Arhive kategorije: Biz

Potrošnja na javne cloud usluge nastavlja dvoznamenkasti rast

Javne cloud usluge i dalje dominiraju tržištem, a tako će se nastaviti i dalje jer prema prognozi koju nudi Gartner, na taj će se segment do kraja godine od strane krajnjih korisnika potrošiti 304,9 milijardi američkih dolara, što je rast od 18,4 posto na godišnjoj razini.

Dakle, pandemija koronavirusa ovom je tržištu zapravo poslužila kao vjetar u leđa jer se povećala potreba za uslugama koje pruža, a to se pak zbilo jer se diljem svijeta počelo raditi na daljinu umjesto iz ureda.

Nadalje, cloud postaje sve relevantniji segment IT poslovanja pa na taj dio otpada 9,1 posto proračuna. Prognozira se da će do 2024. otpasti čak 14,2 posto.

Iako SaaS (Software-as-a-Service) i dalje dominira s čak 117,7 milijardi dolara, PaaS (platform-as-a-service) se itekako budi te će porasti za 26,6 posto. Obzirom da velike kompanije kao Facebook najavljuju rad na daljinu i nakon kraja pandemije, za očekivati je da će PaaS segment nastaviti sa snažnim rastom i narednih godina.

Zapravo, ova tranzicija nije čudna, samo se dogodila brže no što bi bez koronavirusa. Jer, s cloudom je svima jednostavno, kako privatnim, tako i poslovnim korisnicima. A pogodnosti se najbolje osjete upravo kroz javni cloud, koji je otvoren za sve te ujedno nudi mogućnost dostavljanja resursa dinamčki preko interneta i preko web aplikacija, odnosno, web usluga. Bira ih se jer imaju prednosti pred privatnim cloudom, a ona je u veličini.

Uz to, javni oblaci nude mogućnost  povećavanja ili smanjivanja zakupljenog dijela oblaka i prebacivanje odgovornosti, ako se  pojave neplanirani rizici, s organizacija na davatelja usluga. Dijelovi javnog oblaka mogu biti  i pod isključivom uporabom samo jednog korisnika, čineći tako privatni podatkovni centar (eng. datacenter). Prednosti je uistinu mnogo.

I, ono što jest činjenica, stvari će se promijeniti svakako na bolje u apsolutno svakom segmentu upravo zahvaljujući tolikim ulaganjima i pažnji koja postoji. Posebno za javni cloud.

ict

Zašto briljantni umovi kao Steve Jobs i Elon Musk koriste pravilo kratke šutnje

Bihevioralna psihologija koristi se kao tehnika u borbi protiv kriminala, ali može se primijeniti i u svakodnevnom životu, što je najbolje pokazao tijekom jednog intervjua Steve Jobs. A primjenjuje je često i Elon Musk, što znači da svoju genijalnost zna koristiti na adekvatan način u poduzetničkom smislu.

Konkretnije, Jobs je upotrijebio tehniku S.T.O.P. da bi se suočio sa žestokim i argumentiranim kritikama jednog developera, nezadovoljnog činjenicom da se Apple 1997. bez ikakvog razloga i povoda odlučio odbaciti podršku za OpenDoc. Konkretno, developer koji je suočio Jobsa s pitanjima i argumentima, od 1992. je radio na softveru i nije mu bilo jasno što se dogodilo, zašto se Apple odlučio na tako nešto.

Osnivač Applea je zastao na 20 sekundi i na kraju odgovorio:

“Jedna od najtežih odluka, kad pokušavate izvesti promjenu, jest da su ljudi kao ovaj gospodin u pravu! … U nekim dijelovima.”

Ukratko, Jobs nije osporavao argumente, niti je nudio konkretan odgovor za promjene uvedene od strane njegove kompanije, ali je dao kredit developeru i njegovim naporima da dokaže kako Apple nije napravio što je trebao. U konačnici, Apple je opstao, iako je te 1997. bio u velikim problemima i nanovo se tražio, što je potvrdio povratak Jobsa u kompaniju.

Dok će neki njegov odgovor iz današmnje perspektive nazivati genijalnim, drugi će ga kritizirati i nazivati bezobraznim. Jer, od 1997. do 1999. više od 50 posto developera napustilo je Macintosh platformu i dionice Applea ubrzano su padale. Sreća za kompaniju jest što se Jobs sjajno snalazio na drugim poljima pa brojne “Macintosh greške” nisu uništile do kraja Apple.

Kako god, tehnika kojom se služio itekako je uspješna kod lidera organizacija, većih i manjih. Riječ je o tehnici čija skraćenica znači Stop (Stani), Take (Uzmi), Observe (Promatraj), Proceed (Nastavi).

Poanta je zastati u potpunost sa svime što radite, potom uzeti nekoliko dubokih udisaja za koncentraciju, promotriti što se događa s vašim fizičkim senzacijama, emocijama i pretpostavkama vaših osjećaja, da bi se na kraju nastavilo s tim što ste radili. Tako se čine bolje odluke.

Ali i dobiva na vremenu kako bi se promotrilo osobu s kojom se razgovara. Ono što se potom vidi, može pomoći u daljnjem djelovanju. Primjerice, jedan jednostavniji i češći primjer kako upotrijebiti “tehniku tišine” na sugovornika jest pri sklapanju posla. Kad dobijete ponudu na stol, umjesto eventualnog neslaganja, bolje je postaviti pitanje čiji odgovor daje mnoga saznanja – “Zašto je u mom najboljem interesu prihvatiti vaše uvjete?”

Ukratko, zastanite u ključnim trenucima u životu, udahnite i sigurno ćete doći do boljih zaključaka no da se prepustite prvotnim instinktima i porivima.

ict

Trgovina mjeseca Oktobra: Piljarnica “Vidović”

U sve većom broju Marketi istiskuju male trgovce i male proizvođače voća i povrća, svojom moći veliki Marketi su u stanju da preuzmu velike količine proizvoda i na taj način diktiraju uslove na tržištu.

Mali proizvoači mogu da ponude proizvod koji će biti svježiji a kupcu prihvatljiviji zbog lokalnog karaktera proizvodnje i poznavanja kupca i proizvođača.

Zahvaljujući ovoj činjenici i pojava “Vidović” proizvođača povrća i voća u ponudi koji svojim pristupom kupcima od otvaranja do danas, procjena je da u mjesecu Oktobru može da se kaže da je osvježnje sa kvalitetom usluge i proizvoda privuklo veliki broj kupaca.

Troje od četvero će nas vjerojatnije kupovati u svojoj lokalnoj zajednici nego prošle godine

Troje od četvero (74 posto) kupaca u Europi će vjerojatnije kupovati u svojim lokalnima zajednicama nego prije godinu dana, pokazalo je novo istraživanje koje je danas objavila kompanija Mastercard. Pritom zbog krize sve se više kupuje online.

Poslovanje malih poduzeća ove godine je ozbiljno narušila kriza javnog zdravstva, ali Mastercardova globalna investicija u visini 250 milijuna dolara, kao i činjenica da je povjerenje u lokalne trgovine u ovom trenutku na vrhuncu, pomoći će malim poduzetnicima ponovno napredovati –  kako u svojim lokalnim zajednicama, tako i u globalnoj ekonomiji. U Europi je predstavljen niz usluga, uključujući Business Unusual platformu i Mastercard Trade Solution, koje pružaju usluge izvan tradicionalnog bankarstva i pomažu malim poduzećima da uštede novac i vrijeme.

Istraživanje pokazuje da ljudi diljem Europe više troše lokalno kako bi pomogli lokalnim zajednicama da se oporave (49 posto), a u preostale popularne razloge za povećanu sklonost ka lokalnoj kupnji spadaju i novoizgrađeni odnosni s lokalnim trgovcima i nezavisnim trgovinama (28 posto) te pouzdanje u preporuke ljudi iz zajednice (26 posto).

Dvije trećine (65 posto) Europljana izjavilo je da su od početka pandemije Covid-19 nanovo shvatili važnost zajednice i lokalnih trgovina, a u tri glavna razloga zbog kojih su ljudi ponovno otkrili kvartovske dućane spadaju praktičnost (50 posto), izbjegavanje redova u supermarketima (40 posto) i ograničenja kretanja (31 posto).

Gotovo tri četvrtine ljudi (72 posto) potvrdili su da više vole kupovati od nekoga koga poznaju, a 72 posto vjeruje preporukama lokalnih prodavača.

Osnovne vrijednosti lokalne zajednice i zajedništva također su u porastu – 58 posto ljudi će vjerojatnije pozdraviti svoje susjede nego prije godinu dana. Svaki peti (19 posto) čuva rezervni ključ od svog susjeda, 44 posto preuzima online dostavu u ime susjeda, a 18 posto njih je član WhatsApp grupe sa svojim susjedima.

“Mala poduzeća su okosnica gospodarstva. Kako se ljudi ponovno povezuju sa svojim lokalnim zajednicama, otkrivaju velik broj raznolikih, jedinstvenih malih poduzeća u svojim lokalnim zajednicama i četvrtima. Proširili smo i uveli niz usluga kako bismo pomogli tim malim poduzećima da napreduju – kako na globalnoj razini, tako i diljem Europe – te potičemo sve da nam se pridruže u proslavi svojih lokalnih heroja i lokalnoj kupnji. Oporavak gospodarstva započinje na našem pragu, a lokalne trgovine i zajednice igraju ogromnu ulogu u oporavku i stvaranju rasta“, ističe Mark Barnett, predsjednik Mastercarda u Europi.

ict

Svega 2.5 milijuna Bitcoina je ostalo za rudarenje

Kriptovalute preplavile su svijet, ali jedna je još uvijek najdominantnija i najprepoznatljivija – bitcoin. Riječ je o prvoj koja je pronašla dobitnu formulu i zato bilježili toliki uspjeh, bez obzira na povremene padove vrijednosti. Zato je dobro uvijek podsjetiti da u jednom trenutku i on će doći do svog limita.

Naime, maksimalni broj bitcoin “novčića” iznosi točno 20999999,9769. Ili, tri bitcenta manje od 21 milijun. Trenutno diljem virtualnih bespuća kola nešto više do 18,5 milijuna bitcoina, što znači da ih je preostalo oko 2,5 milijuna za “rudariti”.

Već to je, s obzirom na potražnju, mali broj, a kad se tome pridoda činjenica da je više od tri milijuna bitcoina zauvijek izgubljeno, situacija je još problematičnija. Zato se nagrade rudarima smanjuju ubrzanim tempom. Naime, da bi se povećao broj bitcoina, potrebno je rudariti ih, a “rudarenje” samo po sebi znači rješavanje kompleksnih matematičkih problema u zamjenu za djelić bitcoina. No, da biste uspjeli rudariti morate i ponuditi maksimum vašeg računala, ili dva, tri…

Ukoliko sve to nije problem i uspješno rudarite, za jedan “blok” dobit ćete 6,25 bitcoina. A za četiri godine nagrada će se spustiti na 3,125 bitcoina. Da biste pak došli do tog “bloka” uz jedno računalo, čak i najbolje koje se nudi na tržištu, trebali biste oko 98 godina. Jer, svaki blok koji se uspješno “izrudari” čini sljedeći teže dostupnim, a to znači da zahtijeva više računalne moći nego prethodni. I tako ide dalje lančana reakcija…

No, s obzirom da bitcoin vrijedi oko deset tisuća američkih dolara u posljednje vrijeme, onima s novcem i vremenom nije problem rudariti uz pomoć deset ili više računala. Neki ih koriste i stotine. Dakle, bez obzira na smanjene nagrade, unutar tri godine bitcoin bi trebao dosegnuti maksimum pa ako ne dođe do revolucionarne promjene unutar sustava, svijet će morati baratati time što postoji. A to znači enormno povećanje vrijednosti i bogatstvo za sve koji posjeduju te famozne digitalne novčiće…

ICT