Znanstvenici o uništavanju šuma: Za 40 godina će doći do kolapsa

U studiji se navodi da ako se uništavanje šuma nastavi ovom brzinom, sve šume svijeta bi mogle nestati za oko 100 do 200 godina.

Ako ljudi nastave uništavati šume trenutnim tempom, za naviše četiri desetljeća doći će do “točke bez povratka” i katastrofalnog kolapsa života na Zemlji, tvrde fizičari Gerardo Aquino i Mauro Bologna.

Ova dva znanstvenika, specijalizirana za složene sustave, napravili su istraživanje iz kojeg proizlazi da je globalan nestanak šuma, uzrokovan čovjekovim djelovanjem, samo usputna stanica na putu “nepovratnog kolapsa” ljudske civilizacije unutar dva do četiri naredna desetljeća.

Spomenuta studija, objavljena je u časopisu Nature Scientific Reports i prošla je znanstvenu recenziju. U studiji se ističe da ako ljudi nastave uništavati i narušavati svjetske šume, doći će do trenutka kad Zemlja više neće moći održavati veliku ljudsku populaciju na životu.

U studiji se navodi da ako se uništavanje šuma nastavi ovom brzinom, sve šume svijeta bi mogle nestati za oko 100 do 200 godina.

Autori ove studije su Gerardo Aquino i Mauro Bologna. Aquino je istraživač na Institutu Alan Turing u Londonu i trenutno radi na modeliranju kompleksnog političkog, ekonomskog i kulturološkog sustava za predviđanje konflikata, dok je Mauro Bologna profesor na Odsjeku za elektroničko inženjerstvo Sveučilišta Tarapacá u Čileu. Obojica ističu kako život na Zemlji bez šuma nije moguć.

Šume su izuzetno važne za održavanje života i pokreću sustav koji uključuje upijanje ugljika, proizvodnju kisika, očuvanje tla, reguliranje kruženja vode i mnoge druge. Progresivno narušavanje životne sredine, kao posljedica nestanka šuma, vrlo loše utječe na ljude, pa bi propast čovječanstva mogla ubrzo započeti.

U studiji, ovo dvoje znanstvenika koristili su trenutnu stopu rasta ljudske populacije i nestanka šume, te su došli do modela potrošnje resursa i uspjeli izračunati koliko su šanse čovječanstva da izbjegne kolaps.

Prije razvoja ljudske civilizacije, Zemlja je bila prekrivena sa 60 milijuna kvadratnih kilometara šuma, dok danas šume prekrivaju samo 40 milijuna. Provedena studija pokazuje da, ako se nastavi trenutna stopa rasta populacije i korištenja resursa, posebice šuma, čovječanstvo ima svega par desetljeća normalnog života prije propasti civilizacije.

Znanstvenici su u studiji izračunali da su šanse za preživljavanje čovječanstva bez katastrofalnog kolapsa, ako se sve nastavi raditi po starom, statistički vrlo malene. U najboljem slučaju, ako se ljudi ne promijene, imaju manje od 10 posto šanse za izbjegavanje takvog scenarija.

Model koji su autori u studiji napravili prikazuje točku u kojoj ljudska populacije dostiže “maksimalnu brzinu” uništavanja šuma, a kad se prijeđe ta točka, “nastupa brza i katastrofalna propast populacije”.

Ipak, znanstvenici u studiji spominju i “tehno-utopijsko” rješenje problema, pa smatraju da čovječanstvu treba izvor energije jednak onom koji predstavlja teoretska Dysonova sfera, što bi se moglo dobiti i nuklearnom fuzijom.

U Francuskoj se već neko vrijeme i gradi najveći fuzijski reaktor na svijetu “ITER”.
GEEK

Istraživači prikazali koliko kapljica završi u zraku kad ne nosimo masku

Video prikazuje kako različite maske blokiraju izbacivanje čestica u zrak uspoređene sa situacijom kad osoba ne nosi masku.

Istraživači su napravili video u kojem je prikazana količina kapljica koja izlazi iz naših usta i nosa kad pričamo, kišemo ili kašljemo.

U nešto manje od dvije minute, video prikazuje kako različite maske blokiraju izbacivanje čestica u zrak uspoređene sa situacijom kad osoba ne nosi masku, piše Mashable.

Rezultati su objavljeni u medicinskom časopisu Thorax, a naglašavaju presudnu važnost nošenja maske tijekom pandemije koronavirusa koji se prenosi s čovjeka na čovjeka.

Maske bitno smanjuju broj čestica koronavirusa koje zaražena osoba izbacuje u zrak, štite druge osobe, a pojavljuje se i sve više dokaza da dobro štite i ljude koji ih nose.

Istraživanjem se čak došlo do zaključka da i jednoslojne maske značajno sprječavaju izbacivanje kapljica, ali u slučaju kihanja ili kašljanja dvoslojne maske su puno učinkovitije.

Što više slojeva maska ima, to je učinkovitija. Znanstvenici preporučuju maske s najmanje tri sloja, a kirurške maske su najbolje ocijenjene. Problem je u tome što nema svatko pristup takvim maskama.

Video prikazuje što se događa kad osoba kašlje ili kiše, a snimljen je kamerom visoke brzine. U slučaju kad osoba ne nosi masku, velika količina čestica završi u zraku.

Za sad službeno još uvijek nema cjepiva niti lijeka koji bi pomogli u liječenju pacijenata zaraženih koronavirusom, tako da su maske presudni faktor u borbi protiv širenja infekcije.

geek

Male tajne 5G mreže

Milimetarski spektar, male snage, male ili vrlo niske penetracijske mogućnosti, neke su stvari koje odlikuju 5G mreže i to će s jedne strane za telekome biti problem jer će se morati posložiti mreža tako da bude dostupna. Za očekivati je, kao što je to bio slučaj dosad s prijašnjim generacijama da mobilni uređaji za krajnje korisnike rade i na 4G i 5G, dok će samo kod specifičnih primjena biti samo na 5G spektrima.

Ono što je vrlo važno je da će 5G mreže donijeti 3 puta veću iskoristivost frekvencijskih spektara na kojima će raditi, brzina mreže će se povećati 100 puta, kapacitet mreže 10 puta, a efikasnost i potrošnja električne energije za čak 100 puta.

Kava bi vas mogla učiniti boljim liderom

Oprah, Napoleon, Beethoven i Reagan nemaju zajedničko samo to što su prepoznatljivi kad se spomene jedna riječ njihovog punog imena, kao ni to što je njihov utjecaj bezvremenski i globalni, već im je zajedničko to što su pili enormne količine kave. U redu, Oprah i dalje pije jer je u ovom društvu jedina još uvijek živa.

Također, zajedničko im je da su iznimni lideru u svojim poljima, a upravo taj detalj, pomiješan s ljubavi prema kavi, može liderima u nastanku ili postojećim liderima biti sugestija što učiniti da bi njihove liderske sposobnosti bile na još višim razinama no što su u datom trenutku. Ili, kakve su bile “prije kave”.

U radnom okruženju, kava je nekako uobičajena, bez nje dan ne počinje, bez nje dan nije isti i tijelo bez nje ne može jednako odgovoriti na sve izazove koji slijede. Samo, neki piju daleko više kave od drugih i to se na prvu može činiti kao problem, ovisnost i nešto što treba limitirati. Ili možda ipak ne?

Voltaire i Balzac su, primjerice, pili deset litara kave dnevno! U to vrijeme to je bila daleko kvalitetnija kava, što znači da je bila daleko jača od one koju danas pijemo. Naravno, to ne znači da svi moramo piti na litre kave dnevno, niti da će nas ona učiniti sjajnim liderima, ali čini se da postoji poveznica.

Kava nas razbudi, razbistri nam um i pokrene u svakom smislu, što itekako pomaže onima koji donose velike poslovne, ali i životne odluke. O kojima ovise mnoge druge osobe. To treba imati na umu, jednako kao i savjete stručnjaka, odnosno, liječnika. Koji kažu da je idealno popiti decilitar do dva decilitra dnevno.

Piti desetak puta više kave od preporuke može imati svojih posljedica, posebno ako je navika piti je sa šećerom. To treba u potpunosti izbjegavati, kao i mlijeko u njoj.

Također, umjesto svih tih količina kave i žestokog tempa, pametnije je odmoriti se, spavati duže i smanjiti stres. Jasno, u današnjem vremenu to je praktički nemoguće, posebno ako ste lider, no na svakoj je osobi odrediti prioritete u svojim životima…

ICT

Znanstvenici tvrde da su šišmiši imuni na koronavirus

To bi moglo uputiti znanstvenike na korake koje bi trebali poduzeti kako bi došli do lijeka protiv koronavirusa.

Izdvajanjem genom šišmiša znanstvenici su došli do zaključka da ova životinja ima jedinstven imunološki sustav i da je otporna na koronaviruse, izjavila je profesorica Sveučilišta u Dublinu Emma Teeling.

Kad bi znanstvenici uspjeli pronaći način koji bi oponašao imunološki sustav šišmiša, možda bi se i lijek protiv koronavirusa mogao pronaći u prirodi, ističe Teeling.

Sve bi to moglo uputiti znanstvenike na korake koje bi trebali poduzeti kako bi došli do lijeka protiv koronavirusa, prenosi BBC.

Profesorica Emma Teeling je pokrenula znanstveni projekt Bat1K, s ciljem da se dekodiraju genomi svake od 1,421 poznate vrste šišmiša.

Za sad je dekodirano šest vrsta šišmiša i to:

  • Veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum)
  • Egipatski plodojedi šišmiš (Rousettus aegyptiacus)
  • Plodojedni šišmiš (Rousettus aegyptiacus)
  • Veliki šišmiš (Myotis myotis)
  • Bjelorubi šišmiš (Pipistrellus kuhlii)
  • Molossus molossus

Do liječenja bolesti, ali i prevencije starenja kod ljudi došlo bi se onog trena kad bi se utvrdilo na koji je način genom šišmiša evoluirao, tvrdi Teeling.

Ekolozi i konzervatori upozorili su da šišmiše ne treba progoniti, a ako ih se neometano ostavi u svojim prirodnim staništima, predstavljaju minimalni rizik po zdravlje ljudi.

Šišmiši su vitalni za ravnotežu prirode. Mnoge vrste šišmiša su oprašivači, raspršuju sjeme iz voća, a drugi su kukcožderi i jedu milijune tona insekata po noći.
geek