Arhive kategorije: Privreda

Troje od četvero će nas vjerojatnije kupovati u svojoj lokalnoj zajednici nego prošle godine

Troje od četvero (74 posto) kupaca u Europi će vjerojatnije kupovati u svojim lokalnima zajednicama nego prije godinu dana, pokazalo je novo istraživanje koje je danas objavila kompanija Mastercard. Pritom zbog krize sve se više kupuje online.

Poslovanje malih poduzeća ove godine je ozbiljno narušila kriza javnog zdravstva, ali Mastercardova globalna investicija u visini 250 milijuna dolara, kao i činjenica da je povjerenje u lokalne trgovine u ovom trenutku na vrhuncu, pomoći će malim poduzetnicima ponovno napredovati –  kako u svojim lokalnim zajednicama, tako i u globalnoj ekonomiji. U Europi je predstavljen niz usluga, uključujući Business Unusual platformu i Mastercard Trade Solution, koje pružaju usluge izvan tradicionalnog bankarstva i pomažu malim poduzećima da uštede novac i vrijeme.

Istraživanje pokazuje da ljudi diljem Europe više troše lokalno kako bi pomogli lokalnim zajednicama da se oporave (49 posto), a u preostale popularne razloge za povećanu sklonost ka lokalnoj kupnji spadaju i novoizgrađeni odnosni s lokalnim trgovcima i nezavisnim trgovinama (28 posto) te pouzdanje u preporuke ljudi iz zajednice (26 posto).

Dvije trećine (65 posto) Europljana izjavilo je da su od početka pandemije Covid-19 nanovo shvatili važnost zajednice i lokalnih trgovina, a u tri glavna razloga zbog kojih su ljudi ponovno otkrili kvartovske dućane spadaju praktičnost (50 posto), izbjegavanje redova u supermarketima (40 posto) i ograničenja kretanja (31 posto).

Gotovo tri četvrtine ljudi (72 posto) potvrdili su da više vole kupovati od nekoga koga poznaju, a 72 posto vjeruje preporukama lokalnih prodavača.

Osnovne vrijednosti lokalne zajednice i zajedništva također su u porastu – 58 posto ljudi će vjerojatnije pozdraviti svoje susjede nego prije godinu dana. Svaki peti (19 posto) čuva rezervni ključ od svog susjeda, 44 posto preuzima online dostavu u ime susjeda, a 18 posto njih je član WhatsApp grupe sa svojim susjedima.

“Mala poduzeća su okosnica gospodarstva. Kako se ljudi ponovno povezuju sa svojim lokalnim zajednicama, otkrivaju velik broj raznolikih, jedinstvenih malih poduzeća u svojim lokalnim zajednicama i četvrtima. Proširili smo i uveli niz usluga kako bismo pomogli tim malim poduzećima da napreduju – kako na globalnoj razini, tako i diljem Europe – te potičemo sve da nam se pridruže u proslavi svojih lokalnih heroja i lokalnoj kupnji. Oporavak gospodarstva započinje na našem pragu, a lokalne trgovine i zajednice igraju ogromnu ulogu u oporavku i stvaranju rasta“, ističe Mark Barnett, predsjednik Mastercarda u Europi.

ict

Svega 2.5 milijuna Bitcoina je ostalo za rudarenje

Kriptovalute preplavile su svijet, ali jedna je još uvijek najdominantnija i najprepoznatljivija – bitcoin. Riječ je o prvoj koja je pronašla dobitnu formulu i zato bilježili toliki uspjeh, bez obzira na povremene padove vrijednosti. Zato je dobro uvijek podsjetiti da u jednom trenutku i on će doći do svog limita.

Naime, maksimalni broj bitcoin “novčića” iznosi točno 20999999,9769. Ili, tri bitcenta manje od 21 milijun. Trenutno diljem virtualnih bespuća kola nešto više do 18,5 milijuna bitcoina, što znači da ih je preostalo oko 2,5 milijuna za “rudariti”.

Već to je, s obzirom na potražnju, mali broj, a kad se tome pridoda činjenica da je više od tri milijuna bitcoina zauvijek izgubljeno, situacija je još problematičnija. Zato se nagrade rudarima smanjuju ubrzanim tempom. Naime, da bi se povećao broj bitcoina, potrebno je rudariti ih, a “rudarenje” samo po sebi znači rješavanje kompleksnih matematičkih problema u zamjenu za djelić bitcoina. No, da biste uspjeli rudariti morate i ponuditi maksimum vašeg računala, ili dva, tri…

Ukoliko sve to nije problem i uspješno rudarite, za jedan “blok” dobit ćete 6,25 bitcoina. A za četiri godine nagrada će se spustiti na 3,125 bitcoina. Da biste pak došli do tog “bloka” uz jedno računalo, čak i najbolje koje se nudi na tržištu, trebali biste oko 98 godina. Jer, svaki blok koji se uspješno “izrudari” čini sljedeći teže dostupnim, a to znači da zahtijeva više računalne moći nego prethodni. I tako ide dalje lančana reakcija…

No, s obzirom da bitcoin vrijedi oko deset tisuća američkih dolara u posljednje vrijeme, onima s novcem i vremenom nije problem rudariti uz pomoć deset ili više računala. Neki ih koriste i stotine. Dakle, bez obzira na smanjene nagrade, unutar tri godine bitcoin bi trebao dosegnuti maksimum pa ako ne dođe do revolucionarne promjene unutar sustava, svijet će morati baratati time što postoji. A to znači enormno povećanje vrijednosti i bogatstvo za sve koji posjeduju te famozne digitalne novčiće…

ICT

Njemački BASF pokrenuo program finansiranja startup ideja iz Bosne i Hercegovine

  • Pravo učešća na konkursu imaju startup-ovi iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske  Slovenije i Srbije
  • Kao na najvećim svjetskim startup takmičenjima, investitor će odrediti finalni iznos sredstava, a najmanja zagarantovana suma iznosi 5.000 eura
  • Osnovni uslov za učešće jeste da prijavljena ideja direktno ili indirektno doprinosi smanjenju zagađenja zraka u regionu

Evropski lider u istraživanju, razvoju i najveća njemačka hemijska kompanija BASF, raspisala je regionalni konkurs za investiranje u domaću startup scenu, sa posebnim fokusom na one startup-ove čija rješenja doprinose održivom razvoju.

Prijave za „BASF Start-up Science” traju do 1. novembra u ponoć. Minimalna bespovratna novčana nagrada određena za najbolje ideje iznosi 5.000 eura, a najbolji startup-ovi će ostvariti priliku za daljnje finansiranje BASF-a.

Konkurs je namijenjen za startup-ove iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije, a osnovni uslov za učešće jeste da prijavljena ideja direktno ili indirektno doprinosi smanjenju zagađenja zraka

„Kvaliteta zraka jedan je od najvećih izazova savremenog doba i tema na koju čovječanstvo sve više obraća pažnju. Bilo da se radi o ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda, višedecenijskom iskustvu u proizvodnji katalizatora za smanjenje emisije štetnih gasova u automobilima ili entuzijastičnim idejama pojedinaca, evidentno je da moramo zajedno pristupiti rješavanju problema, koji već sada utiče na kvalitet života svakog od nas”, istakao je Simon Franko direktor kompanije BASF u BiH, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji.

Franko napominje da je nedostatak novčanih sredstava najčešći razlog zbog kojeg individualne ideje ne budu realizovane i ističe da će BASF omogućiti da, uz novčanu podršku, startup-ovi dalje razvijaju svoje ideje.

„Često naiđemo na vijest o nečijoj dobroj zamisli, ali rijetko vidimo šta se dalje desilo sa njom. Mnogo je i onih projekata za koje nikada nismo imali priliku ni da čujemo, jer su zbog nedostatka inicijalnih sredstava njihovih tvoraca ostali samo na papiru. Nezavisno od toga da li se ideja odnosi na energetsku učinkovitost stanova, proizvode za prečišćavanje zraka , smanjenje izduvnih gasova ili nešto drugo, BASF nudi novčanu podršku. Želimo da i neafirmisani inovatori razviju svoje projekte do kraja”, objašnjava Franko.

Franko dodaje da će najbolja ideja biti nagrađena sa najmanje 5.000 eura.

„BASF ima jedan od najvećih odsjeka za istraživanje i razvoj na svijetu i može podržati razvoj startup-a do kraja. Naravno, kao i na svakom velikom startup takmičenju, investitor se može opredijeliti za više dobrih ideja ili se odlučiti da ne podrži niti jednu od njih. Šta god da bude krajnja odluka, BASF je obezbijedio investiciju od 5.000 eura za najbolje rješenje po izboru stručnog žirija.”

Pravo učešća na konkursu „BASF Start-up Science” imaju startup ideje pojedinaca ili timova od 18 do 35 godina, a projekat može biti u početnoj ili poodmakloj fazi razvoja. Dodatne informacije o konkursu, uslovima i načinu za prijavljivanje dostupne su na internet stranici www.start-up-science.com

Kako ne propasti u poslu?

Zašto 80% malih preduzeća propadne u roku od pet godina? Brojni su razlozi. Nadalje, vjerujem da će biti više od 95%. Mnoga preduzeća prije nego što generiraju prvih 1.000,00 KM.

Vjerujem da većinu poslova pokreću ljudi koji nisu dovoljno istraživali posao kojim se bave. Pored toga, oni imaju ili neadekvatnu gotovinu na raspolaganju ili previše gotovine i oslanjaju se na svoje keševe kako bi održali posao, umjesto da generiraju prodaju.

Razgovaram sa mnogim vlasnicima preduzeća koji su ušli na tržište misleći da će ih oni graditi ili će doći druga osoba koja će slijediti vašu strast i zaradit ćete novac.

Posao se odnosi na profit, a ne na strast. A ako nemate način privlačenja kupaca i prodaje, vaše poslovanje neće uspjeti.

Posao ima stotinu pokretnih dijelova. Kao vlasnik preduzeća morate znati sve dijelove i kako efikasno njima upravljati ili zaposliti prave ljude. Ako ne, propast ćete.

Još jedno pitanje je nedostatak elastičnosti. Morate biti snalažljivi i kreativni.

Posao može biti izazov. Upijaće vaše vrijeme, energiju, resurse i prekidati vaš lični život. Posjedovati posao znači žrtvovati stvari sada u korist sutrašnjice.

Poduzeća propadaju iz mnogih istih razloga kao i veze. Vaša očekivanja nisu ispunjena. Niste mu dali dovoljno vremena. Navalili ste na to ne znajući je li to za vas. To košta vrijeme i novac s kojima se možda nemate ili ne želite odvojiti. Zapravo ne razumijete kojim se poslom bavite niti kako ga efikasno promovirati. Želite da sve bude savršeno i s ljubavlju kada će biti teških vremena.

Bez obzira na posao kojim se bavite, morate se usredotočiti na dvije stvari.

Dobivanje kupaca
Ostvarivanje prodaje

Nakon što biste trebali pogledati zadržavanje kupaca, kako prodati više proizvoda istim kupcima, kako smanjiti troškove i povećati dobit.

Ukratko, preduzeća propadaju jer biti vlasnik preduzeća nije za masu. Vlasništvo nad poslovanjem nadilazi novac i prestiž. Dio je vas, a istovremeno ga morate držati podalje od sebe kako ne biste izgubili odgovornosti.

Biti vlasnik preduzeća je kao biti sportaš, izvući ćete ono što ste uložili. Prvo se pobrinite da možete igrati i pobijediti.

Facebook i Google u pohodu na Amazonovo tržište e-trgovine

Amazon bi mogao dobiti konkurenciju na području e-trgovine jer Facebook i Google žele što veći dio “kolača”, podosta velikog “kolača”.

Prvenstveno, riječ je o sjevernoameričkom tržištu, ali Google i Facebook brzo će se početi širiti globalnije, dok ne postanu Amazonova konkurencija u svakom kutku planete. Jer, mjesta uistinu ima za sve i nekako se čini čudno da jedna kompanija kontrolira toliki dio tržišta, kao što kontrolira Amazon.

Konkretnije, samo u Sjevernoj Americi Amazon.com bilježio je kroz 2019. čak 2,25 milijardi američkih dolara operativnog profita. Amazon Web Services (AWS), bilježi manje – 2,18 milijardi dolara. Kad se zna koliko AWS dominira u odnosu na konkurenciju i koliki potencijal nudi kompaniji, jasno je koliko tek znači za Amazon njegova e-trgovina. Zato, neće shvatiti Google i Facebook olako.

Naime, Google pokreće Google Shopping i najveća prednost, barem u samom početku, bit će ta što ne postoje naknade. Upravo tako, Google uklanja apsolutno sve naknade! Istovremeno, Facebook uzima tek pet posto provizije kod ostvarene prodaje, što uključuje i proviziju kod naplate.

Primjerice, Amazon, eBay i drugi uzimaju na dvije strane, kod obavljanja prodaje i(li) kupnje te kod procesuiranja naplate. Prodavači time nisu zadovoljni, ali nemaju izbora. Odnosno, nisu ga imali. Kad stave na papir besplatno i pet posto u odnosu na osam do 17 posto provizije, jasno je što će izabrati.

Za Amazon je to nova situacija, spomenuti eBay i Walmart.com ne pokušavaju se nadmetati cijenama pa opasnosti za Amazon nije bilo ni u jednom trenutku, bezbrižno je rastao svih ovih godina. No, očekivalo se da će prije ili kasnije doći do promjena, koje su nužne kako bi tržište bilo uravnoteženo i stabilnije.

Iako se to možda neće svidjeti Amazonu, svakako hoće onima koji posluju preko te i sličnih platformi.