Arhive kategorije: Tehnologija

Google u borbi protiv korištenja istih lozinki

Google se već neko vrijeme trudi utjecati na to da se korisnici bolje odnose prema svojim lozinkama.

Puno je ljudi koji tvrde da su lozinke jedna od najgorih stvari na internetu, s obzirom na to da predstavljaju jedan od glavnih čuvara sigurnosti, ali i jedan od najčešćih razloga zbog kojih korisnički podaci na kraju budu kompromitirani.

Upravo zbog navedenih problema Google planira poboljšati načine na koje se korisnici odnose prema lozinkama i to tako što će opcija Password Checkup dobiti na važnosti nakon što se Security Checkup dashboard implementira u svaki Google račun. To bi trebalo stati na put najvećem problemu – korištenju istih lozinki za sve račune, što je bitno jer se istraživanjem 2019. godine utvrdilo da 52% korisnika iste lozinke upotrebljava za više računa, dok 13% jednu lozinku koristi za sve svoje račune, piše The Verge.

Iako je korištenje iste lozinke siguran način da se zapamti niz slova, simbola ili brojeva za koje je korisnik siguran da ih nitko ne može pogoditi, takva praksa ipak privatne podatke dovodi u opasnost. Naime, ako lozinka procuri napadači imaju pristup svim računima korisnika, a poznato je da su napadači već upućeni u to da postoji puno ljudi koji imaju samo jednu lozinku za sve svoje račune.
geek

Pandemija ubrzala rast prihoda Zooma za 169 posto

Zoom se tijekom pandemije koronavirusa lansirao u orbitu te na godišnjoj razini ostvario 168,85 posto više prihoda, što ne čudi s obzirom da je ta platforma za videkonferencijske pozive od prosinca do travnja uspjela stići od deset do 300 milijuna aktivnih korisnika.

Nitko od konkurenata nije ostvario tako nešto, iako su svi profitirali donekle. Teams, Google Meets, Houseparty, WhatsApp, Messenger, Slack, Skype… dobili su poveći broj novih korisnika, no ni blizu tako izniman kao Zoom, čija su se rješenja ipak pokazala korisnicima najboljima i najpristupačnijima.

Konkretnije, Zoom je ostvario u prvom kvartalu fiskalne godine 328 milijuna američkih dolara, a godinu prije 122 milijuna dolara. Kroz cijelu fiskalnu godinu, riječ je o prihodima od 623 milijuna dolara. Naravno, istinski izazov je zadržati takvu situaciju sad kad se pandemija počela bližiti kraju jer Kina, Europa i Australija su se stabilizirali, Afrika nije ni bila toliko pogođena problemima te se trenutno s virusom bore Južna i Sjeverna Amerika.

Što se pak tiče vrijednosti Zooma, u petak 29. svibnja premašio je ukupnu vrijednost od 50 milijardi dolara i dionica mu se prodavala za više od 200 dolara, što je oko šest puta više no 36 dolara, koliko je bila inicijalna cijena dionice prošle godine, kad se Zoom pojavio na burzi.

Dakle, treba ponoviti, dok su to sve trenuci za slavlje, treba biti realan, ljudi se polako vraćaju na posao i korisnici će se početi osipati. Zato je za obje kompanije, kao i one konkurentske, ključno nekako zadržati uz sebe što je moguće više njih. Taj dio bit će izazovan i nekako lakši za Zoom, koji nije toliko okrenut isključivo poslovnom segmentu tržišta.

Ali, svakako mu se počeo okretati, zbog čega se više radi na sigurnosti i profesionalnim mogućnostima same platforme. Svakako, Microsoft ima moćnog konkurenta i zato su se pojavila glasine da bi ga mogao kupiti…

ictbusiness

SpaceX dosad lansirao 32000 Linux računala u svemir za Starlink internet

SpaceX svakog mjeseca lansira 60 Starling satelita, povezanih internetom, koji uz sebe nose čak 4000 Linux baziranih računala, što dodatno daje na snazi tom operativnom sustavu na snazi.

Jer, jasno je da kad se radi o nekom ozbiljnom projektu, koji nosi najveći teret, inženjeri, organizacije i općenito stručnjaci, okreću se Linuxu. Očito najpouzdanijem, najkvalitetnijem i najstabilnijem “komadu” softvera koji se u ovom trenutku može pronaći.

I to je zapravo najveća pobjeda za Linux. Samim time, nikome tko stoji iza njega nije bitna činjenica da na ukupnom tržištu taj operativni sustav čini tek 3,14 posto udjela, bez obzira što je to povijesni uspjeh jer nikad udio nije bio veći.

No, vratimo se SpaceX priči… Dakle, kompanija Elona Muska je samo početkom lipnja lansirala 60 tih posebnih satelita, koristeći raketu Falcon 9. Ukupno, sad ih je 480 i sve su bliže brojci od njih 800, koliko ih treba da bi Sjedinjene Američke Države bile “pokrivene” na odgovarajuć način, odnosno, onako kako se u projektu zamislilo.

Naravno, nije to kraj projekta, SpaceX želi u orbiti imati 30.000 takvih satelita i dobio je dozvolu za tako nešto. Samim time, računica je jasna, u jednom trenutku u orbiti će biti najmanje dva milijuna Linux baziranih računala! Isto tako, situacija je sad takva da ih imamo više od 30.000 u orbiti.

Ako se netko čudi ovakvom stanju stvari, možda ovaj podatak pomogne u shvaćanju koliko je Linux moćan kad se radi o ovako velikim sustavima, gdje treba paziti na svaki detalj i omogućiti otvorenost kakva u drugim sustavima ne postoji.

Naime, posljednja ljestvica TOP500 najbržih i najmoćnijih superračunala na svijetu pokazala je da Linux i dalje vlada na tom tržištu. Jer, dok je možda u prošlosti ostavljao prostor za neke druge operativne sustave, sad čini sto posto udjela pa se slobodno može reći i da je Linux “najbrži operativni sustav” na svijetu.

Očito će biti i najdominantniji u svemiru!

Hamburg odbacuje Microsoft, okreće se softveru otvorenog koda

München kao da je započeo trend i prate ga drugi njemački gradovi. Jer, Hamburg se odlučio odreći Microsoftovih proizvoda i usluga te okrenuti otvorenijim sustavima. Međutim München se ipak vraća Microsotu, pa opet otvorenom kodu.

Odluku je donijela aktualna vlast, a riječ je o socijaldemokratima i zelenima, koalicijskim partnerima u jednom od najvećih i najbogatijih gradova u Njemačkoj. Zeleni su zahtijevali ovako nešto, između ostalog. Deklaracija koje je ovo dio napisana je na 200 stranica i počela se provoditi korak po korak.

Također, ništa nije slučajno, koalicija koja vlada u Hamburgu, vlada i u Münchenu, tako da je to dio jedne šire priče. U kojoj se želi prekinuti nepotrebna potrošnja javnog novca. Svakako, plaćati Microsoftu za usluge koje se mogu naći u podosta kvalitetnoj besplatnoj verziji, nemaju previše smisla.

Ujedno, osim ova dva grada, identično viđenje budućnosti imaju Schleswig-Holstein, Thuringia, Bremen i Dortmund. Samim time, čini se da Microsoft mora gledati kako nadoknaditi gubitak desetaka tisuća uređaja i stotine milijuna eura, koliko je ostvarivao u Njemačkoj svih ovih godina. Ili će pronaći način kroz niže cijene, besplatne mogućnosti ili će gledati kako se pod naletom kvalitetnih “open source” rješenja počinje osipati kompletna zarada kompanije.

Iako se još nije objavilo koliko će se uštedjeti, München je obznanio da uklanjanje Microsoftovih proizvoda s 29.000 uređaja znači uštedu od oko 860 milijuna eura do 2026. Enorman je to novac, ali nije samo on u pitanju. Jer, Microsoft prati aktivnosti korisnika, a kad je riječ o gradskim vlastima, podaci koji se prikupljaju još su vredniji za kompaniju.

U vremenima kad se privatnost cijeni više nego ikad, a zelene političke opcije to itekako uvrštavaju u svoje programe, još je teže kompanijama kao Microsoft nastaviti s praksom kakvu su provodile svih ovih desetljeća. Stoga, za očekivati je da će se praksa isključenja plaćenih softverskih rješenja samo nastaviti u godinama koje dolaze. I to daleko šire od samih granica Njemačke.

Istraživanje pokazalo da je i umjetnim mozgovima potreban odmor

Istraživači tvrde da ova potreba za odmorom nije sveprisutna kod umjetne inteligencije.

AI je još uvijek dosta daleko od usporedbe s ljudskom inteligencijom, ali u jednoj osobini već kopira obične smrtnike. Ta osobina je potreba za snom.

Istraživači iz Nacionalnog laboratorija Los Alamos otkrili su ovu činjenicu razvijajući neuronske mreže koje uče na sličan način kao i ljudski mozak, piše The Next Web.

Otkrili su da su umjetni mozgovi postali nestabilni nakon neprekidnih perioda treninga iz rječnika bez nadzora. Ova tehnika uključuje klasificiranje objekata bez usporedbe s postojećim primjerima, što bi i ljudima bilo jako iscrpljujuće.

Problem su pokušali riješiti izlaganjem mreža zvučnim signalima koji su kreirali umjetnu verziju sna. Kad su koristili Gaussovu buku, koja uključuje širok raspon frekvencija i amplituda, stabilnost je vraćena.

Istraživači vjeruju kako ovaj šum oponaša unos podataka u ljudski mozak tijekom faze dubokog sna, koja je neophodna za dobro zdravlje. „To je kao da neuronskim mrežama dajemo ekvivalent dobrom noćnom snu“, rekao je računalni znanstvenik iz Nacionalnog laboratorija Los Alamos Yijing Watkins.

Istraživači tvrde da ova potreba za odmorom nije sveprisutna kod AI-a. Umjesto toga, ograničena je na biološki realistične neuromorfne procesore – kao što je Intelov čip Loihi. Garrett Kenyon, koautor istraživanja Los Alamosa, izjavio je:

“Većina istraživača strojnog učenja, deep learning-a i AI-a nikada se ne susreće s ovim problemom, jer upravo u umjetno stvorenim sustavima koje proučavaju imaju luksuz izvršiti globalne matematičke operacije koje imaju efekt reguliranja ukupnog dinamičkog napredovanja sustava.”
geek