Arhive kategorije: Privreda

Zanima vas, kako raditi od kuće i pronaći posao na daljinu?

Mnogi su primorani iz jednog ili drugog razloga raditi poslove od kuće, odnosno poslove na daljinu. Broj osoba, radnika od kuće, se drastično povećao u zadnjih par mjeseci, kada je zavladala pandemija korona virusa. Danas se više nego ikada traži posao na daljinu, koji možete obavljati iz svog doma, uz pomoć računala i vještina koje imate. Saznajte, kako pronaći posao na daljinu?

Čak i ako ste zaposleni, moguće je da imate viška vremena, i motivacije za neku dodatnu zaradu. U daljnjem tekstu ćemo napisati malo na temu online poslova, kako raditi od kuće i kako pronaći posao na daljinu.

Razmislite o vještinama koje možete ponuditi na tržište

Da bi radili od kuće, kao i u svakom drugom poslu, trebate posjedovati odgovarajuće vještine. Bez obzira koje su to vještine, trebate imati znanja u onome što ćete ponuditi, i pronaći tržište za vašu ponudu. Vještine mogu biti razne, a najtraženiji online poslovi uključuju: programiranje, dizajn, marketing, pisanje tekstova, prodaja, i druge specifične i prilagođene vještine pojedinca.

Radite ono što znate raditi, i što vam nije naporno toliko da brzo odustanete. Ako ste vješti programer, čak i zaposleni programer, uvijek možete pronaći dodatni posao za dodatnu zaradu. Završite zadatak koji je naručio klijent, i naplatite po dogovorenoj cijeni.

Dizajneri, baš kao i programeri, mogu imati stalni posao, uz koji mogu obavljati zadatke za klijente na udaljenim lokacijama. Internet servisi olakšat će komunikaciju i dogovor između klijenta i vas kao izvršitelja zadanog posla.

Da ne nabrajamo sada svaku stavku, u kontekstu ovog pasusa, važno je zapamtiti: od vas se očekuje da poznajete problematiku u kategoriji u kojoj ste aplicirali za određeni posao. Nemojte se „gurati“ u nepoznati teren. Nudite svoje vještine na dobro odabranom području, i polako gradite povjerenje i svoj profil.

Konkurentan profil koji garantira uspjeh

Ako ste novi u području rada od kuće, i tek radite svoj prvi profil, trebate biti strpljivi i kreativni. Pažljivo popunite svoj profil, sa stvarnim podacima i kratkim predstavljanjem. Na početku možda bude teško dobiti prvi angažman, ali će vremenom ići sve lakše i bolje. Jednom kada krenete sa poslom, i sakupite određeni broj pozitivnih ocjena, svaki drugi objavljeni posao vi ćete lakše dobiti. Nemojte aplicirati za poslove za koje niste sigurni da ih možete izvršiti. Negativne ocjene potencijalnih poslodavaca mogu vas „zakočiti“ u daljnjem radu.

Posla ima dovoljno za sve. Zato se suzdržite, i aplicirajte na poslove u kojima ste stručni. Ako treba, proučite malo teme za koje mislite da vam promaknu često, pa se iskušajte nakon nekog vremena, kada savladate gradivo.

Platforma za posao na daljinu

Danas postoje mnoge online platforme, mjesta na kojima se nalaze poslodavci i potencijalni izvršioci poslova. Vi možete biti jedan od izvršioca, a koliko ćete biti uspješni, to najviše ovisi o vama. Još uvijek vas zanima kako pronaći posao na daljinu? Evo jednog rješenja, slijedi u nastavku teksta.

Platforma za freelancere je zapravo internet servis koji na jednom mjestu okuplja poslodavce i potencijalne radnike. U sklopu jedne takve platforme, najčešće se u rješenju nudi i kompletan sistem komunikacije, prihvatanja ponude i na kraju naplate po završetku dogovorenog posla. Za rad od kuće, i popunjavanje kućnog budžeta stranice poput workfromhomejobs.me dobro će doći. Vaše je samo da imate znanja u određenom području, slobodnog vremena i naravno želje da radite. Koristeći bilo koju platformu za Freelance poslove, prvi korak je kreirati svoj korisnički nalog. Nakon što kreirate svoj korisnički nalog, popunite ga kako smo i opisali, i sačekajte provjeru. Jednom kada je vaš nalog odobren, možete pretraživati razne poslove koji su objavljeni. Dobro proučite što se traži, i razmislite na što se možete aplicirati.

Odaberite par poslova, za koje smatrate da ih možete odraditi, i aplicirajte na njih. Nemojte se obeshrabriti ako ne budete odabrani već prvog dana. Pokušajte par puta, dok ne dobijete svoju prvu priliku. Potrudite se biti profesionalni, fer i korektni. Po završenom poslu, vaš će poslodavac dati ocjenu, koja će kasnije biti vidljiva svim budućim poslodavcima. Odmah na početku izgradite dobar profil, potrudite se biti dobar radnik, sa jakim ocjenama na vašem profilu.

U vrijeme interneta, Freelance poslovi su sastavni dio života mnogih ljudi diljem naše planete. Nekima je to i primarni izvor prihoda, nekima dodatna zarada. Kako god bio slučaj kod vas, posao je to kojem se treba posvetiti i profesionalno mu pristupiti. Najveća prednost Freelance poslova je vaša sloboda, i prilagodljivo radno vrijeme. Ako se potrudite, i postignete to da vam online posao bude jedini i dostatan izvor prihoda, vaši dogovori za odlazak na more, zimi u planinu, i sva druga obiteljska događanja će biti znatno lakši, i bez stresa.

Nemojte odgađati, već danas se prijavite na neku Freelance stranicu, kreirajte nalog i započnite vašu online freelance karijeru. Ako budete uporni, uz malo sreće, već sljedećeg ljeta možete uživati na ljetnom odmoru, bez da brinete o broju slobodnih dana, i da razmišljate koliko će vas posla dočekati u uredu, kada se vratite sa odmora.
geek

Korona nakon zlata diže i bitkoin

NJUJORK, Vrijednost najpopularnije kriptovalute — bitkoina — po prvi put od avgusta 2019. godine dostigla je 12.000 dolara, pokazuju podaci sa kriptovalutne berze Coindesk.

Bitkoin je prvi put od 9. avgusta 2019. godine dostigao cijenu od 12.000 dolara.

Ova kriptovaluta je svoju maksimalnu vrijednost dostigla u decembru 2017. godine.

Porast interesovanja za bitkoin, po mišljenju nekih analitičara, povezana je sa finansijskom krizom koja je zahvatila cijeli svijet, kao posljedica pandemije virusa korona.

Bitkoin, kao i zlato, po pravilu poskupljuju u krizama, jer tada ljudi traže zaštitu od pada vrijednosti nacionalnih valuta.

Očekuje se da će kriptovaluta nastaviti da raste.

Cijena zlata je već na istorijskom rekordu – skoro 2.000 dolara za uncu.  Capital

Sarajevska kompanija Ministry of Programming našla se na najnovijoj listi 500 najbrže rastućih tehnoloških kompanija

Sarajevska kompanija Ministry of Programming našla se na najnovijoj listi 500 najbrže rastućih tehnoloških kompanija u regionu Evrope, Bliskog istoka i Afrike, analitičke kuće Deloitte.

Sarajevska kompanija plasirala se na 175. mjesto i jedina je firma iz naše zemlje na ovoj listi. Ministry of Programming ostvario je rast od nevjerovatnih 813 posto. Riječ je o softverskoj kompaniji.

Inače, riječ je o listi najbrže rastućih tehnoloških kompanija u 2019. godini koja je objavljena 30. jula ove godine.

Sveukupno, ovogodišnja lista “Technology Fast 500” sadrži kompanije iz 22 zemlje, sa prosječnom stopom rasta od 1.258 posto u 2019. u usporedbi s 969 posto u 2018.

Rast pojedinačnih firmi na listi kretao se u rasponu od 157 posto do nevjerovatnih 39.754 posto. Pobjednici su odabrani na temelju postotnog rasta prihoda od 2015. do 2018. godine.

Na prvom mjestu je britanska kompanija Revolut koja je zabilježila rast od 39.754 posto. Riječ je o “fintech“ kompaniji, odnosno firmi koja se bavi finansijskim tehnologijama.

Britanija ima najviše kompanija na listi, čak 98.

biznis info

Svjetska banka: Zapadni Balkan se mora obuzdati u zaduživanju

SARAJEVO – Zbog pandemije koronavirusa države Zapadnog Balkana se sve više zadužuju. Nakon suzbijanja direktnog uticaja krize, države će morati uspostaviti ravnotežu između podrške ekonomskom oporavku i fiskalne održivosti, stoji u posljednjem izvještaju Svjetske banke.

Sve države Zapadnog Balkana ušle su u krizu izazvanu koronavirusom s većim iznosima javnog duga nego što je to bio slučaj uoči globalne finansijske krize iz 2009., a to im je ograničilo izbor mogućnosti za fiskalno reagovanje i učinilo ih osjetljivijim.

Fiskalna politika je od ključnog značaja za odgovor na pandemiju. Sve zemlje Zapadnog Balkana uvele su neophodne mjere za ublažavanje neposrednog uticaja krize, ali njihova djelotvornost zavisi i od toga u kojoj mjeri su prilagođene konkretnom kontekstu u svakoj od ovih država, stoji između ostalog u izvještaju.

Potrebe za zaduživanjem naglo rastu, usljed čega će se na čitavom Zapadnom Balkanu povećati i buduće otplate po osnovu kamata, i to u uslovima uvećanog fiskalnog deficita i javnog duga i smanjene dostupnosti sredstava na finansijskim tržištima.

Nakon perioda suzbijanja neposrednog uticaja krize, mjerama fiskalne politike će morati da se uspostavi delikatna ravnoteža između pružanja podrške konomskom oporavku i staranja o fiskalnoj održivosti.

klix

Firmama u EU bespovratne milijarde, u BiH vlast “osigurala” kredite

Ekonomija Bosne i Hercegovine prepuštena je sama sebi, u vrijeme kada joj je potrebna velika pomoć i intervencija države. Vlasti su se u posljednje vrijeme praktično prestale baviti ekonomskim pitanjima.

Piše: Goran Mrkić

Iz globalne agencije S&P Global Ratings jasno su prije nekoliko dana upozorili vlade širom svijeta da moraju nastaviti s podsticajima privredi i građanima te da ne smije doći do opuštanja.

Lideri zemalja EU dogovorili su danas paket pomoći zemljama članicama od čak 750 milijardi eura, od čega će 390 milijardi eura biti grantovi, odnosno bespovratna sredstva za oživljavanje ekonomije. Primjera radi, Hrvatska će dobiti 22 milijarde eura pomoći od EU, od čega oko 6 milijardi eura bespovratnih sredstava.

S druge strane, vlasti u BiH ne smatraju potrebnim da se nastavi sa pomaganjem privredi, nakon što je istekao prvi paket mjera koji je bio veoma skroman. Turizam je i dalje na koljenima, izvoznici trpe velike gubitke, a stanje je veoma neizvijesno što se tiče daljeg raspleta situacije.

Naročito zabrinjava rast broja novih slučajeva zaraze, zatvaranja granica, ograničenja putovanja i slabija potrošnja građana na sve osim osnovnih životnih namirnica.

Kreditiranje jedina mjera

Vlada Federacije u petak je potpisala ugovor s Razvojnom bankom FBiH o osnivanju garancijskog fonda od 80 miliona KM, što je praktično jedina mjera koju je poduzela za kakvu-takvu pomoć privrednicima u narednom periodu. Slična mjera postoji i u RS.

Ovim fondom, Vlada FBiH preuzima 50 posto rizika s komercijanim bankama “kako ne bi došlo do zastoja u kreditiranju i investiranju”. Kako je rečeno, kroz ovaj program “privrednicima će putem komercijalnih banaka biti dostupna sredstva za tekuću likvidnost, održavanje proizvodnje i broja zaposlenih, te za završetak započetih investicija i novo zapošljavanje”.

Ne samo da ovaj fond izgleda patuljasto prema sredstvima koja izdvaja EU, već je problem i u njegovoj namjeni, odnosno što je riječ isključivo o kreditima a ne o grantovima.

Kompanije održavaju nivo proizvodnje i broj zaposlenih radnika shodno stanju na tržištu. Dakle, proizvode onoliko robe koliko mogu prodati, za to im je potreban određeni broj radnika, a na taj način se održava i likvidnost preduzeća.  

Ako dođe do poremećaja na tržištu, odnosno smanji se potražnja i prodaja, dolazi do problema u likvidnosti i kompanije moraju srezati troškove, tako da smanjuju proizvodnju i broj radnika. Ukoliko su poremećaji kratkoročni, npr. izazvani prirodnim nepogodama ili vladinim mjerama (poput mjera karantina), kao što su bili u drugom dijelu marta i aprilu, onda se mogu prevladati kreditima.

No, problem je što ovi poremećaji u narednom periodu neće biti kratkotrajni. Kriza izazvana pandemijom trajat će najmanje dvije godine, a možda i mnogo duže. Sama činjenica da se u saopštenju vlade navodi da će kompanije trebati kredite za održavanje nivoa proizvodnje i broja radnika sugeriše da sadašnji nivo proizvodnje neće biti profitabilan, odnosno da će potrošnja biti smanjena a samim tim i prihodi.

S druge strane, ne daje se nikakv rok do kada će to smanjenje trajati (zato što ni u Vladi nemaju predstavu o tome), odnosno procjena kada će doći do oporavka tržišta.

Ugledati se na Brisel

Nažalost, sve što se sada dešava ne ukazuje da će do oporavka brzo doći. Kako smo rekli, broj slučajeva zaraze raste, granice se zatvaraju, prognoze ekonomskog rasta glavnih trgovinskih partnera BiH sve su gore, a niko ne zna šta donosi jesen…

Od kompanija se, dakle, očekuje da se u takvim uslovima zadužuju da bi održale nivo proizvodnje i broj radnika za kojima očito neće biti realne, tržišne potrebe. Dug kompanija na taj način će dodatno porasti a nema nikakvih izgleda u snažniji oporavak tržišta, odnosno da će kompanije biti u boljoj poziciji kako bi mogle vraćati te kredite.

Osim toga, kako smo rekli, kompanije će moći koristiti novac za “završetak započetih investicija i novo zapošljavanje”. Naravno,  mnoge kompanije će obustaviti započete ili planirane investicije, ali uglavnom zbog neizvijesnosti i pada tržišta. Kompanije koje se kreditno zaduže da bi zaposlile nove radnike naći će se u problemima ako njihova investicija ne bude isplativa u novim tržišnim uslovima, a imat će dug koji će morati vraćati.

Ovo ne znači da zaduživanje radi širenja proizvodnje nije sasvim normalna pojava. No, ključna stvar je da ta investicija mora biti tržišno isplativa.

Upravo iz tih razloga Brisel se odlučio da pomoć ekonomijama EU podijeli između grantova i kredita. Isto su morale učiniti i vlasti u BiH, odnosno u FBiH. Samo na taj način se pruža prava podrška privredi u stanju u kojem se ekonomija i tržište sada nalaze.

Tekst je nastao u okviru projekta koji je finansiran od strane USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija kojeg implementiraju CPCD i Otvorena mreža.