Arhive kategorije: Privreda

U Podgorici potrebno 700 radnika, dnevnica 35 evra

PODGORICA, Crnogorska državna kompanija “13. jul – Plantaže“, koja je jedan od najvećih i najznačajnijih proizvođača grožđa i vina u jugoistočnoj Evropi, i ove godine, kao i prethodnih, susreće se sa problemom nedostatka radne snage.

Zahvaljujući mehanizovanom sistemu berbe, dobar dio posla obavi se mašinama, ali ipak za određene poslove, neophodno je angažovanje radnika. U susret berbi vinskog grožđa ova kompanija potražuje sezonske radnike iz cijele regije, nudeći im zaradu i do 35 eura na dan. Za poslove na plantažama u avgustu ovoj kompaniji potrebno je 700 radnika.

Na najvećem vinogradu u Evropi u jednom komadu, površine 2,3 hiljade hektara, trenutno je aktivna operacija berbe breskve. Angažovano je oko 40 radnika, ali pravi poslovi tek slijede. U narednim mjesecima, ova kompanija uposliće još oko 700 radnika, uglavnom iz zemalja regije. Radnici angažovani na berbi, zavisno od učinka mogu zaraditi i do 35 eura dnevno, uz osiguranu hranu i smještaj.

Dušan Kankaraš, direktor vinogradarsko – voćarske proizvodnje kompanije “13. jul-Plantaže”, u razgovoru za AA ističe da je ova godina za voćarstvo izuzetno teška i komplikovana.

“Imali smo nedavno grad u zapadnom dijelu rijeke Cijevne koji je kompletan zasad breskve i nektarine dotakao, ali posljedice nisu bile velike. Mi smo uprkos tome i velikoj kiši tokom maja uspjeli da sačuvamo plodove. Berbu smo počeli 30.maja i do danas smo ubrali 220 tona breskve, a plan za ovu godinu je 600 tona i sada smo na trećini ostvarenog plana. Od 10. do 15.jula počinje berba stone sorte grožđa kardinal, po kome smo prepoznatljivi. Sredinom augusta počinje najvažniji posao u plantažama, to je berba vinskog grožđa, kada će nam trebati 700 radnika, tri kombajna i tada bi trebali da uberemo oko 18 miliona kilograma”, kaže Kankaraš.

Problemi sa radnom snagom, ne samo u voj kompaniji, već i na cijelom Balkanu, sve su izraženiji. Kankaraš podsjeća da je nekada bilo drugačije.

“Mi smo imali organizovane grupe radnika koji su dolazili. Tačno se znalo, kada je sadnja, dolaze Kruševljani, kada su zelene operacije, dolaze radnici iz Hercegovine, na berbi radnici sa Kosova iz Makedonije. Sada više toga nema. Prava je rijetkost naći dobrog radnika. Dnevnice su znatno veće, ali uprkos tome, radnika nema. Mi smo sve nove zasade prilagodili mehanizovanim sistemima berbe, tako da kada je berba vinskog grožđa, 750 hektara se bere mehanizovano”, poručuje Kankaraš.

Osigurana hrana, smještaj i prevoz

Uprkos dosta dobrim uslovima, gdje radnici uz dnevnicu koja se kreće do 35 evra imaju obezbijeđen smještaj i hranu, sve je teže naći radnu snagu, bilo iz Crne Gore ili regiona.

“Svi imaju isti problem. Zvale su nas kolege iz BiH, Hrvatske, Srbije, veliki broj radnika je otišao u EU. Jedino rješenje je mehanizovati sve što se može mehanizovati i podići cijene radnicima. Na poslovima berbe stonog grožđa prosjek se kreće oko 20 eura, dobri radnici mogu da zarade i do 35 eura, imamo obezbijeđenu hranu i spavanje i plus im obezbijedimo prevoz. Te uslove da smo ponudili prije deset godina, imali bi dvije hiljade radnika, a sada ne možemo vrlo teško da obezbijedimo radnike”, kaže Kankaraš.

Da se ipak mora raditi, potvrđuje Marinko Eraković iz Nikšića. Pošto nema posla u struci, Marinko se angažovao na berbi breskve i jedan je od najboljih radnika.

“Ovdje sam treću sezonu, inače po zanimanju sam profesor maternjeg jezika. Nema posla što se struke tiče, pa sam nešto došao da radim. Došao sam bio da berem breskvu prije dvije godine, zadovoljan sam bio sa zaradom, i ovo mi je već treća sezona. Nije mi teško po vrućini da radim, navikao sam, dolazim sa sela, uvijek je ljeti sijeno, kosidba”, ističe Eraković.

Njega poslovođe na plantažama predstavljaju kao jednog od najboljih berača, koji dosta dobro i zaradi.

“Što se zarade tiče, govorim u svoje ime, jer ne znam koliko drugi zarađuju, ali prošle i pretprošle godine je bilo bolje, bila je veća zarada, bilo je više breskve. Ove godine je na početku bilo odlično, zarađivao sam dnevno 25 do 30 eura skoro svaki dan. Sada smo prešli na drugu sortu koju je uništio grad i sada se zaradi 15 do 20 eura”, kaže Marinko. AA

capital

Roboti preuzimaju 20 miliona radnih mjesta do 2030.

Najviše će biti pogođena radna mjesta za koja su potrebne najmanje kvalifikacije.

Analiza britanske kompanije Oxford Economics pokazala je kako bi do 2030. godine oko 20 miliona radnih mjesta mogli preuzeti – roboti, što bi moglo utjecati na sve veće društvene i geografske nejednakosti.

Najviše će biti pogođena radna mjesta za koja su potrebne najmanje kvalifikacije, prenosi Hina.

Regije u kojima rade osobe s nižim kvalifikacijama, koje donose manje prihode i imaju veću stopu nezaposlenosti zbog uvođenja robota bi mogle biti najpogođenije kada je posrijedi gubitak ranih mjesta, navodi se u saopćenju Oxford Economicsa.

Širi se i na uslužne djelatnosti

Roboti su već preuzeli radna mjesta miliona ljudi u industriji, ali sada se taj trend polako širi i na uslužne djelatnosti zahvaljujući napretku tehnologije.

Po ovom istraživanju, automatizacija će u najvećoj mjeri zahvatiti operativne poslove, a onim poslovima u čijem je obavljanju potrebno više kreativnosti, suosjećanja i socijalne inteligencije ljudi će se baviti još nekoliko desetljeća.

Britanska firma smatra kako bi zakonodavci, poslovni ljudi, radnici i prosvjetni radnici trebali razviti vještine koje će im pomoći da se prilagode automatizaciji.

Od 2000. godine roboti su preuzeli oko 1,7 miliona radnih mjesta u proizvodnom sektoru.

Od toga 400.000 u Evropi, 260.000 u Sjedinjenim Američkih Državama i 550.000 u Kini, navodi se u istraživanju.

Predviđa se kako će u Kini roboti preuzeti najviše poslova.

Planirano je da se do 2030. godine u rad pusti 14 miliona industrijskih robota.

I u Velikoj Britaniji će nekoliko stotina hiljada poslova biti automatizirano.

Potaknut će ekonomski rast

Međutim, mnogi stručnjaci kažu naglašavaju kako će automatizacija ipak općenito donijeti više novih radnih mjesta nego što će ih zatvoriti, ali će povećati razliku između više i manje kvalificiranih radnika.

Oxford Economics dodaje kako će postojeći val “robotizacije” vjerovatno povećati produktivnost i potaknuti ekonomski rast.

Bruto domaći proizvod – BDP će na svjetskom nivou porasti za pet milijardi dolara ako se korištenje robota poveća za 30 posto, naglašava se.

Izvor: Agencije

“NISMO ZNALI GDJE SE TOPOLA NALAZI”: Radnici iz Srbije HRLE NA GRADILIŠTA u Srpskoj

GRADIŠKA – Zbog manjka građevinara u Republici Srpskoj, preduzeća iz Lijevče polja te inostrani investitori koji grade fabrike i infrastrukturu, prinuđeni su da građevinske radnike anagažuju iz inostranstva. Najbrojniji su radnici različitih profila iz Srbije koji u Agro zoni u Novoj Topoli grade industrijske pogone. Najviše ih je angažovano u kompleksu “Kalcedonija” čija izgradnja je pri kraju.

Milenko Krstić, iz Loznice je poslovođa većoj grupi radnika iz Srbije.

– Radimo različite građevinske poslove. Ovdje nam je dobro, smještaj, hrana, zarada i drugi uslovi su nadmašili naša očekivanja – kaže Krstić.

Gotovo godinu dana u Novoj Topoli rade Nebojša Ibraimović iz Bojnika kod Leskovca, Predrag Dojčinović iz Kragujevca, Beograđanin Goran Draganić porijeklom iz Gornje Radnje kod Teslića, Stojan Ibraimović iz Bojnika kod Leskovca, Marko Alić, Jovan i Nebojša Ibraimović iz Leskovca, Dejan Alić iz Niša.

– Veoma smo zadovoljni, uslovi rada su dobri, plata redovna… Do sada nismo bili ovdje, nismo znali ni gdje se Topola nalazi osim da je u Republici Srpskoj. Ipak, najviše smo obradovani dobrim prijemom, ljudi su ovdje veoma ljubazni – kažu Nišlija Dejan Alić i Leskovčanin Nebojša Ibraimović.

Pod krovom “Kalcedonije” koju, među ostalima grade radnici iz Srbije, na površini od 11.000 kvadrata biće zaposleno 500 radnika. Investicija je vrijedna 20 miliona eura.

– Stotinu radnika već je na obuci kako bismo što spremnije dočekali početak proizvodnje u tekstilnom sektoru – kaže Frančesko Lufoli, vlasnik kompanije “Klacedonija” koja ima pogone u nekoliko država u region hvaleći, među ostalima i građevinare iz Srbije koji su, kako kaže, veoma stručni i vrijedni.

– U topolskoj Agro zoni radi deset kompanija koje zapošljavaju 500 radnika. Naš cilj je da privučemo što više ulagača i doprinesemo privrednom rastu Gradiške – istakao je Adžić rekavši da je primarni zadatak zapošljavanje radnika iz Lijevče polja i okoline ali, ukoliko njihov broj nije dovoljan, on smatra da je angažovanje radnika iz susjednih zemalja nezaobilazno.

Gradiški načelnik navodi da na ovom području tokom cijele godine, u različitim sektorima, a najviše voćarstvu, angažuju sve više radnika iz Srbije, Crne Gore, Hercegovine pa čak Rumunije, Moldavije, Ukrajine i drugih zemalja.

Problem manjka radnika, izgradnjom prerađivačkih kapaciteta u Novoj Topoli, ukoliko se sadašnjim tempom nastave migracije, biće sve izraženiji. Zato ovdje nastoje stalnim prilagođavanjem obrazovnog procesa ovdašnjim potrebama, barem ublažiti manjak radnika.

-Za nas su primarne investicije, dajemo veoma stimulativne uslove nadajući se da je problem manjka radnika u pojedinim oblastima, među kojima je građevinarstvo sve izraženije, privremenog karaktera – rekao je gradiški načelnik prilikom potpisivanja ugovora sa preduzećem “Hidrokop” o izgradnji infrastrukture u Agrozoni, a ponovio tokom posjete “Kalcedoniji”.

– Gradiška je prepoznatljiva i pogodna sredina za domaće i inostrane projekte u sektoru privrede. Imamo status grada sa BFC sertifikatom koji se odnosi na povoljne uslove za  investiranje – istakao je Adžić. Te pogodnosti, kazao je, moraju se još bolje koristiti.

Igradnja puteva i kanalizacione mreže

Zoran Adžić načelnik Gradiške i Radislav Babić, vlasniki i direktor “Hidrokopa” potpisali su ugovor vrijedan pet miliona KM koji se odnosi na izgradnju puteva i druge infrastrukture u Agro zoni Nova Topola. Time će biti stvoreni uslovi za još intenzivnije investiranje, veću zaposlenost i snažniji privredni iskorak u Lijevču.

– Ovim ugovorom predviđena je dogradnja kanalizacione mreže i putne infrastrukture. Kada ovaj posao bude završen Gradiška će dobiti jednu od najuređenijih privrednih zona u regionu – naglašeno je prilikom potpisivanja ugovora.

– U prethgodne tri godine izgradili smo više infrastrukturnih objekata, putne i hidro-infrastrukturne mreže. Preuzete obaveze u Agrozoni okončaćemo do kraja tekuće godine – rekao je Babić naglasivši da će u njegovom preduzeću tokom ugovorenih radova u Novoj Topoli biti angažovano 50 radnika.

Nove investicije

U Novoj Topoli u toku je takođe izgradnja Tržnog centra, dvije italijanske kompanije iz oblasti plastične proizvodnje dobile su građevinske dozvole, a interesovanje za izgradnjom fabrike za otkup i preradu povrća izskazale su kompanije iz Češke.

MojaGradiška

Kineski farmeri koriste dronove u poljoprivredi

Dronovi su do prije samo par godina bili rijetki, skupi i lako su se lomili. Međutim, napredak u novim materijalima je doveo do toga da su dronovi cjenom sada ispod hiljadu dolara, sami lete i obavljaju zadatke zahvaljujući GPSu i vještačkoj inteligenciji, a otporni su na kišu, snijeg i jake vjetrove.

Kineska kompanija XAG razvila je novu vrstu modularnih dronova, koji koriste standardne komponente, ali su namjenjeni poljoprivredi. Dronovi mogu autonomno da raspršuju pesticide, kao i da nadgledaju zdravlje usjeva, i da kontrolišu prisustvo štetočina.Kineski farmeri kažu da im je korišćenje dronova jednostavnije i brže nego prskanje ručno ili uz pomoć standardnih poljoprivrednih mašina, a takođe je i jeftinije.XAG sada razvija i dronove sa infracrvenim kamerama i senzorima, koji će moći da predvide kvalitet i prinos usjeva, te uz pomoć aplikacije na smartfonu farmeru daju uvid u prinose daleko prije same žetve.

Omogućeno trgovanje kriptovalutama u dinarima

BEOGRAD, U Srbiji se od juče može trgovati kriptovalutama u dinarima, posredstvom digitalne platforme “Ekskalibre”, a za zaintersovane je obezbjeđena besplatna registracija, rečeno je u Beogradu na predstavljanju te dinarske platforme.

Direktor firme “Berzeks” Nikola Mićić rekao je da će u toj mjenjačnici prvi put moći da se kupuju i prodaju kriptovalute za Srbiju bez posrednika, što smanjuje troškove i do pet puta.

On je istakao da je u strateškom partnerstvu “Berzeksa” i “Ekskalibre” prvi put uvedena trgovina dinarom, prenijeli su beogradski mediji.

Mićić je rekao da će samo državljani Srbije preko menjačnice moći da kupuju kriptovalutu ili povuku dinare poslije prodaje, te da će se direktno spajati kupci i prodavci.

On je rekao da su trenutno u mjenjačnici listirani bitkoin, kirijum, safeks i safeks keš i da se u budućnosti planira širenje asortimana kriptovaluta.

Ambijent za digitalni razvoj u Srbiji Mićić je ocijenio kao dobar i dodao da se stvaraju regulatorni uslovi da se sve vrši u okviru zakona.

On je podsjetio da je Narodna banka Srbije izdala saopštenje da kriptovalute nisu novac, kao i da se pominju samo u Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma.

“Mi taj zakon primenjujemo kroz verifikaciju korisnika, gde utvrđujemo njihov identitet i u obavezi smo da pratimo njegove aktivnosti”, istakao je Mićić.

Osnivač platforme “Ekskalibre” Stiven Kajns kaže da ih je Srbija privukla jer tu postoji nevjerovatna zajednica koja se bavi razvojem, kao i državna podrška za digitalizaciju. Srna