Brbljavi roditelji imaju sretniju i pametniju djecu

Razgovarajte s djecom što je moguće više

Ako iznimno volite čašice, vjerojatno je da ćete imati pametno dijete, tvrdi jedna nova studija.

Naime, pronađena je veza između djece koja su redovito razgovarala s odraslima i njihovih neverbalnih sposobnosti (kao što su rasuđivanje, računanje i svijest o oblicima).

U svrhu studije znanstvenici su postavili uređaje za snimanje u odjeću 107 djece u dobi od dvije do četiri godine.

Preslušavajući dnevnu interakciju te djece s roditeljima i odgojiteljima, mogli su procijeniti kakvu vrstu razgovora djeca vode s odraslima koji su uključeni u njihov život.

Od roditelja su zatražili i da s djecom izvršavaju niz aktivnosti kao što su crtanje i bojanje, s ciljem testiranja kognitivnih vještina djece.

“Upotrebljavajući uređaje za snimanje zvuka, mogli smo na nenametljiv način proučiti interakciju između male djece i njihovih obitelji u svakodnevnom okruženju, a ne u laboratoriju. Otkrili smo kako je količina riječi koje izgovaraju odrasle osobe, a djeca ih čuju, pozitivno povezana s njihovim kognitivnim sposobnostima”, izjavila je za medije voditeljica studije dr. Katrina d’Apice.

Dr. d’Apice također ohrabruje roditelje da s djetetom razgovaraju normalno, kao i sa svakom drugom osobom, jer će im to koristiti.

“Razgovarajte što više s djecom tijekom cijelog dana, bilo da se radi o vremenu koje provodite za stolom ili igrajući se”, poručila je.

Zanimljiv je i podatak kako su znanstvenici uočili da se pozitivno roditeljstvo, u kojem roditelji potiču djecu na istraživanje i izražavanje, povezuje s manje znakova agresivnog i neposlušnog ponašanja.
Izvor:geek

Ujutro rade na njivi, popodne prodaju na ‘online tržnici’

Preko interneta možete naručiti pekmez iz Drvara, aroniju iz Sanskog Mosta, tikvu iz Bijeljine, domaće brašno iz vodenice iz Donjeg Vakufa...

Da li sintagma ‘online marketing u agraru’ u BiH zvuči pretenciozno? Reklo bi se ne ili, suzdržano, sve manje, jer korištenje internetske tehnologije sve više je izazov bh. farmerima. I nezaobilazna potreba. Oni bi u skoroj budućnosti, stvaranjem ‘digitalne strategije’, kratko rečeno, mogli pronaći dobar način što bržeg prometa svojih proizvoda ‘od njive do kupca’.

Put do kvalitetne promocije vlastitog brenda nije jednostavan – farmeri provedu dane na svojim parcelama i plastenicima, a noćima nemaju miran san i ne sanjaju lijepo upravo zbog ‘fantomske’ brige kako prodati svoje proizvode. Kad je godina »dobra« onda je dobra svima i ponuda je velika, a cijena niska. Pbrnuto, kad  ‘zakaže meteorologija’ i drugi faktori, cijene ‘bezobrazno’ skoče, a kupci ‘dignu dreku’ i umjesto cjenkanja na gradskim pijacama, idu u supermarkete i kupuju jeftinije, skoro redovno uvozne, poljoprivredne proizvode.

Farmeri  su vrijedni i čestiti ljudi, ne traže da ih držite kao malo vode u pustinji, ili da ih, ne d’o Bog, sažalijevate – oni se bude prije pijetlova, a svoje njive napuštaju u vrijeme dok sav ‘pošteni svijet’ prati turske serije.

Kad dobro razmislimo, gajimo prema njima i mnogim drugima sličnim, tihim marljivcima, ozbiljan manjak poštovanja.

Nacionalna digitalna platforma

Izazov za bh. farmere je veliki – kako proizvesti kvalitet, kako upakovati svoj pekmez, med, propolis, sok od drenjina, liker, aroniju, tjesteninu u atraktivne kutije, tegle i flaše i kako onda, što je umjetnost preživljavanja u ovom poslu sa neograničenim rokom strepnje, uvući se ‘pod kožu’ kupcu.

Čini se da online marketing u poljoprivrednom sektoru pruža te nove šanse i prilike. Čak i ovlašno klikanje na društvenim mrežama stvara sve više dojam kako među poljoprivrednim proizvođačima, a nije naodmet primijetiti da ih je sve više mladih i informatički pismenih, vlada sve veće zanimanje za online tržište. Prednosti novih komunikacijskih tehnologija bilo bi zaista glupo ne iskoristiti, jer na njihovim platformama ‘leži’ moderno društvo.

Štaviše, poljoprivredni proizvođači u zemljama Evropske unije u vrlo značajnim razmjerama preko interneta prezentiraju svoje proizvode; na njihovim stranicama možete vidjeti sa nekoliko klikova put proizvoda od sadnje uzgoja, do naručivanja i isporuke. Sistem brze pošte vam ‘u roku odmah’ brzo i sigurno omogući kupovinu proizvoda na kućnim vratima.

Organizacije USAID/Sweden u projektu FARMA II nastoje pomoći bh. farmerima u ovom području organiziranjem radionica, nedavno u Mostaru, Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli.  Polaznici ovih radionica mogli su npr. naučiti osnove online marketinga, saznati o primjerima dobre prakse kroz online aktivnosti, upoznati se sa načinom oglašavanja preko Facebook Adsa.

Ejla Bektaš-Hajdarović, voditeljica radionica ističe kako je marketing na društvenim mrežama neizostavan dio svake marketinške kampanje. Na ovim radionicama zainteresirani farmeri su mogli dobiti značajne inpute kako o kreiranju vlastitih strategija u brendiranju, odabiru ciljnih grupa, influencer marketingu, tako i o kreiranju vlastitih  Facebook kampanja, te ‘detalja’ o stilu i tonu komunikacije sa kupcima…

Rekosmo, internetsko oglašavanje za prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uzima maha u cijeloj BiH bilo da farmeri imaju vlastitu stranicu, da ponude objavljuju na ‘tuđim’ aplikacijama ili, što je postalo skoro notorno, da koriste blagodeti Facebooka.

Braća Nermin i Nedžad Nadarević pokrenuli su ‘nacionalni’ digitalni projekat Farmer.ba koji nudi promociju proizvoda bh. farmera na vrlo jednostavan način. Ovo je, koliko je poznato, prvi servis u BiH gdje postoji kvalitetna baza podataka o proizvođačima hrane, detaljan uvid i pregled domaće uzgojene hrane sa svakodnevnim ažuriranjem baze podataka.

Nermin Nadarević za Al Jazeeru priča kako je nastajao ovaj digitalni servis sa preko 220.000 individualnih posjeta (Google Analytics), ne računajući ogromni broj e-mailova, telefonskih poziva, pitanja preko FB profila. Naglašavaju veoma bitnu stvar – rade isključivo sa  proizvođačima koji imaju registrirane obrte/domaćinstva.

“Ideja je nastala mnogo ranije, iz lične potrebe za domaćim proizvodima koji imaju ime i prezime. Kad kažemo ime i prezime, mislimo na ljude koji proizvode hranu i koji stoje iza svog posla. Problem je bio što su se mogli naći neki domaći proizvodi na internetu, ali nije se moglo znati odakle je taj proizvod, ko ga proizvodi, ko stoji iza toga i bilo jako nejasno. Brat i ja  smo počeli razgovarati o problemu pronalaska kvalititnih proizvođača i tu je počela priča o budućoj platformi www.farmer.ba  koja će okupljati proizvođače na jednom mjestu. Zamislili smo platformu koja okuplja poljoprivrednike na jednom mjestu, da ljudi imaju uvid kako se proizvodi, kakvo je stanje u poljoprivredi”, kaže Nermin.

Objašnjava kako su u početku »bili sumnjivi«, jer su ljudi osjetljivi na novine i imaju ustaljene kanale prodaje, koja nije uključivala digitalnu promociju.

Direktna prodaja preko web shopova

“Posebno je bilo zanimljivo kad smo pokrenuli i novu uslugu „direktne kupovine od proizvođača“ na kućnu adresu. Mi smo prošli sa svojom inovativnom idejom u sklopu prvog javnog poziva Challenge to Change programa, nakon kojeg smo krenuli u realizaciju izrade individualnih on-line shopova (prodavnica) za svakog proizvođača”, nastavlja Nadarević.

‘Led je odavno probijen’ i danas kada odu nekom proizvođaču koji je svoje proizvode prodavao samo u lokalnoj zajednici i za koga su znali samo ljudi iz uže lokalne sredine i predstave mu ideju gdje svoje proizvode može prodavati na prostoru cijele BiH, primjetno je prvo iznenađenje, a nakon prezentacije vrlo brzo se odluče za suradnju, dodaje Nadarević.

Značajno je takođe naglasiti da se preko ove digitalne platforme online prodaju samo proizvodi koji su hermetički zatvoreni, ali da postoje i drugi paketi usluga kao što su prezentacije i promocije proizvođača koji imaju vlastitu dostavu unutar gradova. Nadarevići ističu kako je sada moguće direktna kupovina od proizvođača. Trenutno rade sa 130  farmera iz cijele BiH sa oko 500 proizvoda, a aktivno je više od 30 online prodavnica za direktnu narudžbu.

Tvrde kako na dnevnoj bazi mogu saznati gdje se može kupiti domaća zdrava paprika, krompir, jaja, kvalitetan med, pekmez/džem…

Klikom na ‘kamiončić’ narudžba stiže na kućnu adresu

“Nakon dosta truda, rada, testiranja, poboljšanja web platforme, dobili smo novu uslugu putem koje građani BiH mogu direktno od proizvođača naručiti na svoju kućnu adresu domaće proizvode. Sada možete naručiti pekmez iz Drvara, aroniju iz Sanskog Mosta, bundevine proizvode iz Bijeljine, domaće brašno iz vodenice iz Donjeg Vakufa, domaću tjesteninu iz Jajca, likere iz Visokog, med iz Trebinja ili Bijeljine”.

Na internetskoj platformi braće Nadarević vizualizacija proizvoda bh. farmera je vrlo dopadljiva. Na mapi BiH su simboli voća i povrća i klikom na njih odmah vidite šta ko nudi, a ako je prikazan i mali kamiončić u sklopu tog profila, to je znak da možete direktno od tog proizvođača naručiti na kućnu adresu.

Emina Žuna-Zjajo, diplomirana inžinjerka prehrambene tehnologije iz Jajca već dvije godine ima prepoznatljiv brend – proizvodnju tjestenine obogaćene začinskim biljem i sušenim gljivama uz tradicionalniu recepturu. Ističe kako je online prodaja dobra da se »širi priča« koja može u perspektivi sve više učestvovati u ukupnom finansijskom prometu.

Ona ima svoj online shop na platformi Farmer.ba, a pored toga svoj proizvod nudi u jajačkim trgovinama, sajmovima, u prodavnicima u Travniku i Mostaru, uskoro i u Sarajevu, kako kaže.

“Online prodaja je za mene novo i zanimljivo iskustvo. Recimo, zvala me gospođa iz Zagreba da naruči tjesteninu ‘Naturgeist’ (duh prirode), ali kako preko aplikacije Farmer.ba prodaja ide isključivo u BiH, ona je angažirala rodbinu iz BiH da obave kupnju. Internet kupci se javljaju iz bh. gradova, Sarajeva, Prijedora, a dostava preko brze pošte nije skupa za nas koji smo uvezani preko pomenute aplikacije”, kaže Žuna-Zjajo.

Na sličan način svoje proizvode prodaje i Miladin Savić iz Zagona kod Bijeljine. Savić proizvodi sok od aronije, kokosovo i laneno cijeđeno ulje i druge proizvode. Distribuciju na bh. tržištu porodično gazdinstvo Savić radi isključivo po narudžbi.

“Internet prodaja je vrlo perspektivna stvar budući da izbjegavate varijantu nakupaca i imate direktnu komunikaciju sa kupcima. Ja svoje proizvode prodajem na  području cijele BiH, od Cazina i Banje Luke, preko Zvornika i Foče do Neuma. Moji  su proizvodi specifični i izazivaju interes. Odskora pripremam i promociju i prodaju džanarike i kajsije, te ulja od lješnika, koje je izvanredno sredstvo protiv komaraca, te uklanja mladalačke akne i bubuljice”, priča Savić.

Zanimljivo je internetsko iskustvo sa prodajom proizvoda mlade poljoprivrednice Dragane Jaćimović iz Jaružana kod Laktaša. Ona je sa suprugom svoje proizvode prodavala na banjalučkoj pijaci, a odlučila se na Facebook prodaju na vlastitoj stranici ‘Domaće i naše’ kada je ostala trudna. Kupcima izabrane artikle dovoze na kućnu adresu.

“Prodavajući proizvode na pijaci stekli smo puno kupaca kojima je, često, predstavljao problem kako da robu odnesu kući. Naime, većina njih je bila starije životne dobi i autobusom je dolazila u nabavku. Jedno veče došli smo na ideju da pokrenemo FB stranicu “Domaće i naše«, tako da iz kućnog ugođaja mogu pogledati našu ponudu, naručiti i dobiti proizvode u najkraćem mogućem roku”, priča Dragana.

Dodaje kao dobar slogan, ali vrlo iskreno, kako “sve što ne bih dala svom djetetu i porodici, ne bih prodala ni nepoznatoj osobi”. A preko stranice ‘Domaće i naše’ Jaćimovići nude praktično ‘sve’.

‘Budi zdrav kao dren’

“Imamo zelenu salatu i luk, proizvode od mlijeka, od povrća nam najviše traže mahune, domaći krompir koji je ručno kopan, paradajz i papriku. Imamo i voće, jabuke, kruške, maline, kupine, aroniju, grožđe, likere, domaće crno vino od grožđa za pet KM po litru. Smatramo da nije skupo, koliko treba da se iz sjemena dođe do proizvoda. Mi garantiramo da radimo proizvode bez hemije. Nama, malim proizvođačima je teško zbog uvezenih artikala na kojima piše da su ‘domaći i zdravi'”, priča Dragana Jaćimović koja na online pozive odgovara odmah.

Još je bolji ‘start up’ porodice Sabljić koja u Drvaru od 2017. godine uspješno prodaje svoje proizvode od drenjina direktnim putem preko pomenute platforme Farmer.ba, na kojoj imaju svoj web shop ‘Budi zdrav kao dren’. Menadžersko iskustvo Jovanke Sabljić, tvorca brenda od drenjina doprinijelo je da dobiju podršku stranih kompanija, struke, Ministarstva privrede Kantona 10, kao i lokalne vlasti u Drvaru.

Njihov biznis pokrenuo je i druge porodice u Drvaru, a proizvodi drenja, himber, bistri sok, pekmez od drenjina danas se mogu pronaći na tržištima EU.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača i mljekara bh. entiteta Republika Srpska, mišljenja je kako “treba probati sve što bi moglo donijeti pogodnosti razvoju domaće poljoprivredne proizvodnje”, pa u tom smislu  podržava i internetsku prodaju.

Susjedna Hrvatska može biti Bosancima i Hercegovcima odličan urnek za uspješne modele online oglašavanja i prodaje sa visokim nivoom organizacije. Internetska platforma ‘Domaća web tržnica’ dobar je primjer nastao kroz projekat ‘Organizacija sustava izravne prodaje poljoprivrednih proizvoda korištenjem internet-tehnologije’ (OSIPPPIT), finansiran u okviru Operativnog programa IPA Slovenija – Hrvatska 2007-13.

Ovaj je projekat omogućio s jedne strane da se farmeri upoznaju sa promocijom mogućnosti i načina direktne prodaje, a s druge pokrenuo sistem direktne prodaje poljoprivrednih proizvoda na području Istre korištenjem interneta.

Izvor: Al Jazeera

Novo radno vrijeme stomatološke ambulante u Novoj Topoli

Od 1. jula 2019. godine počela je sa radom druga smjena u regionalnoj ambulanti “Doma zdravlja” Gradiška u Novoj Topoli. S obzirom na veliki broj sela koje pripadaju ovoj regionalnoj jedinici, identifikovana je potreba za još jednom smjenom, a Dom zdravlja Gradiška odlučio je uložiti dodatna sredstva u opremanje prostorija, nabavku dodatne opreme i proširenje kadra.

Rad druge smjene je jednak radu u centralnoj stomatološkoj klinici u gradu, što znači da traje od 12:30 do 20:00 sati svakog radnog dana.

Stanovništvo ovog regiona pozdravilo je ovu ideju sa velikim odobravanjem.

U skladu sa potrebama, ambulantna služba je uvedena i subotom, a svaka prva i treća subota u mjesecu su radne.

U područnoj ambulanti za stomatološke usluge u Novoj Topoli su zaposleni dr.stom. Željka Radomir i dr.stom. Olja Erceg i stomatološke sestre: Branislava Trkulja i Brankica Cerovac.

Promjene smjena se vrše na nedeljnom nivou.

radiogradiška

Samsung tvrdi da za 5 godina nećemo koristiti pametne telefone

Izvršni direktor Samsunga smatra kako se bliži kraj konvncionalnim pametnim telefonima te da će se tehnološka industrija okrenuti nosivim uređajima.

Tijekom prošlih godina više se puta svjedočilo izjavama tehnoloških stručnjaka i analitičara o “početku kraja” pametnih telefona koje će zamijeniti neki drugi uređaji.

Neki su spominjali pametne satove kao primarna sredstva komunikacije te glasovnu komunikaciju – putem satova, pametnih zvučnika ili drugih uređaja s glasovnim asistentima. Nadalje, oni optimističniji smatraju da ćemo u budućnosti “uroniti” u svijet virtualne stvarnosti i
konzumirati sadržaje nekom vrstom naočala.

Tijekom konferencije u Seoulu na kojoj je govorio o Galaxy Foldu te na kojoj je prihvatio odgovornost za probleme s prvim Samsungovim savitljivim telefonom, izvršni direktor te kompanije, DJ Koh, govorio je o budućnosti mobilnih uređaja.

Koh, naime, smatra kako se bliži kraj klasičnim pametnim telefonima te da će trend savitljivih telefona potrajati nekoliko godina. Nakon toga, na krilima 5G mreža, interneta stvari i umjetne inteligencije, tehnološka industrija okrenut će se prema – nosivim uređajima.

Ta promjena, smatra Koh, bit će posve prirodna i postupna pa ljudi neće ni shvatiti da više ne koriste pametne telefone, nego da su počeli nositi ekrane.

Za vodeće mobilne kompanije, ona će predstavljati veliki izazov, ali i priliku za zauzimanje boljeg položaja na tržištu. Koh smatra kako dolazi neko novo razdoblje u kojem će se kombinirati tehnologije poput AI-a, 5G-a i IoT-a te u kojem više nećemo razmišljati o pametnim telefonima, nego općenito o pametnim uređajima.

geek

Milioni iz inostranstva za komunalne projekte u Gradiški: Kamerama snimaju i čiste podzemne vodove

Komunalno preduzeće “Vodovod”, koristeći donaciju Vlade RS od 1,5 miliona KM te uz vlastito učešće, započelo je temeljito snimanje i čišćenje 30 kilometara kanalizacione mreže. To je od presudne važnosti za sanaciju kanalizacionih vodova koji nisu čišćeni više od 40 godina, uklanjanje taloga te projektovanje i proširenje mreže na više prigradskih naselja.

U “Vodovodu” naglašavaju da je veći dio kanalizacionih instalacija zapušten i oštećen usljed slijeganja zemljišta, potkopavanja tokom poplava i dotrajalosti instalacija.

-Dio kanalizacione mreže moraćemo otkopati i zamijeniti betonske cijevi uz prethodnu nivelaciju terena. Koristeći savremenu opremu, u većini slučajeva to ćemo uraditi bez velikih zahvata, ulaskom u podzemne instalacije i kolektore.

Snimanje, čišćenje i rekonstrukcija su osnov za proširenje ovog komunalnog objekta, što je jedan od prioritetnih zadatak za naše preduzeće i gradsku upravu – naglasio je Sandro Zeničanin, direktor Komunalnog preduzeća “Vodovod” Gradiška. Planirano je da snimanje i čišćenje kanalizacione mreže bude završeno do kraja ljeta a izvođači su “Eko Trejd” iz Gradiške i “Vodovod” Banjaluka.

Ovim je praktično započeo višegodišnji projekat komunalne infrastrukture višemilionske vrednosti kojim će, za četiri godine dugoročno biti riješeno nekoliko vitalnih problema. Najvažniji su, dugo zagovarana izgradnja kanalizacione mreže kojom će biti obuhvaćeno višestruko veće područje od sadašnjeg, izgradnja prečistača za fekalije nekoliko kilometara nizvodno od grada i zaštita izvora pitke vode u Žeravici.

-Njemačka Razvojna banka nam je obezbedila donaciju od 21 milion KM a Švajcarski sekretarijat za ekonomske poslove (SEKO) donaciju od osam miliona maraka plus Vlada Republike Srpske 1.500.000 KM. Ovim novcem računajući takođe na pomoć gradske uprave i vlastito učešće, sasvim je izvjesno da ćemo uraditi kapitalne poslove. To će Gradišku svrstati u red sredina koje su na optimalan način uredile komunalnu oblast – kazao nam je Zeničanin podsjećajući na nedavno modernizovan sistem snabdijevanja vodom gradske zone te najvećih naselja u Lijevču i Potkozarju.

Sada je primarna izgradnja kanalizacionog sistema u zoni gradskih bunara pitke vode u Žeravici a potom naseljima Hipodrom, Kruškik i Obradovac. Uporedo sa ovim poslovima koji će, prema planovima KP “Vodovod” početi krajem ljeta, slijedi projektovanje kanalizacione mreže u naseljima nizvodno od grada, prvenstveno u Kozincima. -Jedan od ključnih poslova na čemu se ovdje insistira nekoliko decenija je izgradnja prečistača za fekalije i otpadnu vodu u Mačkovcu.

Sandro Zeničanin, direktor KP “Vodovod” Gradiška

Za sada, fekalije se izlijevaju u Savu sasvim blizu centra grada, što je u ekološkom smislu nedopustivo. Jedan od naših zadataka jeste upravo očuvanje prirode, eliminisanje faktora zagađenja u gusto naseljenim mjestima i zaštita vodenih tokova – naglašavaju u gradiškom “Vodovodu”. U okviru istog projekta planirana je nabavka savremenog vozila za snimanje i čišćenje kanalizacionih vodova. Time će troškovi ovih poslova biti umanjeni a rad efiaksniji.

Vodovod za sela ispod Prosare

U KP „Vodovod“ navode sasvim izvjesnim izgradnju vodovoda u Bistrici, Gašnici i Vrbaškoj, naseljima ispod Prosare sa 2.000 stanovnika. Novac za ovaj projekat obezbijedila je Vlada Češke u iznosu od 1.500.000 KM. Glavni vod od Gradiške do ovih naselja dug je devet kilometara. Radovi će početi u septembru ove godine a po završetku, za godinu dana, time će biti znatno prošireno gradsko područje koje se pitkom vodom snabdijeva sa bunara u Žeravici.

Savremeni sistem vodosnabdijevanja

U Gradiški je letos rekonstruisan vodotoranj u Žeravici i uspostavljen savremeni sistema upravljanja i monitoring vodosnabdevanja. Gradonačelnik Zoran Adžić smatra da je riječ o kapitalnom projektu vrijednom 2,5 miliona KM. On naglašava da je cilj ovog projekta, kojeg su finansirali grad Gradiška, uz donacije Vlade Republike Srpske te inostranih finasijera obezbeđenje dovoljnih količina vode sa izvora u Žeravici za period od 30 godina.

-Zamenjeni su cjevovodi, komore, ventili, izrgađeni vodovi za rezervno napajanje u slučaju zastoja vodotornja – rekao je Sandro Zeničanin. On je podsjetio da je takođe izvršena građevinska adaptacija vodotornja, cjevovoda  i rezervoara te uspostavljena potpuna automatizacija eksploatacije bunara i rada pumpi. Zeničanin je istakao da je riječ o najsavremenijem sistemu monitoringa i upravljanja vodosnabdijevanjem.

srpskainfo