Arhive kategorije: Privreda

Predstavljeno odijelo koje tjera viruse

ZAGREB – Hrvatska modna i tekstilna kompanija Varteks predstavila je novitet na tržištu – muško odjelo s antiviralnim premazom, za koje tvrdi da smanjuje moguće prisustva više od 99 odsto virusa u roku od dva sata, ali ističe i da ne štiti potpuno od zaraze.

Reč je, kako se navodi, o tehnološkoj inovaciji u proizvodnji tkanine “ViralOff” koju je razvio talijanski proizvođač Marcoto u saradnji sa biomedicinskom kompanijom Poligijene.

“Ova tehnologija označava značajnu prekretnicu u tretiranju novih materijala i pomak ka zaštiti zdravlja koji moda može pružiti potrošačima”, saopšteno je iz Varteksa, prenosi Hina.

Marcoto tkaninu od koje je odelo izrađeno čini stopostotna runska vuna, a antiviralni premaz eliminiše viruse čim dođu u dodir s tkaninom i osigurava da u roku od dva sata virusi s odjeće nestanu, tvrde u Varteksu.

Ističu i da premaz ne predstavlja potpunu zaštitu od zaraze.

Aktivni sastojak premaza čini reakcijska masa titan-dioksida i srebro-hlorida, nanosi se na gotovu tkaninu proizvedenu od prirodnih vlakana kao što su vuna, pamuk ili lan, a siguran je u dodiru s kožom, ne izaziva alergijske reakcije i nije opasan za zdravlje odraslih i djece, kao niti kućnih ljubimaca, kaže se u saopštenju.

“ViralOff” premaz na tkanini takođe i štiti odjeću, dezinfikuje je, smanjuje potrebu za njenim čišćenjem te joj produžava vijek trajanja, a kako bi zadržalo svoju efikasnost odjelo s takvim premazom se održava suvim hemijskim čišćenjem koje neće narušiti njegova svojstva, naveli su iz Varteksa.    Agencije

Tehnologije stvaraju nova radna mjesta

Nove tehnologije kreirat će desetke milijuna radnih mjesta do 2030., pokazuje Boston Consulting Group (BCG) u svojoj analizi. No, isto tako pokazuje i da to neće riješiti pitanje nezaposlenosti jer će biti problematično naći zaposlenike s traženim vještinama za ta nova radna mjesta.

Samim time, neće se nadomjestiti “rupa” nastala automatizacijom rada. I to je nešto na čemu treba raditi, ali konstantno ostaje dojam kao da se za to nema vremena. Svjedočimo tome i danas. Poslodavci konstantno traže mlađu radnu snagu za “nove” poslove i skeptični su prema neiskusnim starijim osobama.

Pritom se pod “starijima” smatraju svi iznad 30 ili 40 godina, što ostavlja previše ljudi bez adekvatne prilike, koju bi možda iskoristili da im se pruži. Razumljivo je zašto poslodavci tako razmišljaju, što znači da takav sklop treba mijenjati na drđavnim razinama u smislu poticaja.

Hrvatska, kao i brojne zemlje svijeta, nude poticaje za zapošljavanje mladih ili prvo zaposlenje, ali propuštaju isto učiniti za one koji mijenjaju karijere ili su u nešto kasnijim godinama ostali bez posla. Tako nešto nikome nije u interesu.

Jer, ukoliko se analiza pokaže točnom, a bude bez promjena, Australija će do 2030. imati manjak od milijun zaposlenik na novostvorenim radnim mjestima, Njemačka tri milijuna, a Sjedinjene Američke Države više od 17 milijuna! Dakle, treba djelovati odmah, 2030. nije tako daleko kako se čini.

Naravno, tehnološki sektor generirat će daleko najviše novih radnih mjesta, ali problem je što se u tom sektoru stvari toliko brzo mijenjaju da oni koji se u njega kasno priključuju ne mogu “pohvatati” konce, prvenstveno jer si rijetki mogu dopustiti gubiti vrijeme na njihovu edukaciju. Zato svi žele “gotov proizvod”, ali takvih osoba neće biti u dovoljnoj mjeri kako bi se zadovoljile potrebe…

ictb

Rješenja: “Farmland” ima nade

Dug za poreze i doprinose propale Govedarske firme “Farmland” iz Nove Topole kod Gradiške, premašio je 5 miliona maraka, a Poreska uprava Republike Srpske ipak ne pokreće stečaj ovog nekada uspješnog preduzeća. Pitanje je zbog čega Poreska uprava oklijeva i da li bi, sve i da pokrene stečaj, imala odakle da naplati dugove?

Svako malo vremena pojavi se vijest o dugu “Farmlanda” firme koja više ni imovine nema, jer ono što bi trebalo da je imovina je uništeno do te mjere da se ni opraviti ne može, samo zaravnavanje površine i dodjela zemlje svima onima koji su to mirno gledali i učestvovali, a bili na vlasti. Usput ne postoji počitička stranka koja može reći da nije doprinjela uništavanju. Gdje su bili takozvani ekonomisti, koji kakvi su stručnjaci vide autoput kao preduslov investicijama, oni su inače savjetnici, koji je njihov savjet?

Prostor farme kao i neki drugi prostori koji su isto uništeni ne mogu ostati takvi kakvi su, okretanje glave i ne spominjanje nije rješenje. Aktuelna vlast mora i može da riješi ovo pitanje organizovanjem turističkih tura i obilazak jer je interesantno kako od nečega takvoga može se napraviti ovako nešto?

Dakako da je ova moja ideja provokacija prema onima koji ne mogu da zatvaraju oči pred odgovornošću ili da još jednom prodamo ili realnije poklonimo sada EU prostor da ga oni srede, a u nekom povoljnom istorijskom momentu ponovo pripojimo i onako volimo se baviti istorijom zbog mogućnosti davanju mašti na volju.

Nešto mi počelo da ovo liči na osvetu njemačkim osvajačima gdje mi dokazujemo da oni ne mogu ništa tako dobro napraviti a da mi to ne možemo još bolje uništiti? Treba to vidjeti sa ovim istoričarem falsifikatorom i snimateljem istorijskih događaja koji je inače u datom istorijskom momentu lično upravljao kamerom ili događajima, sredstva za takve stvari su uvijek obezbjeđena, mislio sam možda da otvorimo jedan broj za doniranje, ali ipak nećemo se blamirati pa ne skupljamo za liječenje bolesne djece.

Lider u stočarskoj proizvodnji

Ransomware evoluira i prijeti organizacijama

Ransomware napadi napredovali su kroz posljednje četiri godine i više ne napadaju pojedince već organizacije, od kojih potom dobivaju poveće iznose novca kako bi podatke u svom posjedu vratili natrag.

Prema podacima koje nudi Unit 42, u 2020. je prosječni ransomware zahtjev za “otkupninu” iznosio 312.493 američkih dolara, što je gotovo triput više od 115.123 dolara iz 2019. Najviši zahtjev općenito iznosio je 30 milijuna dolara, a godinu prije 15 milijuna. Najveća plaćena svota bila je 10 milijuna, a godinu prije pet milijuna.

Pandemija koronavirusa potpomogla je rastu ovih hakerskih aktivnosti. Naime, milijuni su počeli raditi na daljinu i samim time bili pogodnije žrtve za ove opasne i kibernetičkim kriminalcima unosne napade.

Ali, treba naglasiti i da kad se radi o kibernetičkoj sigurnosti, kompanije su sklone prešućivati što se događa. Naravno, može se dogoditi, kao u slučaju British Airwaysa ili Marriott hotela, da se dozna za hakerske napade u kojima su milijuni korisnika ostali bez svojih podataka, nakon čega slijedi kazna. Jer, takav propust ide “na dušu” odgovornih.

Kako bi se postigla ta razina transparentnosti i odgovornosti, potiče se proširiti GDPR odredbe ili uvesti nove, za ransomware. Barem kad je riječ o Europskoj uniji.

Inače, ransomware je vrsta malicioznih programa (malwarea) nastalih davne 2006. godine čiji je cilj znatno ograničiti pristup zaraženom informacijskom sustavu i pohranjenim podacima ili kako bi se jednostavnije reklo – taj malware želi “oteti” vaše podatke i potom naplatiti od vas njihovo vraćanje.

Dakle, slično kao i s otmicama u realnom svijetu, što bi značilo da u virtualni uistinu sele ljudi svih vrsta, ideja i pobuda, zbog čega opreza nikad dosta. Barem ukoliko želite držati svoje podatke i novac na sigurnom. U pravilu, ovi Ransomware se ponaša slično poput računalnih crva ili trojanskih konja, koristeći neku ranjivost kako bi se sami proširili mrežom i instalirali na korisnička računala ili se pretvarajući da su korisni programi, često putem filesharing ili peer-to-peer servisa, kako bi ih korisnici sami instalirali na svoja računala.

Nakon infekcije, ovi će maliciozni programi pri prvom pokretanju pokušati kriptirati korisničke podatke, pokušati ograničiti pristup Windowsima, modificirati particijsku tablicu ili MBR (master boot record) diska s operativnim sustavom ili korisnikovim podacima.

Leteći autonomni robot uz pomoć umjetne inteligencije prepoznaje i bere zrelo voće

Roboti beru samo zrelo voće i klasificiraju ga po veličini i zrelosti

Branje voća fizički je naporan posao koji može zahtijevati puno stajanja, čučanja i penjanja, a ponekad zahtijeva fizičku aktivnost i do osam sati dnevno. Iako ima svoje dobre strane, to je općenito slabo plaćen i sezonski posao u kojem ima vrlo malo mjesta za napredak. S obzirom na to da mlađe generacije sve češće migriraju u urbana područja, a pandemija koronavirusa ograničava putovanja i sprječava dolazak sezonskih radnika iz drugih zemalja, roboti postaju sve češće rješenje.

Tvrtka Tevel Aerobotics Technologies razvila je leteći autonomni robot (FAR) koji koristi umjetnu inteligenciju (AI) za prepoznavanje i branje voća. Iz tvrtke navode da se njihovi autonomni leteći roboti mogu koristiti bilo gdje u svijetu te da rješavaju problem nedostatka radne snage istovremeno smanjujući troškove, piše Interesting Engineering.

Robot FAR koristi AI algoritme percepcije za lociranje drveća te algoritme vida za otkrivanje ploda među lišćem. Prilikom branja voća, vrijeme je izuzetno važno, pa tako primjerice, voće ubrano s dva tjedna zakašnjenja gubio 80% svoje vrijednosti. Roboti beru samo zrelo voće i klasificiraju ga po veličini i zrelosti. Nakon odabira voća, robot pronalazi najbolji način kako mu prići, a potom koristi hvataljku kojom ga uhvati i ubere.

Na jednom voćnjaku može raditi više robota bez rizika od sudaranja jer ih kontrolira jedan autonomni “digitalni mozak”: Također, prednost ovih robota je i činjenica da mogu raditi 24 sata dnevno.Iz tvrtke ističu da roboti nisu zamjena za ljudske berače voća nego da su dizajnirani samo kako bi pružili pomoć.
geek