Arhive kategorije: Tehnologija

Otvoren još jedan market

U sklopu Tržnog centra Marković šesti(6) market, ponuda marketa raste a da li i kvalitet i ponuda je bolja vidjet ćemo uskoro?

Kraj godine je vrijeme kada se zbrajaju rezultati i prave planovi za iduću godinu, pa zahvaljujući izborima neki projekti za Topolu su privedeni kraju ili su blizu da budu realizovani, mnogi nisu.

Zahvaljujući Pandemiji neke navike se moraju prilagoditi vremenu. Jedna od najvećih će imati za posljedicu korištenje tehnologije, komunikacije prvenstveno, školski sistem , kupovina preko Interneta, korištenje kartica u platnom prometu.

Tako i ovaj je blog trebao da uvede neke nove mogućnosti kao što je emitovanje u živo uz mogućnost svima da učestvuju u razgovorima, međutim nije se desilo, razlog je što nisam zdravstveno bio sposoban za to, jer čini mi se da bi to bilo sa neizvjesnim ishodom, naravno i godine baš nisu za tako nešto.

Ipak u sledećem razdoblju nadam se da ću uraditi barem toliko da bi ohrabrio druge da učine nešto, zahvaljujući tehnologiji to i nije više toliko zahtjevno. Kao i do sada blog se neće truditi da se svidi vlastima, nego da ponudi i nešto drugačije priče i o mogućnosti sa što manje politike, a više recimo angažmana oko informisanja o nekim životnim pitanjima iz pozicije u kojoj sam.

SVE NAJBOLJE U 2021.

Potrošnja na javne cloud usluge nastavlja dvoznamenkasti rast

Javne cloud usluge i dalje dominiraju tržištem, a tako će se nastaviti i dalje jer prema prognozi koju nudi Gartner, na taj će se segment do kraja godine od strane krajnjih korisnika potrošiti 304,9 milijardi američkih dolara, što je rast od 18,4 posto na godišnjoj razini.

Dakle, pandemija koronavirusa ovom je tržištu zapravo poslužila kao vjetar u leđa jer se povećala potreba za uslugama koje pruža, a to se pak zbilo jer se diljem svijeta počelo raditi na daljinu umjesto iz ureda.

Nadalje, cloud postaje sve relevantniji segment IT poslovanja pa na taj dio otpada 9,1 posto proračuna. Prognozira se da će do 2024. otpasti čak 14,2 posto.

Iako SaaS (Software-as-a-Service) i dalje dominira s čak 117,7 milijardi dolara, PaaS (platform-as-a-service) se itekako budi te će porasti za 26,6 posto. Obzirom da velike kompanije kao Facebook najavljuju rad na daljinu i nakon kraja pandemije, za očekivati je da će PaaS segment nastaviti sa snažnim rastom i narednih godina.

Zapravo, ova tranzicija nije čudna, samo se dogodila brže no što bi bez koronavirusa. Jer, s cloudom je svima jednostavno, kako privatnim, tako i poslovnim korisnicima. A pogodnosti se najbolje osjete upravo kroz javni cloud, koji je otvoren za sve te ujedno nudi mogućnost dostavljanja resursa dinamčki preko interneta i preko web aplikacija, odnosno, web usluga. Bira ih se jer imaju prednosti pred privatnim cloudom, a ona je u veličini.

Uz to, javni oblaci nude mogućnost  povećavanja ili smanjivanja zakupljenog dijela oblaka i prebacivanje odgovornosti, ako se  pojave neplanirani rizici, s organizacija na davatelja usluga. Dijelovi javnog oblaka mogu biti  i pod isključivom uporabom samo jednog korisnika, čineći tako privatni podatkovni centar (eng. datacenter). Prednosti je uistinu mnogo.

I, ono što jest činjenica, stvari će se promijeniti svakako na bolje u apsolutno svakom segmentu upravo zahvaljujući tolikim ulaganjima i pažnji koja postoji. Posebno za javni cloud.

ict

Naši Ljudi i krajevi(Nova Topola)

Poslije malo čekanja pojavila se emisija i na Internetu, potpuno ispunjeno očekivanje, emisija je podbacila u svim elementima, što i sami kreatori osjećaju naspram odmosa prema njoj.

Zavičajni muzej Gradiška je pokušao da ispriča priču o Topoli a da izbjegne priču o prošlosti i priča se desila ali je ispala kao predizborna priča jedne stranke bez stranačkih obilježja, lako prepoznatljiva.

Sama priča učesnika i nije problem ali je problem ono što je prešućeno ili im nije poznato pa je emisija još jedan loš projekat Zavičajnog muzeja.

Pored toga što je prešućeno nešto je i rečeno od strane Slavka, teorija o tome zašto Topola nije imala groblje i crkvu gdje ni jedan od učesnika nije mogao znati da je Topola donijela odluku negdje 80-ih godina za izgradnju groblja i da je tražena lokacija od struke gdje se može graditi i tada institucija koja je radila ispitivanje zaključka da se groblje ne može graditi na mjestu gdje se danas nalazi, a to je bila želja i tada da bude na tom mjestu.

‘Obrazloženje je bilo da je teren šljunkovit i da nije pogodan za groblje jer će oni koji se sahrane na tom mjestu završiti u Savi’. Zemlja za groblje treba da bude glinovita ili slabo propusna i izvan blizine podzemnih voda. Ostalo je da se pronađe nova lokacija, nije se žurilo jer su mnogi smatrali da je lokacija u Elezagićima sasvim uredu i da je treba samo proširiti te sa grobljem u Rogoljima bilo dovoljno i sa onim u Trošeljima bilo bi 3 groblja koja su sva tri na ulazu u Topolu međutim došl su demokratske promjene i novi ljudi kojima nije trebalo mišljenje osim vlastitoga.

Šta se desilo u Topoli i šta su dobroga uradili za Topolu sada živimo to vrijeme, naravno stvari ne mogu da stoje na mjestu ili vratiti se u prošlost. Topola će morati naprijed i ide, sporo ali ide, tako da pitanja kao što su kako uraditi Topolu da bude bolje mjesto za život su pitanja za sve nas i nije stvar pojedinca. Topola nije samo prostor od kanala do ‘crvene crkve’ nego i iza kanala do Romanovaca i iza ‘crvene crkve’ do Rovina i to ne može da se prešućuje.

MeowTalk – aplikacija za prevođenje mačjeg mjauka

Bivši Amazonovom radnik, Javier Sanchez, u želji da riješi misterij “mačjeg jezika” razvio je aplikaciju MeowTalk koja navodno prevodi širok spektar mačjih izraza.

“To nije jezik. Mačke ne komuniciraju jedne s drugima. Mačke u prirodi nikad jedna drugoj ne izražavaju misli mjaukanjem”, rekao je Sanchez.

Sanchez i njegov tim je tijekom promatranja mačaka zaključio da one pokušavaju ljudima poslati devet osnovnih poruka, među kojima su “gladna sam”, “boli me” i “sretna sam”. MeowTalk aplikacija upravo to obuhvaća, prenosi New York Post.

Besplatna aplikacija, kako se navodi, nije savršena, tako da vlasnici mogu sami dodavati fraze svojih kućnih ljubimaca i njihovo značenje. Primjerice, mogu dodati “želim igračku” i slične poruke.

Korisnici aplikacije trebaju snimiti mijaukanje svoje mačke kako bi otkrili što im mačka želi poručiti, ali krajnji cilj kreatora ove aplikacije je stvaranje ogrlice koja će moći u realnom vremenu “prevoditi” oglašavanje životinje.

Sanchezov tim planira u budućnosti usavršiti i proširiti aplikaciju na druge jezike osim engleskog.

geek

Znanstvenici stvaraju dijamante na sobnoj temperaturu u par minuta

Dijamanti bi mogli trajati vječno, ali to ne znači da im treba vječnost da bi nastali. To potvrđuju australski znanstvenici koji u svojim laboratorijima mogu stvoriti dijamante u roku par minuta.

Drago kamenje obično nastaje nakon što se ugljik zdrobi i zagrijava daleko ispod površine Zemlje milijardama godina, što objašnjava zašto je toliko traženo i skupocjeno, prenosi CNN.

Međunarodni tim istraživača predvođen Australskim nacionalnim sveučilištem (ANU) i Sveučilištem RMIT u Melbourneu u Australiji objasnio je da su stvorili dvije vrste dijamanta na sobnoj temperaturi uporabom visokog tlaka koji je jednak balansiranju 640 afričkih slonova na vrhu baletne papučice.

Jedna vrsta dijamanta koju su stvorili slična je dragom kamenju koje se obično nosi u nakitu, dok je drugi naziva Lonsdaleite zapravo kamen koji se prirodno nalazi na mjestu udara meteorita i tvrđi je od većine dijamanata.

Sintetički dijamanti sami po sebi nisu novitet i već su stvoreni u laboratorijima četrdesetih godina prošlog stoljeća u pokušaju pronalaska jeftinijih, etičnijih i ekološki prihvatljivijih kamenja.

No, istraživači su bili vrlo uzbuđeni što su uspjeli stvoriti takve dijamante na sobnoj temperaturi, posebice tvrđi dijamant Lonsdaleite, koji bi mogao biti od pomoći pri razbijanju izuzetno čvrstih materijala na rudarskim nalazištima.

“Prirodni dijamanti obično se formiraju milijardama godina, oko 150 kilometara duboko u Zemlji, gdje postoje visoki tlakovi i temperature iznad 1.000 stupnja Celzija. Zaokret u priči je način na koji vršimo pritisak”, rekla je Jodie Bradby, profesorica fizike na ANU.

geek