje da će se potpunim uvođenjem e-računa ostvariti uštede od 423 milijarde evra.

Nakon poslova između države i poduzetnika uvođenje obveze izdavanja elektronskih računa očekuje se i u cijeloj privredi.

srpskainfo