Arhive kategorije: Zdravlje

PREMORENOST OD 2022. I ZVANIČNO BOLEST Stručnjaci upozoravaju na pet ključnih simptoma

Premorenost poslom biće od 2022. godine u rangu sa prehladama i sličnim oboljenjima zbog kojih je potrebno posjetiti doktora, utvrditi simptome i dobiti prepisanu terapiju, odlučeno je u ponedjeljak na sastanku Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi.

Svjetska zdravstvena organizacija opisala je premorenost kao bolest uzrokovanu hroničnim stresom na poslu. Odluka je ozvaničena prije dva dana nakon što je godinu dana razmatrana kao moguća opcija. – Ovo je prvi put da se premorenost na poslu prepoznala i označila na ovaj način – rekao je portparol SZO Tarik Jašarević.

Neki od glavnih znakova premorenosti su nedostatak sna, nestabilno stomačno varenje, visok krvni pritisak i loše raspoloženje.

U simptome se takođe ubrajaju i razmišljanje o poslu čak i van radnog vremena, loša koncentracija, slabija druženja sa ljudima i nedostatak vremena za poslovne obaveze, ali i obaveze privatne prirode.

(Klix)

Povremeni post dobar je za zdravlje, ali nije za svakoga

Odlučite li blagdansko prejedanje zamijeniti povremenim postom, zdravom hranom i s ponešto fizičke aktivnosti, to će vam donijeti razne zdravstvene koristi – od nižeg kolesterola do smanjenog stresa, pokazala je nova studija.

Dijeta koja uključuje povremeno gladovanje može se provoditi na dnevnoj bazi na dva načina, piše Science Daily. 

Prvi se odnosi na konzumiranje hrane samo u ograničenom razdoblju od šest do osam sati, a drugi uključuje konzumaciju manjeg obroka od primjerice 500 kalorija, dva dana u tjednu, pojasnio je suautor studije, prof. neuroznanosti na Johnsu Hopkinsu, Mark Mattson. 

Povremeno gladovanje je učinkovito jer utječe na pražnjenje zaliha glukoze iz jetre te na aktivaciju tjelesnih masti kao energetskog izvora. 

Takvi obrasci konzumiranja hrane mogu povećati otpornost na stres te poboljšati regulaciju šećera u krvi uz smanjenje krvnog tlaka, razine lipida u krvi i otkucaja srca u mirovanju, kazao je prof. Mattson, dodavši da su isti rezultat imale i mnoge ranije studije provedene na ljudima i životinjama. 

No postiti povremeno tijekom duljih vremenskih razdoblja može biti teško, smatra ravnatelj Odjela za kardiovaskularno zdravlje i lipidologiju u njujorškoj Sandra Atlas Bass Heart Hospital, dr. Guy L. Mintz koji nije sudjelovao u studiji.

Ističe kako neke studije upućuju na to da pojedini pacijenti konzumiraju više hrane u dane posta, a manje tijekom blagdana. 

Profesor Mintz je određene skupine pozvao da izbjegavaju povremeni post, a među njima su i osobe koje ne pate od pretilosti ni od prekomjerne težine.

Naime, većina kliničkih studija provodila se među mladim i sredovječnim odraslim osobama s prekomjernom težinom, zbog čega su znanstvenici složni da treba provesti dodatne studije na ostalim skupinama. 

“Povremeno gladovanje ni u kojem slučaju nije dobar način prehrane za dijabetičare na lijekovima i/ili na inzulinu”, rekao je Mintz.

“Povremeni post nije ni za starije pacijente. Naime, treba jako paziti na potencijalnu hipoglikemiju, jer posljedično stariji pacijenti mogu pasti, što opet može rezultirati lomovima”.

Ostala preliminarna ispitivanja provedena na životinjama upućuju na to da povremeni post može odgoditi početak razvoja Alzheimerove bolesti te suzbiti razvoj karcinoma, no i u toj studiji stoji da je potrebno provesti dodatna istraživanja.

Autori studije zaključuju kako je malo vjerojatno da će povremeni post naići na široku primjenu u Sjedinjenim Državama.

“Prehrana koju čine tri obroka uz još dva međuobroka u tolikoj je mjeri ‘usađena’ u našu kulturu pa je vjerojatnost da će zaživjeti u razvijenijim zemljama vrlo malena.

Istodobno veliku prepreku predstavljaju obilje hrane koja se nudi na tržištu i prilično agresivan marketing u svim razvijenijim državama svijeta”, zaključuju autori. 

Rezultati studije objavljeni su u časopisu New England Journal of Medicine.
geek

Zašto nesposobni ljudi misle da su sposobni?

Čak i ako nikada niste čuli za Dunning-Krugerov efekt, sigurno ste ga vidjeli na djelu: neiskusni političar sa čvrstim stavovima o svjetskim pitanjima, filmska zvijezda koja vodi rat sa znanosti, samoproglašeni stručnjak na tržištu dionica koji gubi novac na sve strane. Dunning-Krugerov efekt je čudan fenomen u kojemu nevješti ili neobrazovani ljudi precjenjuju svoje sposobnosti.

Psiholog David Dunning dugo je proučavao svijest ljudi o njihovim vlastitim misaonim procesima – područje znanosti poznato kao metakognicija. Dunning i njegov tadašnji student Justin Kruger, 1999. godine objavili su u časopisu Journal of Personality and Social Psychology rad pod naslovom “Nevješti i nesvjesni: Kako poteškoće u prepoznavanju vlastite nesposobnosti vode do napuhane samoprocjene”.

U tom radu ovi su znanstvenici proveli niz eksperimenata u kojima su pitali studente da ocijene koliko su neke šale smiješne (što su usporedili s ocjenama profesionalnih komičara), pronađu gramatičke greške i odgovore na pitanja koja imaju veze s logičkim mišljenjem. Oni koji su najlošije riješili testove mislili su da su ih riješili najbolje. Zanimljivo, oni koji su postigli najbolje rezultate često su podcjenjivali svoju sposobnost. U radu su znanstvenici iznijeli tužnu istinu: nesposobni ljudi ne znaju da su nesposobni jer ih sama njihova nesposobnost orobljava mogućnosti da shvate koliko su nesposobni.

No, ovo ide dalje od jednostavnog neznanja o vlastitoj nesposobnosti. “Ono što je zanimljivo”, napisao je Dunning za Pacific Standard, “jest da, u mnogim slučajevima, nesposobnost ne ostavlja ljude dezorijentiranima, zbunjenima ili opreznima. Umjesto toga, nesposobni su često blagoslovljeni neprikladnim samopouzdanjem koje održava nešto što se njima čini kao znanje”.

Hm, pa, lako je suditi drugima, zar ne? Zapravo, Dunning-Krugerov efekt nije poštedio nijedan um: svi to radimo, a da i ne znamo. Koliko god mislili da smo puni znanja na brojnim područjima, uvijek postoje i ona područja o kojima ne znamo ništa, ali mislimo da znamo. Ako vas ovo čini nervoznima, Dunning ima nekoliko riječi utjehe: “Tijekom godina postao sam siguran u jednu, sveobuhvatnu činjenicu neukoga uma. Ne bismo trebali o njemu misliti kao o neinformiranom. Bolje, trebali bismo misliti o njemu kao o pogrešno informiranome.” To znači da neuki um nije prazan nego je, naprosto, prepun pogrešnih informacija. No, obzirom da su to jedine informacije koje pojedinac ima, na njih se mora i osloniti kao da su, pa, pouzdane.

Kako bismo nadišli ovaj efekt, Dunning preporuča da budemo đavolji odvjetnici. Zapitajmo se kako bismo mogli biti u krivu, ili kako bi naša očekivanja mogla biti iznevjerana. Nitko ne bi smio pretpostavljati da zna – trebali bismo biti kritičari svake informacije koja do nas dođe.

Članak je originalno objavljen u časopisu Curiosity.
Izvor:geek

Japanski magazin ismijan zbog savjeta ženama o divljenju muškarcima

Japanski magazin koji savjetuje žene da se dive muškarcima rečenicama poput: “Zvučiš kao Sokrat” ismijan je u zemlji koja je po ravnopravnosti spolova među najgorima na svijetu.

Poznati modni časopis “JJ” mladim je čitateljicama savjetovao da uspoređuju muškarce s grčkim filozofom kad izgovore nešto komplicirano.

Fotografije stranice časopisa sa savjetima objavljene na Twitteru izazvale su lavinu ismijavanja a neki komentari podsjetili su da Sokrat u životu baš nije najsretnije prošao jer je osuđen i život mu se završio kad je popio otrov.

Magazin je objasnio da je temeljio savjete o zavođenju muškaraca na ženskom stripu u kojemu se žene dive muškarcima i glume da su glupe.

Japan je 2018. po ravnopravnosti spolova na 110. od 149 zemalja u izvješću World Economic Foruma.

Zemlja ne ostvaruje neki napredak na tom polju unatoč najavama premijera Shinzoa Abea da će promovirati osnaženje položaja žena.

Sokratu se pripisuje savjet: “Svakako se oženite. Ako nađete dobru ženu, bit ćete sretni, a ako nađete lošu, postat ćete filozof”.
Izvor: geek

Koliko kalorija mozak potroši kada razmišljamo?

Koliko je mozak odgovoran za masovno trošenje energije i znači li to da je razmišljanje jednostavan put do gubitka kilograma?

Kada je tijelo u fazi mirovanja, nije uključeno ni u kakve aktivnosti, osim osnovnih, poput disanja, probavljanja i održavanja topline, mozak troši nevjerojatnih 20 do 25 posto ukupne energije tijela, uglavnom u obliku glukoze. To je u prosjeku 350 do 400 kalorija dnevno.

Tijekom djetinjstva, mozak je još aktivniji.

“Mozak prosječnog petogodišnjaka može iskoristiti više od 60 posto tjelesne energije”, rekao je profesor Doug Boer sa Sveučilišta Duke.

Mozak predstavlja najskuplji energetski organ u tijelu, a čini samo 2 posto ukupne tjelesne težine. Većinu energije koju ovaj organ koristi namijenjena je međusobnoj komunikaciji između neurona, putem kemijskih signala koji se prenose preko staničnih struktura koje se nazivaju sinapse, rekla je Arianna Harrington, također sa Sveučilišta Duke.

“Mozak se nikada ne odmara, objasnila je; kada spavamo još uvijek mu je potrebno gorivo kako bi dijelio signale između stanica da bi se održala funkcija tijela”, objasnila je Harrington.

Ogromni resursi namijenjeni izgradnji mozga također pomažu objasniti zašto nam tijekom razdoblja intenzivnog razvoja, kada imamo pet ili šest godina, mozak troši gotovo tri puta veću količinu energije od one koja je potrebna mozgu odraslih. Budući da je mozak tako veliki potrošač energije, znači li to da što više ovaj organ koristimo, više kalorija ćemo sagorijevati?

Tehnički odgovor je da, za kognitivno teške zadatke. Ono što se računa kao “težak” mentalni zadatak varira kod svakog pojedinca. Ali generalno, to bi se moglo opisati kao nešto što “mozak ne može lako riješiti koristeći ranije naučene rutine ili zadatke koji neprekidno mijenjaju uvjete”, izjavio je Claude Messie, profesor psihologije i neuroznanosti na Sveučilištu Ottawa u Kanadi.

Takve aktivnosti mogu biti učenje sviranja glazbenog instrumenta ili povlačenje inovativnih poteza tijekom intenzivnog igranja šaha.

“Kada vježbate da biste naučili nešto novo, vaš mozak se prilagođava povećanju prijenosa energije u svim onim dijelovima koji se vježbama aktiviraju,” rekao je Messie.

“S vremenom, kako postajemo vještiji u obavljanju određenog zadatka, mozak više ne mora toliko naporno raditi pa će obavljanje tog zadatka na kraju zahtjevati manje energije”, dodao je.
geek