Arhive kategorije: Privreda

RADOVI U AGRO-ZONI

komingagrozona3
Sa dolaskom lijepog vremena počela je i sezona građevinskih radova. Firma Koming Pro jedno je od tri preduzeća, koja radove izvode u Agoindustrijskoj zoni u Novoj Topoli. Djelatnost ovog preduzeća bazirana je na izgradnju infrastrukture u ovoj poslovnoj zoni. „Imamo izgradnju saobraćajne infrastrukture, hidro-tehničke infrastrukture odnosno vodovoda i kanalizacije“, priča Radovan Šmitran, građevinski inženjer u firmi Koming Pro. Veći dio poslova do sada je završen, a trenutno radnici firme Koming pro rade na nekoliko faza. “Završili smo dio vodovoda , kao i fekalne i kišne kanalizacije, a u fazi saobraćajnica smo završili 80% nasipa. Sada radimo kružni tok i vodovod“, dodo je Šmitran.

komingagrozona6

Kako bi se na parcelama moglo dalje graditi, među najznačajnijim radovima, što se tiče infrastrukture u agro zoni, jeste hidrotehnički dio, konkretno vodovod. „Ostajejoš da se priključimo na glavni cjevovod, kako bi ovi ljudi koji grade objekte u narednih mjesec dana mogli imati vodu. Jer ljudikoji tu rade ne mogu bez vode i bez struje, tako da je što se tiče nas prioritet vodovod“, pojašnjava Marijan Janjanin, direktor firme „Slap“ Gradiška koja je podizvođač radova za firmu Koming Pro. Planovi ovog preduzeća su da radove u Agroindustrijskoj zoni završi do kraja juna.

Raste broj nezaposlenih

nezaposlenost1

Problem nezaposlenosti raste iz dana u dan. Kakvo je trenutno stanje na području gradiške opštine provjerili smo u Birou, koji je kroz saradnju sa poslodavcima, ali i kroz različite projekte Zavoda za zapošljavanje RS, uspio u protekloj godini da zaposli određen broj radnika. Saša Babić, rukovodilac Biroa za zapošljavanje Gradiška, rekao nam je da je u toku 2011. godine zaposlena 861 osoba, a u 2012. 849 osoba. „Sarađujemo sa poslodavacima pri traženju kvalifikovanih i nekvalifikovanih radnika, po njihovoj potrebe. Zatim, imamo dva projekta zapošljavanja i samozapošljavanja demobilisanih boraca, ratnih vojnih invalida i djece poginulih boraca i SSNESP program namijenjen zapošljavanju lica mlađih od 35 godina bez radnog iskustva i starijih od 45 koji su na birou. Zaposlili smo nešto manje od 200 radnika na ovaj način“, priča Babić. Najveći problem nezaposlenosti je, sa jedne strane, taj što je mnogo suficitarnih zanimanja. Tako je, prema riječima Babića, na Biro prijavljeno najviše pravnika, ekonomista i profesora. Sa druge strane kvalifikovanih stručnjaka za deficitarna zanimanja nema dovoljno. „Od srednje stručne spreme to su varioci koji imaju položene određene stručne ispite sa atestima, kao i stolari , a od visoke stručne spreme ljekari određenih profila, farmaceuti, profesori matematike i fizike, biolozi kao i informatičari “. Bilo da su se prijavili prvi put prvi put po završetku školovanja ili po prestanku radnog odnosa, na Biro u Gradišci tokom prošle godine prijavila su se 2 844 lica. U grupu koja se teško zapošljava spadaju osobe od 30 do 55 godina i ovakvih osoba je oko četiri hiljade. Još teži je položaj onih lica koja bez zaposlenja ostanu nekoliko godina pred panzionisanje ali Biro ima mogućnost da riješi njihov status. „Mi imamo program kojim dokupljujemo staž radnicima za minimalnu i maksimalnu, odnosno punu penziju. Za minimalnu penziju je potrebno 15 godina, mi dokupljujemo i muškarcima i ženama, koji imaju ostvarenih 12 godina radnog staža, preostale 3 godine kako bi mogli ostvariti pravo na minimalnu penziju. Takođe i dokupljujemo za muškarce za punu penziju od 37 do 40 godina, a za žene od 32 do 35. To je jedna pogodnost za koju veliki broj ljudi ne zna“, pojašnjava Babić. Zaključno sa 8. Februarom 2013. godine, na gradiškom Birou nalazilo se 6 544 lica, različitih kategorija. Pretpostavlja se da će broj nezaposlenih i dalje rasti, ako ne zbog krize i otpuštanja radnika, a onda zbog mladih generacija koje nakon školovanja ne mogu naći posao.

(info+)

Otvorena fabrika trikotaže

Ministar industrije, rudarstva i energetike Republike Srpske Željko Kovačević, načelnik opštine  Gradiška Zoran Latinović i vlasnik firme “Hakadeš” Hans Jurgen Krah danas su svečano pustili u rad Fabriku trikotaže u Gradišci.

???????? - ??????? ??????? ? ??? ??????? ?????????

Riječ je o pogonu koji se nakon sedam godina rada u manje uslovnim prostorijama preselio u novi, vlastiti pogon.

Kovačević je rekao da je Vlada RS znatno pomogla ovoj firmi u vidu podsticaja za izvoz.

“Ohrabruje nas da ova fabrika izvozi kompletnu proizvodnju. Na ime podsticaja za kupovinu ovog pogona Vlada Srpske pomogla je ‘Hakadeš’ sa 90.000 maraka, a u minule dvije godine za podsticaje izvoza dali smo još 200.000 maraka. To znači da se Vlada pokazala kao pouzdan partner lokalnim zajednicama koje žele ulagati u privredne aktivnosti”, rekao je Kovačević.

Načelnik opštine Gradiška izrazio je zadovoljstvo zbog prisustva njemačkog investitora u  Gradišci, najavivši nove investicije.

“Prvenstveno želimo valorizaciju resursa, i to poljoprivrede i voćarstva. To možemo postići otvaranjem prerađivačkih kapaciteta. Ova fabrika može podstaći druge investitore i menadžere da ovdje otvaraju pogone”, rekao je Latinović.

Direktorica Fabrike “Hakadeš” Dragica Perić rekla je Srni da Fabrika zapošljava 65 radnika, koji proizvode muški i dječiji veš i trikotažu.

“Naša godišnja proizvodnja iznosila je oko milion KM. Sada imamo daleko bolje uslove za rad. Očekujemo nova zapošljavanja i veću proizvodnju”, rekla je Perić.

Fabrika “Hakadeš” radila je sedam godina u iznajmljenim prostorijama, a prva proizvodnja je započeta sa samo sedam radnika

(Srna)

POČELA IZGRADNJA PRVOG OBJEKTA U AGRO-ZONI

Na području Agroindustrijske zone u Novoj Topoli, započeli su radovi na izgradnji prvog objekta. Investitor je Poljoprivredna zadruga „Vip Krajina“ iz Laktaša koja se bavi otkupom voća i povrća. Trenutno se radi na betoniranju temelja objekta, u kome će, kako je planirao investitor, biti skladište, odnosno hladnjača za voće i povrće, pakirnica i kancelarijski prostor sa poljoprivrednom apotekom. „Radovi teku planiranom dinamikom. Slijedi podizanje čelične konstrukcije objekta i zatvaranje zidova i krova panelima. Nadamo se da ćemo te poslove okončati do kraja godine“, kaže Predrag Vuruna, nadzornik poslova. Savremeni standardi biće primijenjeni i u izgradnji komunalne infrastrukture objekta. To se konkretno odnosi na izgradnju kanalizacije sa biološkim prečistačima. Teren je, prema riječima izvođača radova, idealan za građenje, kao i stabilne vremenske prilike koje omogućavaju da poslovi teku planiranom dinamikom. Agroindustrijska zona u Novoj Topoli prostire se na 144 hektara površine. Projektom je predviđena izgradnja kompleksa poslovnih i industrijskih objekata. Uz agroposlovanje, uključujući istraživanje i razvoj, predviđeno je da se razvija moderna logistika, kapaciteti prerade, pakovanja, skladištenja i funkcija distribucije da bi se proširio poljoprivredni lanac vrijednosti. Lokacija predstavlja proizvodnu bazu za inostrana konkurentna tržišta voća, povrća, jagodičastog voća, začinskog bilja, ljekovitog i aromatičnog bilja te drugih proizvoda, kao i svih aktivnosti vezanih za prerađivačku industriju. Prema planovima osnivača, u ovoj zoni bi trebalo biti otvoreno više stotina novih radnih mjesta.

(info+)

POTPISANI UGOVORI SA INVESTITORIMA U AGROZONI


Načelnik opštine Gradiška Nikola Kragulj potpisao je ugovore sa prvim investitorima u Agroindustrijskoj zoni u Novoj Topoli. U zgradi Vlade Republike Srpske ugovori su potpisani sa četiri investitora. Jedan od njih je firma „Agrofructus“ iz Zagreba, koja se bavi otkupom i distribucijom voća i povrća i ima oko 500 zaposlenih radnika. -Plan je da iduće godine izgradimo moderni otkupno distributivni centar za voće i povrće- kaže direktor ovog preduzeća, Denis Matijević.Agrozona je vodeći projekat u Gradišci, zbog kojeg bi Lijevče polje trebalo postati lider u poljoprivrednoj proizvodnji- istakao je prvi čovjek Gradiške, Nikola Kragulj. Predsjednik Vlade Republike Srpske, Aleksandar Džmbić rekao je da je Agroindustrijska zona u Novoj Topoli najveća u Republici Srpskoj, a Vlada je prepoznala njen značaj ne samo za Gradišku već i šire područje i ove godine izdvojila 1 000 000 maraka. Infrastrukturni radovi na izgradnji i uređenju Agrozone su započeli, a očekuje se da će se na proljeće graditi poslovni objekti. Zona obuhvata 144 hektara površine i omogućava investitorima uslove za agroposlovanje, izgradnju kapaciteta za preradu, pakovanje, skladištenje, te distribuciju proizvoda.

(info+)