Arhive kategorije: Privreda

Pandemija koronavirusom se loše odrazila na produktivnost developera

Softverski inženjeri trude se vratiti produktivnost kakva je bila prije pandemije koronavirusa, ali tako nešto ne ide preko noći i trenutno se svi muče, no idu suvereno prema zacrtanom cilju.

Posebno se to odnosi na one u zemljama liderima – Kini, Velikoj Britaniji, Indiji i Španjolskoj. Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Italija tek su počele, ili počinju, put oporavka jer virus ih je podosta žestoko pogodio.

A kakva je trenutna situacija i koliko truda se ulaže u njenu normalizaciju, kroz istraživanje je otkrio Sonatype. U njemu su podaci o produktivnosti od siječnja prošle do kraja travnja ove godine. Obuhvaćeno je deset milijuna developera, koji rade na Sonatypeovom Repositoryju, najvećem svjetskom javnom “imeniku” (eng. directory) komponentni otvorenog koda (eng. open source).

Članovi te platforme su objavili više od 330.000 unikatnih Java komponentni s vie od pet milijuna verzija repozitorija. U 2019. Central Repository baratao je s 246 milijardi zahtjeva, što je porast od 49 posto u odnosu na 2018.

Kina

U prvom kvartalu ove godine, zahtjeva je bilo 30 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Od najnižih 75 milijuna do najviših 172 milijuna. Iako se nakon vrhunca epidemije situacija poboljšala, još uvijek je s krajem travnja na 18 posto slabijoj razini no prije godinu dana u isto vrijeme.

Europa i SAD

Kao i kod Kine, travanj je donio poboljšanja pa tako SAD bilježi šest posto rasta tijekom travnja u odnosu na siječanj, Italija 16 posto i Njemačka 12 posto. Velika Britanija pak u odnosu na prošlu godinu bilježi pad od 28 posto, baš kao i Španjolska.

Indija

Situacija u drugoj najmnogoljudnijoj zemlji svijeta je za 18 posto slabija no lani, ali također je sad u uzlaznoj putanji jer vrhunac epidemije je prošao… Samim time, razloga za optimizam svakako ima podosta.

München se ponovno vraća na Linux

Zavrzlame oko Münchena, Linuxa i Windowsa ne prestaju, a čini se da je pitanje korištenja operativnog sustav u gradskim institucijama postalo političko pitanje. Dakle, ponajveći njemački grad vraća se na Linux. Nakon što je već bio “na njemu” pa 2017. prešao natrag na Windows.

Naime, odluka o prelasku na Linux stupila je na snagu 2003., što je značilo da sva gradska tijela te njihovi srodni uredi prelaze na tada za njih apstraktni operativni sustav. Činilo se to hrabro i pomalo luckasto jer trebalo je sve zaposlene educirati, trebalo se umnogočemu prilagoditi i baš kad se činilo da stvari funkcioniraju, 2017. je izveden prijelaz na Windows 10, koji se trebao obaviti upravo s 2020.

To je značilo da 29.000 računala “dobiva” Microsoftov operativni sustav. Kao glavni se razlog navodio Office, bez kojeg se ipak navodno nije moglo u poslovanju Grada. Ali, nije to navedeno kao jedini razlog. Glavni je bio u slabijoj produktivnosti zaposlenika, koji se nikako nisu mogli naviknuti na novi operativni sustav.

Iza svega je stajao gradonačelnik Dieter Reiter, koji se u kampanju nove tranzicije bacio još 2014. i naišao na mnogo otpora jer se vjerovalo da u svemu stoje njegovi privatni interesi. No, to se nije dokazalo.

“Prijelaz na Linux koštao je 14 milijuna eura i nije obavljen u potpunosti, troškovi samo rastu i udvostručili bi se kroz narednih deset godina. Istovremeno, Windows 10 koštat će Grad 3,15 milijuna eura i zapravo smo kad se sve zbroji na istome, samo što sad ne moramo brinuti o kompatibilnosti, a i zaposleni su bolje upoznati s Microsoftovim operativnim sustavom”, rekao je gradonačelnik Reiter dok se donosila odluka.

Stigla je nova vlast, s njom i nove odluke. Zeleni i socijaldemokrati ušli su u koaliciju te naveli da je prelazak na Windows preskup i da će Linux ipak biti operativni sustav za München sve do 2026.

“Procijenjeni troškovi iznosili bi oko 860 milijuna eura”, poručili su novi vlastodršci Münchena te jasno dali do znanja zašto nema smisla u vremenima krize i njemačke recesije posezati za novim operativnim sustavom…

U Dubaiju 70 odsto firmi predviđa zatvaranje u roku od pola godine

DUBAI – Zapanjujućih 70 odsto preduzeća u Dubaiju očekuje da će staviti katanac na vrata u narednih šest mjeseci jer su pandemija Covid-19 i mjere ograničenja uvedene zbog nje uništile tražnju, pokazuje juče objavljeno istraživanje Privredne komore Dubai.

Komora je anketirala 1.228 generalnih direktora u brojnim sektorima između 16. i 22. aprila, za vrijeme najrigoroznijih mjera ograničenja kretanja ljudi, a skoro tri četvrtine anketiranih bila su mala preduzeća sa manje od 20 zaposlenih, prenosi CNBC.

Više od dvije trećine ispitanika smatra da im prijeti umjeren ili visok rizik od izlaska iz posla u narednih šest mjeseci. Tačnije, oko 27 odsto je reklo da očekuje da će zatvoriti firmu narednog meseca, a 43 procenta da će izaći iz posla u roku od šest meseci.

Privreda Dubaija, koja je najdiverzifikovanija i najnezavisnija od prihoda od nafte u Persijskom zalivu, oslanja se pretežno na sektore kao što su ugostiteljstvo, turizam, zabava, logistika, nekretnine i maloprodaja.

Njeni hoteli i restorani imaju visoku međunarodnu reputaciju, a skoro polovina njih koje je komora anketirala očekuju da će prestati sa radom već narednog mjeseca.

Oko 74 posto putničkih i turističkih kompanija predviđa da će tada zatvoriti vrata, a istu sudbinu očekuje i 30 procenata preduzeća u sektoru transporta, skladištenja i komunikacija.

Mjere potpunog i djelimičnog zatvaranja grada dovode do zastoja tražnje na ključnim tržištima… Dvostruki udarac od pandemije i mjera ograničenja obara ekonomsku aktivnost do nivoa kakvi nisu zabilježeni ni tokom finansijske krize“, navela je komora Dubaija u svom izvještaju pod nazivom „Uticaj Covid-19 na poslovnu zajednicu Dubaij“.

Portparol Komore ukazao je, međutim, da treba imati u vidu da je anketa sprovedena među 1.228 od 245.000 kompanija u Dubaiju, i to u aprilu kada su na snazi bile najstože mjere ograničenja, te da su “njihova osjećanja bila zasnovana na očekivanjima da će najstroža faza zatvaranja biti produžena“.

Predviđamo da će se poslovno poverenje znatno poboljšati narednih nedelja i meseci kada se preduzeća vrate u normalnije uslove rada“, dodao je on.   Tanjug

EU4Business: Poziv potencijalnim korisnicima bespovratnih sredstava za mjeru ublažavanja negativnog uticaja COVID-19 na poljoprivredno-prehrambeni sektor

Projekat Evropske unije EU4Business objavio je danas javni poziv potencijalnim korisnicima bespovratnih sredstava kako bi se ublažio negativan uticaj COVID-19 na poljoprivredno-prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini.

Ciljevi javnog poziva su sljedeći:

  1. doprinijeti ublažavanju negativnog uticaja epidemije COVID-19 na poljoprivredno-prehrambeni sektor u BiH;
  2. optimizacija operativnih troškova, održavanje produktivnost, likvidnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora u BiH;
  3. podrška stabilizaciji postojećih lanaca vrijednosti od primarne proizvodnje do prerade i plasmana proizvoda na tržište; i
  4. promovisanje prakse održivog razvoja uključujući bolje upravljanje prirodnim resursima i očuvanje okoliša i zaštitu ljudi, prvenstveno radnika ili poljoprivrednika.

Prihvatljivi podnosioci prijava za dodjelu bespovratnih sredstava mogu biti mikro, mala i srednja preduzeća, obrti/preduzetnici i/ili zadruge sa uspostavljenom mrežom kooperanata/individualnih poljoprivrednih proizvođača koje se bave:

  • proizvodnjom i/ili otkupom i/ili skladištenjem i/ili plasmanom svježih poljoprivrednih i gotovih prehrambenih proizvoda; ili
  • proizvodnjom i/ili otkupom i preradom, skladištenje i plasmanom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Ukupna raspoloživa sredstva iznose do 1.8 miliona KM.  Bespovratna sredstva po jednoj prijavi mogu iznositi od 50.000 KM do 150.000 KM. (bez PDV-a).

Informacije o načinu popunjavanja i dostave prijave se nalaze u Smjernicama za podnosioce prijava na javni poziv.

Krajnji rok za podnošenje prijava je srijeda, 3. juni 2020. godine do 15.00

Prijave podnesene nakon isteka roka se neće uzeti u razmatranje.

Preuzmite dokumentaciju:

Smjernice za podnosioce prijava na javni poziv

Prilog 1: Obrazac projektnog prijedloga

Prilog 2: Pismo namjere za sufinansiranje projekta (primjer)

Prilog 3: Lista za provjeru dostavljene dokumentacije

Aneks 1: Budžet projekta

Aneks 2: Plan realizacije projektnih aktivnosti

Aneks 3: Informacije o kooperantima

Ukoliko imate poteškoća sa preuzimanjem ili otvaranjem dokumenata/obrazaca, kao i za sva dodatna pitanja u vezi ovog poziva, možete nas kontaktirati putem elektronske pošte, sa jasno naznačenim imenom poziva u predmetu poruke, i to na sljedeću e-mail adresu: registry.ba@undp.org.

EU4Business je projekat Evropske unije kojim se nastoji ojačati kapacitet ekonomskog rasta i zapošljavanja u Bosni i Hercegovini unaprjeđenjem konkurentnosti i inovativnosti u odabranim sektorima. EU4Business je projekat vrijedan 16.1 miliona eura, od čega 15 miliona eura finansira Evropska unija, a 1.1 milion eura Savezna Republika Njemačka. Projekat zajednički provode Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i Međunarodna organizacija rada (ILO), od aprila 2018. do marta 2022. godine. EU4Business je dio Programa strategija lokalnog razvoja – Lokalne samouprave i ekonomski razvoj u Bosni i Hercegovini koji provodi Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Republike Njemačke (BMZ).

Od početka pandemije koronavirusom znatno povećana “pregorenost” radnika

Rad na daljinu spriječio je širenje koronavirusa, ali nije spriječio poslodavce u IT sektoru da povećaju opseg posla te na taj način dovedu zaposlenike do situacije u kojoj se osjećaju potrošenije nego prije. Pokazalo je to istraživanje anonimne profesionalne mreže blind.

Konkretnije, u veljači je 61 posto zaposlenih izjavilo da se osjećaju preopterećenima ili u žargonu “pregorenima”, dok ih je čak 73 posto to izjavilo u travnju. Iako je riječ o 12 posto rasta, koji ne mora djelovati pretjerano strašni, bitni su razlozi zašto se zaposleni osjećaju tako.

Primjerice, u veljači njih 25 posto izjavilo je da ih se zatrpava prevelikom količinom posla, dok je njih 16 posto izjavilo da su nagrade koje za obavljeni posao dobivaju nedostatne. Njih 15 posto pak je vidjelo probleme u tome što nemaju kontrolu nad poslom koji obavljaju.

Istovremeno, u travnju je njih 27 posto izjavilo da se osjećaju loše jer ne postoji granica između posla i njihova privatnog života. Zatim, njih 20,5 posto izjavilo je da osjećaju teret koji teško ili nikako ne podnose. Isto tako, njih gotovo 19 posto vidi problem u sigurnosnim aspektu obavljanja posla na daljinu.

Istraživanje pokazuje i u kojim su kompanijama zaposlenici najviše na udaru. U travnju 88 posto zaposlenih u Lyftu osjećalo se “pregoreno”, njih 82 posto u Uberu, Airbnbn i LinkedIn su na 81 posto, Oracle na 80 posto, Cisco na 78 posto, Salesforce na 77 posto, PayPal je na 75,5 posto, Apple je ostao na 75 posto kao i u veljači, a na 75 posto je i Expedia Group.

Problemi se mogu osjetiti i u hrvatskim kompanijama, ali to nije objedinjeno kriz istraživanja. Već kraći razgovori sa zaposlenima u IT sektoru potvrđuju da su poslodavci izgubili tu granicu koja bi trebala postojati između njih, posla i zaposlenih. No, pandemija ju je izbrisala i zaposlenici su na udaru.

ict