Arhive kategorije: Zdravlje

Japanski magazin ismijan zbog savjeta ženama o divljenju muškarcima

Japanski magazin koji savjetuje žene da se dive muškarcima rečenicama poput: “Zvučiš kao Sokrat” ismijan je u zemlji koja je po ravnopravnosti spolova među najgorima na svijetu.

Poznati modni časopis “JJ” mladim je čitateljicama savjetovao da uspoređuju muškarce s grčkim filozofom kad izgovore nešto komplicirano.

Fotografije stranice časopisa sa savjetima objavljene na Twitteru izazvale su lavinu ismijavanja a neki komentari podsjetili su da Sokrat u životu baš nije najsretnije prošao jer je osuđen i život mu se završio kad je popio otrov.

Magazin je objasnio da je temeljio savjete o zavođenju muškaraca na ženskom stripu u kojemu se žene dive muškarcima i glume da su glupe.

Japan je 2018. po ravnopravnosti spolova na 110. od 149 zemalja u izvješću World Economic Foruma.

Zemlja ne ostvaruje neki napredak na tom polju unatoč najavama premijera Shinzoa Abea da će promovirati osnaženje položaja žena.

Sokratu se pripisuje savjet: “Svakako se oženite. Ako nađete dobru ženu, bit ćete sretni, a ako nađete lošu, postat ćete filozof”.
Izvor: geek

Koliko kalorija mozak potroši kada razmišljamo?

Koliko je mozak odgovoran za masovno trošenje energije i znači li to da je razmišljanje jednostavan put do gubitka kilograma?

Kada je tijelo u fazi mirovanja, nije uključeno ni u kakve aktivnosti, osim osnovnih, poput disanja, probavljanja i održavanja topline, mozak troši nevjerojatnih 20 do 25 posto ukupne energije tijela, uglavnom u obliku glukoze. To je u prosjeku 350 do 400 kalorija dnevno.

Tijekom djetinjstva, mozak je još aktivniji.

“Mozak prosječnog petogodišnjaka može iskoristiti više od 60 posto tjelesne energije”, rekao je profesor Doug Boer sa Sveučilišta Duke.

Mozak predstavlja najskuplji energetski organ u tijelu, a čini samo 2 posto ukupne tjelesne težine. Većinu energije koju ovaj organ koristi namijenjena je međusobnoj komunikaciji između neurona, putem kemijskih signala koji se prenose preko staničnih struktura koje se nazivaju sinapse, rekla je Arianna Harrington, također sa Sveučilišta Duke.

“Mozak se nikada ne odmara, objasnila je; kada spavamo još uvijek mu je potrebno gorivo kako bi dijelio signale između stanica da bi se održala funkcija tijela”, objasnila je Harrington.

Ogromni resursi namijenjeni izgradnji mozga također pomažu objasniti zašto nam tijekom razdoblja intenzivnog razvoja, kada imamo pet ili šest godina, mozak troši gotovo tri puta veću količinu energije od one koja je potrebna mozgu odraslih. Budući da je mozak tako veliki potrošač energije, znači li to da što više ovaj organ koristimo, više kalorija ćemo sagorijevati?

Tehnički odgovor je da, za kognitivno teške zadatke. Ono što se računa kao “težak” mentalni zadatak varira kod svakog pojedinca. Ali generalno, to bi se moglo opisati kao nešto što “mozak ne može lako riješiti koristeći ranije naučene rutine ili zadatke koji neprekidno mijenjaju uvjete”, izjavio je Claude Messie, profesor psihologije i neuroznanosti na Sveučilištu Ottawa u Kanadi.

Takve aktivnosti mogu biti učenje sviranja glazbenog instrumenta ili povlačenje inovativnih poteza tijekom intenzivnog igranja šaha.

“Kada vježbate da biste naučili nešto novo, vaš mozak se prilagođava povećanju prijenosa energije u svim onim dijelovima koji se vježbama aktiviraju,” rekao je Messie.

“S vremenom, kako postajemo vještiji u obavljanju određenog zadatka, mozak više ne mora toliko naporno raditi pa će obavljanje tog zadatka na kraju zahtjevati manje energije”, dodao je.
geek

Aplikacije na mobitelu mogu povećati fizičku aktivnost

Aplikacije na mobitelima koje potiču korisnike da ustanu i kreću se svakih sat vremena ili da teže određenom broju prehodanih koraka dnevno pomažu povećanju aktivnosti i vježbanja, pokazuje novo istraživanje.

Za potrebe istraživanja korisnici aplikacije MyHeart Counts bili su obuhvaćeni s četiri programa i svaki je pomogao da se poveća broj prijeđenih koraka za nekoliko stotina dnevno, navode znanstvenici u radu objavljenom u časopisu Lancet Digital Health.

“Fizička aktivnost jedno je od najmoćnijih sredstava u medicini – snažnije od bilo kojeg lijeka”, kaže voditelj studije dr. Euan Ashley sa sveučilišta Stanford u Kaliforniji.

“Fizička aktivnost pomaže u svakoj velikoj kategoriji bolesti – srčanim bolestima, dijabetesu, raznim karcinomima, mišićno-koštanom sustavu, mentalnom zdravlju i mnogo više”, kaže Ashley. “Potaknuti ljude da vježbaju samo malo više može imati dramatični učinak na zdravlje”.

Aplikacija MyHeart Counts prati fizičku aktivnost, kvalitetu sna, raspoloženje koje opisuje korisnik te osjećaj zdravlja. Odrasli korisnici bili su nasumično raspoređeni u jedan od 24 programa poticanja aktivnosti poput cilja od 10,000 koraka dnevno, ustajanja nakon svakih sat vremena sjedenja, čitanja preporuka za kretanje na internetskim stranicama Američkog udruženja za zdravlje srca ili personaliziranih savjeta za kretanje i vježbanje.

Od 2075 dobrovoljaca koji su sudjelovali u studiji 493 je ispunilo sve preporuke i sudjelovalo u ispitivanju 35 dana ili više od toga. Od ukupnog broja ispitanika 74 posto su bili muškarci, 87 bijelci i prosječno u srednjim 40-im godinama života.

Prije programa ispitanici su prosječno dnevno prehodali oko 3000 koraka a taj prosjek porastao je za 319 koraka dnevno za one koji su proučili upute Američkog udruženja za zdravlje srca, 267 koraka za one koji su svakih sat vremena ustajali, 254 za one koji su imali personalizirane savjete i 226 koraka za skupinu koja je imala za cilj10.000 prehodanih koraka dnevno, utvrdili su znanstvenici.

Nije uočeno da je ijedan od tih programa bio učinkovitiji od drugih. “Dobra je vijest da nije bilo potrebno mnogo da se pokrene veća aktivnost i nije bio potreban neki komplicirani podsjetnik”, kaže Ashley.

“Loša je vijest da nije mnogo promijenjena fizička aktivnost. No deset postotno povećanje aktivnosti vrijedno je ako se može postići na razini čitavog stanovništva”.

“Jednostavni programi mobilnih aplikacija mogu pomoći u povećanju vašeg angažmana u zdravim navikama poput fizičkih aktivnosti”, kaže Ashley.


Nezaposlenost, slaba primanja i nizak stupanj obrazovanja povezani s ranom smrtnošću

Siromaštvo, niži stupanj obrazovanja i nezaposlenost u Njemačkoj su usko povezani s ranom smrtnošću, proizlazi iz studije Demografskog instituta Max Planck u Rostocku, objavljene u ponedjeljak.

“Za muškarce s nižom razinom primanja, starosne dobi između 30 i 59 godina, vjerojatnost smrti je 150 posto viša nego kod vršnjaka koji spadaju u kategoriju s najboljim primanjima”, stoji u članku objavljenom u stručnom časopisu BMJ Open.

Razlike su još drastičnije ne istoku Njemačke gdje, gledano na razini cijele Njemačke, 14 posto muškaraca spada u petinu s najnižim primanjima.

“Kod ove je skupine rizik smrtnosti je, u usporedbi s najbolje obrazovanom i po primanjima najvišom skupinom, više od osam puta veći”, kaže Pavel Grigoriev, jedan od autora studije.

Dennis Nowak sa Sveučilišta Ludwig-Maximillian u Muenchenu smatra da osobe bez posla, slabijeg obrazovanja i nižih primanja naginju i nezdravijem načinu života.

“Nezaposleni u prosjeku više puše i hrane se nezdravije. A nakon početka nezaposlenosti često slijede psihička i fizička oboljenja”, kaže Nowak.

Studija bolje obrazovanje direktno povezuje i s bolje plaćenim radnim mjestom i manjim rizikom od nezaposlenosti.

Kod žena ove razlike nisu tako izražene, što se objašnjava činjenicom da razlike između najvišeg i najnižeg sektora po primanjima nisu tako izražene kao kod muškaraca.

Izvor:geek

Odrastanje u siromaštvu mijenja strukturu dječjeg mozga


Dugotrajna analiza nekoliko stotina adolescentskih mozgova pokazala je da socioekonomski status (SES) obitelji može igrati bitnu ulogu u razvoju ključnih područja mozga odgovornih za učenje, jezik i emocionalni razvoj.

Da bi proučili efekte dohotka i razine obrazovanja roditelja i kognitivnog razvoja njihovog djeteta, znanstvenici Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje skenirali su mozgove više od 600 osoba tijekom njihovog života u dobi od 5 do 25 godina.

Zatim su usporedili neuro-slike u odnosu na podatke o obrazovanju i zanimanju njihovih roditelja, kao i IQ svakog sudionika.

Kad je u pitanju veza između anatomije mozga i SES-a, malo se toga mijenja od djetinjstva do rane odraslosti. To je navelo znanstvenike da vjeruju kako je predškolski život ključno vrijeme u kojem se počinju razvijati prve veze između socijalno-ekonomskog statusa (SES) i organizacije mozga.

Pokazalo se kako je socio-ekonomski status u pozitivnoj vezi s ukupnim volumenom sive materije, a manje s volumenom bijele materije. Također je bio povezan s razinama volumena u prefrontalnom korteksu, dijelu mozga povezanim s razvojem ličnosti i hipokampusom (koji regulira emocije).

“Pronašli smo vezu između SES-a i ukupnih volumena mozga, kortikalnog lista i  odvojene subkortikalne strukture”, napisali su autori u studiji objavljenoj u Journal of Neuroscience. Dodali su da su područja mozga odgovorna za emocionalni razvoj, učenje i jezične vještine bila kompleksija kod osoba čiji su roditelji bili obrazovaniji i imali profesionalne karijere.

Znanstvena zajednica odavno zna da SES u dječjoj dobi utječe i na kognitivni razvoj i na mentalno zdravlje, ali način na koji mijenja određene strukture u mozgu nije još prije bio podrobno opisan.

“Rani razvoj mozga odvija se u kontekstu iskustva i okoline svakog pojedinog djeteta, koje se značajno razlikuju kao funkcije socioekonomskog statusa (SES)”, tvrde autori.

Rani razvoj mozga je pod utjecajem ranog životnog iskustva i okoline, što može varirati ovisno o socioekonomskom statusu, kao što su prihodi njihovih roditelja, obrazovanje i zanimanje. Pokazalo se da ti faktori utječu na mentalno zdravlje djeteta, kognitivni razvoj i akademska postignuća. Razumijevanjem kako takve stvari fizički mijenjaju ključne strukture unutar mozga znanstvenici su mogli razumjeti kako je SES povezan s različitim životnim ishodima, poput zdravlja i postignuća.
Izvor: geek