Arhive kategorije: WEB&IT

Facebook će započeti s uzimanjem dijela profita kreatorima sadržaja od 2023. godine

Izvršni direktor Facebooka, Mark Zuckerberg, kaže da tvrtka neće uzimati postotak prihoda kreatora do 2023. godine. Pravila obuhvaćaju plaćene događaje na mreži, pretplate obožavatelja, značke i nadolazeće neovisne vijesti. Kad Facebook počne uzimati dio, to će biti manje od 30 posto koliko uzimaju Apple i drugi.

Primjetno je da Facebook gradi novi interfejs za isplate kako bi kreatori mogli vidjeti kako naknade i porezi različitih tvrtki utječu na njihovu zaradu. Glasnogovornik Facebooka rekao je kreatorima da će vidjeti koliko će zaraditi nakon poreza, povrata i naknada za kupnju u aplikacijama koje Apple i Google uzimaju kada kupuju putem iOS i Android aplikacija. Sučelje će u početku biti na webu i za početak samo za plaćene događaje. To je jasan potez da se Facebook učini privlačnijom opcijom od konkurenata poput Twitcha, Twittera i Substacka, piše Engadget.

Facebook je to objavio uoči Appleove svjetske konferencije programera koja je održana u ponedjeljak. Apple i Facebook su u zavadi već dosta dugo. Jedna od glavnih nedavnih nesuglasica je opcija ograničenja praćenja više aplikacija u iOS-u 14.5, za koju je Facebook tvrdio da će utjecati na prihod od oglasa.

Facebook, naravno, nije jedina velika tvrtka koja cilja na problematične prihode Applea. Apple i Epic Games čekaju presudu u slučaju vezanom za monopolističku praksu App Storea, što uključuje i podjelu prihoda.
Izvor:geek

Misteriozni malware ugrozio lozinke s par milijuna računala

Sigurnosni stručnjaci su nedavno otkrili još jedno veliko curenje osjetljivih podataka i bazu od 1,2TB koja sadrži korisnička imena i lozinke, kolačiće preglednika, podatke o kreditnim karticama i druge osjetljive informacije.

Istraživači NordLockera utvrdili su da baza sadrži 26 milijuna lozinki, 1,1 milijun jedinstvenih mail adresa, više od dvije milijarde kolačića te 6,6 milijuna datoteka. Uz to, tu su i Notepad dokumenti, u kojima korisnici često čuvaju lozinke za različite račune.

Također, u bazi podataka pronađeno je preko 1 milijun slika te više od 650 000 World i PDF datoteka. Malware je, kako je utvrđeno, pravio i snimke zaslona nakon što bi zarazio računala te snimao slike pomoću web kamere uređaja. Da bi stvar bila još gora, pronađene su i poruke, mailovi, podaci s gaming servisa s oko tri milijuna računala, piše Ars Technica.

Novi misteriozni malware postao je tako dio opće epidemije curenja osjetljivih podataka, a oni koji žele provjeriti jesu li pogođeni ovim napadom mogu to učiniti putem web stranice Have I Been Pwned, koja je već napravila listu kompromitiranih računa.


Izvor: geek

Globalna potrošnja na blockchain rješenja će skočiti za 188 posto do 2024.

Blockchain tehnologija uzletjela je na razinama iznad onih vezanih striktno za kriptovalute pa Aksje Bloggen prognozira da će do 2024. na rješenja vezana uz nju biti potrošeno 19 milijardi američkih dolara na globalnoj razini. Osjetno je to povećanje jer u 2020. potrošnja je bila na 4,5 milijardi dolara. To je 188 posto rasta koji se prognozira kroz tri godine.

Također, u 2021. bi potrošnja trebala biti na 6,6 milijardi dolara, što je u odnosu na petogodišnje razdoblje rast od oko 70 posto posto. Dokaz je to da IT industrija proučava blockchain i traži načine kako ga implementirati u svakodnevicu, prvenstveno zbog sigurnosti i praktičnosti koju nudi. A to se ne bi prepoznalo da nije tolike popularnosti kriptovaluta unazad nešto više od jednog desetljeća. Inovativnost u tom smislu je potpomogla razvoju drugih segmenata.

Naime, za blockchain računalni stručnjaci tvrde da se ne može “probiti” i da zbog toga u nekim većim okvirima izvođenja transakcija postaje nekorisna, a samim time završit će na marginama. Ako je vjerovati financijskim stručnjacima. Nije potreban posrednik prilikom transakcija i samim time sami koncept bankarskog sektora nekako pada u vodu. No, problem je i što se transakcije mogu pratiti. I na tome se lome koplja. Barem kad se radi o financijskom segmentu korištenja blockchaina. Izvan svijeta kriptovaluta, situacija je nešto drugačija, ali temelji nisu.

Jer, zbog načina na koji je tehnologija izvedena nudi se kao idealno rješenje na mnogim poljima, ponajviše onom vezanom uz Internet stvari (IoT), koji će procvjetati čim mobilne mreže pete generacije (5G) postanu stvarnost. Dakle, na desetke milijarda spojenih uređaja, stotine milijarda američkih dolara u prihodima… Treba to zaštititi i objediniti na najjednostavniji način. A ostaje dojam da je to upravo blockchain.

izvor:ict

Google želi da korisnici koriste dvostupanjsku autentifikaciju, pa će im je zato sam upaliti

Dvostupanjska autentifikacija (2FA) je jednostavan način da si učinkovito udvostručite sigurnost na bilo kojem online računu. Google tu opciju (Google Prompt) nudi već neko vrijeme i odsad će je uključivati automatski za korisničke račune pa oni koji to ne žele, morat će isključiti ručno.

Izgovor u kompliciranost procesa više ne može postojati jer već nekoliko godina on nije kompliciran. Uz nadogradnje otprije pet godina taj proces za Googleove servise se sveo na jedan dodir ekrana, što znači da je nelogično izbjegavati korištenje te opcije. Svjesni su tog u Googleu pa zato čine ovako nešto, odnosno, uvode automatizam.

Naime, 2FA pruža dodatnu razinu verifikacije koja jača sigurnost vašeg računa, što ga čini teže provaliti. On je dostupan za poslovne, ali i mnoge osobne račune, poput e-pošte, društvenih mreža, bankarstva itd. Mnogi se okreću takvom načinu verifikacije, kao Mozillin Firefox, koji time slijedi primjer Googlea.

Sve ovo iz ponajveće kompanije na svijetu najavljeno je 6. svibnja, na Svjetski dan lozinki. I ništa nije slučajno, kao i inače kad se radi o Googleu. Provjerom navika većine korisnika, shvatili su da poveći broj njih ostavlja unaprijed postavljene opcije na svojim uređajima i ne diraju ih. Idealna je to prilika za uvođenje korisnih i sigurnijih noviteta, koje potom korisnici lako prihvate i priviknu se na njih.

Naravno, kritike zajednice ne izostaju jer navodi se da je ovo još jedan u nizu pokušaja da Google kontrolira svoje korisnike. Ali nije to baš tako obzirom da se automatsko postavljeni 2FA može podešavati ili isključiti. No veći je problem što stariji uređaji nemaju podršku za takav novitet pa bi neki korisnici mogli ostati “zaključani”. Barem u teoriji, u praksi bi bilo čudno da Google tako nešto nije unaprijed ispravio i mislio na takav nezanemariv detalj.

izvor:ictbusiness

Korisnici preferiraju korištenje vanjskih password managera umjesto integriranih u internet preglednicima

Svjetski dan lozinki bio je 6. svibnja pa su na Android Authority odlučili napraviti anketu i doznati kojim se upraviteljima lozinki korisnici najviše služe.

Pitanje je glasilo “Koristite li se upraviteljem lozinki na nekom od svojih uređaja?” i velika većina odgovorila je da koristi upravitelj “treće strane” (eng. third party). Riječ je o 69,27 posto od 3829 sudionika ankete. Zatim slijedi njih 16,82 posto koji koriste unaprijed određeni upravitelj te njih 13,91 posto koji ne koriste niti jedan.

Otkud uopće tolika briga? Pa lozinke su sa sve većom popularnosti interneta postale bitna stvar, bile su inspiracija za knjige i filmove, a postale su i opsesija mnogih u smislu “provala” ili jednostavno dokazivanja da poznaju neku osobu.

Zato su neki detalji o lozinkama itekako postali uvriježeni, a upravitelji lozinkama ili password manageri nužnost. U nastavku teksta otkrit ćemo koji je najbolji, a da je besplatan te koji su nijansu iza njega.

A zašto uopće upravitelji lozinkama? Pa svi bismo trebali imati na umu da se kao lozinka ne smije koristiti ništa osobno, ništa što se povezuje s nama ili nam nešto predstavlja. Dakle, imena roditelja, djece, djevojke, dečka, supruge ili supruga uistinu nije poželjno postaviti kao riječ koja označava ulazna vrata u vaš privatni svijet.

Najbolje je koristiti neke nepovezane brojke i slova kao primjerice 8TMatPL#HAo/#ZE$. Ali tko to može zapamtiti? Posebno kad je riječ o više njih jer zna se i da ne smijete koristiti jednu te istu lozinku za sve čemu pristupate. A sad o tome koji je najbolji.

Također, u današnje vrijeme, potrebno je imati desetak ili više različitih lozinki, što je teško pamtiti. Umjesto vas, to obavlja password manager, koji ih jednostavno organizira i neometano radi u pozadini te pamti gdje što koristite, bez da dozvoljava pristup ikome osim vama.

Uz toliko spojenih uređaja i raznih korisničkih računa gdje čuvamo osjetljive podatke, bolje je biti što sigurniji, a uz upravitelje lozinkama to svakako jesmo!

izvor:ict