Arhive kategorije: Tehnologija

Zašto svi mrze FaceApp kad Facebook radi iste stvari?

FaceApp je u ovom trenu jedna od najviše skidanih aplikacija, no zabavni filteri za selfie fotke su sa sobom donijele i dozu panike. Zašto?

Medijima su počela krstariti razna upozorenja kako dotičnoj aplikaciji dajemo “stalnu i neopozivu” dozvolu za “svašta”, a naročito su uznemirujuće nastojale biti vijesti da je vlasnik aplikacije – Rus.

Mnogi tvrde kako alat pristupa svim fotografijama, no vlasnici tvrde da to nije točno. U pitanju je pristupanje samo fotografijama koju se odluči promijeniti. Također su napomenuli da “većinu fotografija” brišu sa servera u roku od 48 sati.

Ako netko poželi da FaceApp ukloni sve tuđe podatke sa servera, to je lako izvedivo. Klikanjem na Settings, Suport i Report a Bug te postavljanje Privacy postavke.

FaceApp nije ništa novo, nego postoji već dvije godine i u tome što radi nije ništa opasniji od mnogih drugih aplikacija.

“Ljudi daju svoje fotografije raznim aplikacijama. Ova je vjerojatno privukla najviše pozornosti zbog toga što ju je stvorio Rus”, objasnila je medijima savjetnica za zaštitu potrošača Christine Bannan .

Facebook, primjerice, također koristi tehnike za prepoznavanje lica, ali i za praćenje aktivnosti svojih korisnika.

Kad nešto objavljujemo na Facebooku, dajemo mu “stalno, neopozivo, besplatno i univerzalno” pravo da “koristi modificira, adaptira, objavljuje, prevodi i stvara druga djela” od našeg sadržaja “u skladu s postavkama privatnosti”. Isto ono što se spočitava izvjesnoj “ruskoj aplikaciji”.

To sve ne znači kako treba biti neoprezan oko korištenja FaceAppa, no ta aplikacija ne zahtijeva veći oprez bilo od koje druge aplikacije kojoj smo dali jednako dopuštenje da pristupa našim fotografijama.

geek

Pomirili se Huawei i SAD?

Najsvježiji tračevi o digitalnom hladnom ratu

Uskoro će ministarstvo trgovine SAD-a dodijeliti prve dozvole za izvoz američke tehnologije Huaweiju, naveo je Reuters pozivajući se na izjave vladinih dužnosnika.

Tako će popustiti pristisak koji je Trumpova administracija prije dva mjeseca nametnula kineskom divu zbog sumnji da se njegova oprema koristi za špijunažu.

Osjetno je to olakšanje i za dobavljače iz Amerike. Huawei je prošle godine na kupnju komponenti za proizvode u cijelom svijetu potrošio 70 milijardi dolara.

Od toga je čak 11 milijardi dolara otišlo kompanijama iz SAD-a (Intel, Qualcomm i Micron Technologies). Američki zaokret glede situacije se dogodio nakon lipanjskog susreta američkog i kineskog predsjednika u sklopu G20.

Ipak je Huawei ostao na trgovinskoj “crnoj listi”, jer za prodaju robe američki dobavljači trebaju dozvolu.

Wall Street Journal također prenosi nešto novo i papreno. Riječ je o nepotvrđenoj informaciji da Huawei na američkom tržištu planira val otpuštanja.

Meta bi trebala biti Huaweijeva američka podružnica Futurewei Technologies koja se bavi istraživanjem i razvojem. Kineski zaposlenici u SAD-u su navodno dobili izbor da se vrate u Kinu i tamo službeno ostanu zaposlenici kompanije Huawei.

geek

Ujutro rade na njivi, popodne prodaju na ‘online tržnici’

Preko interneta možete naručiti pekmez iz Drvara, aroniju iz Sanskog Mosta, tikvu iz Bijeljine, domaće brašno iz vodenice iz Donjeg Vakufa...

Da li sintagma ‘online marketing u agraru’ u BiH zvuči pretenciozno? Reklo bi se ne ili, suzdržano, sve manje, jer korištenje internetske tehnologije sve više je izazov bh. farmerima. I nezaobilazna potreba. Oni bi u skoroj budućnosti, stvaranjem ‘digitalne strategije’, kratko rečeno, mogli pronaći dobar način što bržeg prometa svojih proizvoda ‘od njive do kupca’.

Put do kvalitetne promocije vlastitog brenda nije jednostavan – farmeri provedu dane na svojim parcelama i plastenicima, a noćima nemaju miran san i ne sanjaju lijepo upravo zbog ‘fantomske’ brige kako prodati svoje proizvode. Kad je godina »dobra« onda je dobra svima i ponuda je velika, a cijena niska. Pbrnuto, kad  ‘zakaže meteorologija’ i drugi faktori, cijene ‘bezobrazno’ skoče, a kupci ‘dignu dreku’ i umjesto cjenkanja na gradskim pijacama, idu u supermarkete i kupuju jeftinije, skoro redovno uvozne, poljoprivredne proizvode.

Farmeri  su vrijedni i čestiti ljudi, ne traže da ih držite kao malo vode u pustinji, ili da ih, ne d’o Bog, sažalijevate – oni se bude prije pijetlova, a svoje njive napuštaju u vrijeme dok sav ‘pošteni svijet’ prati turske serije.

Kad dobro razmislimo, gajimo prema njima i mnogim drugima sličnim, tihim marljivcima, ozbiljan manjak poštovanja.

Nacionalna digitalna platforma

Izazov za bh. farmere je veliki – kako proizvesti kvalitet, kako upakovati svoj pekmez, med, propolis, sok od drenjina, liker, aroniju, tjesteninu u atraktivne kutije, tegle i flaše i kako onda, što je umjetnost preživljavanja u ovom poslu sa neograničenim rokom strepnje, uvući se ‘pod kožu’ kupcu.

Čini se da online marketing u poljoprivrednom sektoru pruža te nove šanse i prilike. Čak i ovlašno klikanje na društvenim mrežama stvara sve više dojam kako među poljoprivrednim proizvođačima, a nije naodmet primijetiti da ih je sve više mladih i informatički pismenih, vlada sve veće zanimanje za online tržište. Prednosti novih komunikacijskih tehnologija bilo bi zaista glupo ne iskoristiti, jer na njihovim platformama ‘leži’ moderno društvo.

Štaviše, poljoprivredni proizvođači u zemljama Evropske unije u vrlo značajnim razmjerama preko interneta prezentiraju svoje proizvode; na njihovim stranicama možete vidjeti sa nekoliko klikova put proizvoda od sadnje uzgoja, do naručivanja i isporuke. Sistem brze pošte vam ‘u roku odmah’ brzo i sigurno omogući kupovinu proizvoda na kućnim vratima.

Organizacije USAID/Sweden u projektu FARMA II nastoje pomoći bh. farmerima u ovom području organiziranjem radionica, nedavno u Mostaru, Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli.  Polaznici ovih radionica mogli su npr. naučiti osnove online marketinga, saznati o primjerima dobre prakse kroz online aktivnosti, upoznati se sa načinom oglašavanja preko Facebook Adsa.

Ejla Bektaš-Hajdarović, voditeljica radionica ističe kako je marketing na društvenim mrežama neizostavan dio svake marketinške kampanje. Na ovim radionicama zainteresirani farmeri su mogli dobiti značajne inpute kako o kreiranju vlastitih strategija u brendiranju, odabiru ciljnih grupa, influencer marketingu, tako i o kreiranju vlastitih  Facebook kampanja, te ‘detalja’ o stilu i tonu komunikacije sa kupcima…

Rekosmo, internetsko oglašavanje za prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uzima maha u cijeloj BiH bilo da farmeri imaju vlastitu stranicu, da ponude objavljuju na ‘tuđim’ aplikacijama ili, što je postalo skoro notorno, da koriste blagodeti Facebooka.

Braća Nermin i Nedžad Nadarević pokrenuli su ‘nacionalni’ digitalni projekat Farmer.ba koji nudi promociju proizvoda bh. farmera na vrlo jednostavan način. Ovo je, koliko je poznato, prvi servis u BiH gdje postoji kvalitetna baza podataka o proizvođačima hrane, detaljan uvid i pregled domaće uzgojene hrane sa svakodnevnim ažuriranjem baze podataka.

Nermin Nadarević za Al Jazeeru priča kako je nastajao ovaj digitalni servis sa preko 220.000 individualnih posjeta (Google Analytics), ne računajući ogromni broj e-mailova, telefonskih poziva, pitanja preko FB profila. Naglašavaju veoma bitnu stvar – rade isključivo sa  proizvođačima koji imaju registrirane obrte/domaćinstva.

“Ideja je nastala mnogo ranije, iz lične potrebe za domaćim proizvodima koji imaju ime i prezime. Kad kažemo ime i prezime, mislimo na ljude koji proizvode hranu i koji stoje iza svog posla. Problem je bio što su se mogli naći neki domaći proizvodi na internetu, ali nije se moglo znati odakle je taj proizvod, ko ga proizvodi, ko stoji iza toga i bilo jako nejasno. Brat i ja  smo počeli razgovarati o problemu pronalaska kvalititnih proizvođača i tu je počela priča o budućoj platformi www.farmer.ba  koja će okupljati proizvođače na jednom mjestu. Zamislili smo platformu koja okuplja poljoprivrednike na jednom mjestu, da ljudi imaju uvid kako se proizvodi, kakvo je stanje u poljoprivredi”, kaže Nermin.

Objašnjava kako su u početku »bili sumnjivi«, jer su ljudi osjetljivi na novine i imaju ustaljene kanale prodaje, koja nije uključivala digitalnu promociju.

Direktna prodaja preko web shopova

“Posebno je bilo zanimljivo kad smo pokrenuli i novu uslugu „direktne kupovine od proizvođača“ na kućnu adresu. Mi smo prošli sa svojom inovativnom idejom u sklopu prvog javnog poziva Challenge to Change programa, nakon kojeg smo krenuli u realizaciju izrade individualnih on-line shopova (prodavnica) za svakog proizvođača”, nastavlja Nadarević.

‘Led je odavno probijen’ i danas kada odu nekom proizvođaču koji je svoje proizvode prodavao samo u lokalnoj zajednici i za koga su znali samo ljudi iz uže lokalne sredine i predstave mu ideju gdje svoje proizvode može prodavati na prostoru cijele BiH, primjetno je prvo iznenađenje, a nakon prezentacije vrlo brzo se odluče za suradnju, dodaje Nadarević.

Značajno je takođe naglasiti da se preko ove digitalne platforme online prodaju samo proizvodi koji su hermetički zatvoreni, ali da postoje i drugi paketi usluga kao što su prezentacije i promocije proizvođača koji imaju vlastitu dostavu unutar gradova. Nadarevići ističu kako je sada moguće direktna kupovina od proizvođača. Trenutno rade sa 130  farmera iz cijele BiH sa oko 500 proizvoda, a aktivno je više od 30 online prodavnica za direktnu narudžbu.

Tvrde kako na dnevnoj bazi mogu saznati gdje se može kupiti domaća zdrava paprika, krompir, jaja, kvalitetan med, pekmez/džem…

Klikom na ‘kamiončić’ narudžba stiže na kućnu adresu

“Nakon dosta truda, rada, testiranja, poboljšanja web platforme, dobili smo novu uslugu putem koje građani BiH mogu direktno od proizvođača naručiti na svoju kućnu adresu domaće proizvode. Sada možete naručiti pekmez iz Drvara, aroniju iz Sanskog Mosta, bundevine proizvode iz Bijeljine, domaće brašno iz vodenice iz Donjeg Vakufa, domaću tjesteninu iz Jajca, likere iz Visokog, med iz Trebinja ili Bijeljine”.

Na internetskoj platformi braće Nadarević vizualizacija proizvoda bh. farmera je vrlo dopadljiva. Na mapi BiH su simboli voća i povrća i klikom na njih odmah vidite šta ko nudi, a ako je prikazan i mali kamiončić u sklopu tog profila, to je znak da možete direktno od tog proizvođača naručiti na kućnu adresu.

Emina Žuna-Zjajo, diplomirana inžinjerka prehrambene tehnologije iz Jajca već dvije godine ima prepoznatljiv brend – proizvodnju tjestenine obogaćene začinskim biljem i sušenim gljivama uz tradicionalniu recepturu. Ističe kako je online prodaja dobra da se »širi priča« koja može u perspektivi sve više učestvovati u ukupnom finansijskom prometu.

Ona ima svoj online shop na platformi Farmer.ba, a pored toga svoj proizvod nudi u jajačkim trgovinama, sajmovima, u prodavnicima u Travniku i Mostaru, uskoro i u Sarajevu, kako kaže.

“Online prodaja je za mene novo i zanimljivo iskustvo. Recimo, zvala me gospođa iz Zagreba da naruči tjesteninu ‘Naturgeist’ (duh prirode), ali kako preko aplikacije Farmer.ba prodaja ide isključivo u BiH, ona je angažirala rodbinu iz BiH da obave kupnju. Internet kupci se javljaju iz bh. gradova, Sarajeva, Prijedora, a dostava preko brze pošte nije skupa za nas koji smo uvezani preko pomenute aplikacije”, kaže Žuna-Zjajo.

Na sličan način svoje proizvode prodaje i Miladin Savić iz Zagona kod Bijeljine. Savić proizvodi sok od aronije, kokosovo i laneno cijeđeno ulje i druge proizvode. Distribuciju na bh. tržištu porodično gazdinstvo Savić radi isključivo po narudžbi.

“Internet prodaja je vrlo perspektivna stvar budući da izbjegavate varijantu nakupaca i imate direktnu komunikaciju sa kupcima. Ja svoje proizvode prodajem na  području cijele BiH, od Cazina i Banje Luke, preko Zvornika i Foče do Neuma. Moji  su proizvodi specifični i izazivaju interes. Odskora pripremam i promociju i prodaju džanarike i kajsije, te ulja od lješnika, koje je izvanredno sredstvo protiv komaraca, te uklanja mladalačke akne i bubuljice”, priča Savić.

Zanimljivo je internetsko iskustvo sa prodajom proizvoda mlade poljoprivrednice Dragane Jaćimović iz Jaružana kod Laktaša. Ona je sa suprugom svoje proizvode prodavala na banjalučkoj pijaci, a odlučila se na Facebook prodaju na vlastitoj stranici ‘Domaće i naše’ kada je ostala trudna. Kupcima izabrane artikle dovoze na kućnu adresu.

“Prodavajući proizvode na pijaci stekli smo puno kupaca kojima je, često, predstavljao problem kako da robu odnesu kući. Naime, većina njih je bila starije životne dobi i autobusom je dolazila u nabavku. Jedno veče došli smo na ideju da pokrenemo FB stranicu “Domaće i naše«, tako da iz kućnog ugođaja mogu pogledati našu ponudu, naručiti i dobiti proizvode u najkraćem mogućem roku”, priča Dragana.

Dodaje kao dobar slogan, ali vrlo iskreno, kako “sve što ne bih dala svom djetetu i porodici, ne bih prodala ni nepoznatoj osobi”. A preko stranice ‘Domaće i naše’ Jaćimovići nude praktično ‘sve’.

‘Budi zdrav kao dren’

“Imamo zelenu salatu i luk, proizvode od mlijeka, od povrća nam najviše traže mahune, domaći krompir koji je ručno kopan, paradajz i papriku. Imamo i voće, jabuke, kruške, maline, kupine, aroniju, grožđe, likere, domaće crno vino od grožđa za pet KM po litru. Smatramo da nije skupo, koliko treba da se iz sjemena dođe do proizvoda. Mi garantiramo da radimo proizvode bez hemije. Nama, malim proizvođačima je teško zbog uvezenih artikala na kojima piše da su ‘domaći i zdravi'”, priča Dragana Jaćimović koja na online pozive odgovara odmah.

Još je bolji ‘start up’ porodice Sabljić koja u Drvaru od 2017. godine uspješno prodaje svoje proizvode od drenjina direktnim putem preko pomenute platforme Farmer.ba, na kojoj imaju svoj web shop ‘Budi zdrav kao dren’. Menadžersko iskustvo Jovanke Sabljić, tvorca brenda od drenjina doprinijelo je da dobiju podršku stranih kompanija, struke, Ministarstva privrede Kantona 10, kao i lokalne vlasti u Drvaru.

Njihov biznis pokrenuo je i druge porodice u Drvaru, a proizvodi drenja, himber, bistri sok, pekmez od drenjina danas se mogu pronaći na tržištima EU.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača i mljekara bh. entiteta Republika Srpska, mišljenja je kako “treba probati sve što bi moglo donijeti pogodnosti razvoju domaće poljoprivredne proizvodnje”, pa u tom smislu  podržava i internetsku prodaju.

Susjedna Hrvatska može biti Bosancima i Hercegovcima odličan urnek za uspješne modele online oglašavanja i prodaje sa visokim nivoom organizacije. Internetska platforma ‘Domaća web tržnica’ dobar je primjer nastao kroz projekat ‘Organizacija sustava izravne prodaje poljoprivrednih proizvoda korištenjem internet-tehnologije’ (OSIPPPIT), finansiran u okviru Operativnog programa IPA Slovenija – Hrvatska 2007-13.

Ovaj je projekat omogućio s jedne strane da se farmeri upoznaju sa promocijom mogućnosti i načina direktne prodaje, a s druge pokrenuo sistem direktne prodaje poljoprivrednih proizvoda na području Istre korištenjem interneta.

Izvor: Al Jazeera

Samsung tvrdi da za 5 godina nećemo koristiti pametne telefone

Izvršni direktor Samsunga smatra kako se bliži kraj konvncionalnim pametnim telefonima te da će se tehnološka industrija okrenuti nosivim uređajima.

Tijekom prošlih godina više se puta svjedočilo izjavama tehnoloških stručnjaka i analitičara o “početku kraja” pametnih telefona koje će zamijeniti neki drugi uređaji.

Neki su spominjali pametne satove kao primarna sredstva komunikacije te glasovnu komunikaciju – putem satova, pametnih zvučnika ili drugih uređaja s glasovnim asistentima. Nadalje, oni optimističniji smatraju da ćemo u budućnosti “uroniti” u svijet virtualne stvarnosti i
konzumirati sadržaje nekom vrstom naočala.

Tijekom konferencije u Seoulu na kojoj je govorio o Galaxy Foldu te na kojoj je prihvatio odgovornost za probleme s prvim Samsungovim savitljivim telefonom, izvršni direktor te kompanije, DJ Koh, govorio je o budućnosti mobilnih uređaja.

Koh, naime, smatra kako se bliži kraj klasičnim pametnim telefonima te da će trend savitljivih telefona potrajati nekoliko godina. Nakon toga, na krilima 5G mreža, interneta stvari i umjetne inteligencije, tehnološka industrija okrenut će se prema – nosivim uređajima.

Ta promjena, smatra Koh, bit će posve prirodna i postupna pa ljudi neće ni shvatiti da više ne koriste pametne telefone, nego da su počeli nositi ekrane.

Za vodeće mobilne kompanije, ona će predstavljati veliki izazov, ali i priliku za zauzimanje boljeg položaja na tržištu. Koh smatra kako dolazi neko novo razdoblje u kojem će se kombinirati tehnologije poput AI-a, 5G-a i IoT-a te u kojem više nećemo razmišljati o pametnim telefonima, nego općenito o pametnim uređajima.

geek

Chatbot

Šta je Chatbot i čemu služi?

Chatbot je kompjuterski program koji vodi razgovor putem auditornih ili tekstualnih metoda. [1] Takvi programi su često dizajnirani da ubedljivo simuliraju kako će se čovjek ponašati kao razgovorni partner, iako od 2019. godine oni daleko ne mogu da prođu Turingov test. Chatboti se obično koriste u sistemima dijaloga za različite praktične svrhe, uključujući uslugu za korisnike ili prikupljanje informacija. Neki chatboti koriste sofisticirane sisteme za obradu prirodnog jezika, ali mnogi jednostavniji pretražuju ključne riječi unutar ulaza, a zatim izvlače odgovor sa najviše podudarnim ključnim riječima ili najsličnijim obrascem iz baze podataka.

Pojam ‘ChatterBot’ prvobitno je skovao Michael Mauldin (tvorac prvog Verbota, Julia) 1994. godine kako bi opisao ove konverzacijske programe. Danas se većini chat-bota pristupa preko virtualnih asistenata, kao što su Google Assistant i Amazon Alexa, putem aplikacija za razmjenu poruka kao što su Facebook Messenger ili WeChat, ili putem aplikacija i web stranica pojedinačnih organizacija. Chatboti se mogu svrstati u kategorije upotrebe kao što su konverzacijska trgovina (e-trgovina putem chat-a), analitika, komunikacija, podrška korisnicima, dizajn, razvojni alati, obrazovanje, zabava, financije, hrana, igre, zdravlje, HR, marketing, vijesti, osobni , produktivnost, kupovinu, društvene, sportske, putne i komunalne usluge.

Danas velika većina visokotehnoloških bankarskih organizacija traži integraciju automatiziranih rješenja zasnovanih na AI, kao što su chatboti u svojim uslugama za korisnike, kako bi pružili bržu i jeftiniju pomoć svojim klijentima koji postaju sve tehnološki zahtjevniji. Posebno, chatboti mogu efikasno voditi dijalog, obično zamjenjujući druge komunikacijske alate kao što su e-pošta, telefon ili SMS. U bankarskom području njihova glavna primjena se odnosi na brzu uslugu za korisnike koja odgovara na uobičajene zahtjeve i transakcijsku podršku.

Nekoliko studija koje su obavile analitičke agencije, kao što su Juniper ili Gartner, pokazuju značajno smanjenje troškova usluga korisnicima, što dovodi do milijardi dolara ekonomije u narednih 10 godina. Gartner predviđa integraciju chatbota do 2020. godine u najmanje 85% svih aplikacija klijenata u službu za korisnike. Juniperova studija najavljuje impresivnu sumu od 8 milijardi dolara koja se godišnje zadržava do 2022. godine zbog upotrebe chatbota.