Guglova zgrada u Njujorku jedan od najvećih zagađivača – suočava se sa milionskim kaznama

Njujorška kancelarija Gugla treći je po veličini emiter gasova sa efektom staklene bašte i mogla bi se suočiti sa kaznama u ukupnom iznosu od preko četiri miliona dolara ukoliko kompanija ne napravi odgovarajuća poboljšanja.

Sedište tehnološkog giganta na broju 111 Osme avenije prekršiće paket propisa Green New Deal gradonačelnika De Blazija, kojima se od najvećih zgrada u gradu zahtjeva da smanje emisiju štetnih gasova do 2030, inače će se suočiti sa strogim kaznama.

Vijesti o „grešnosti“ Guglove zgrade isplivale su nakon što je De Blazio, za koga se očekuje da će u 2020. najaviti kandidaturu za predsjednika, održao u ponedjeljak konferenciju u Trampovoj kuli, gdje je promovisao svoj „Novi zeleni plan“ za taj grad.

Ukoliko Gugl ne poboljša svoju kancelariju u Čelsiju do 2030, kompanija će se suočiti sa potencijalnom kaznom od 4,3 miliona dolara.

Dva najveća prekršioca De Blaziovih propisa su Tajm Vornerov centar i Medicinski centar Maunt Sinaj. Obje zgrade očekuje kazna od po 5,5 miliona dolara ako do 2030. ne uvedu zahtjevane promjene.

capital

Wikipedija je sada zabranjena u Kini na svim jezicima

Kina je proširila svoju zabranu na Wikipediju da blokira online enciklopediju uređenu u zajednici na svim dostupnim jezicima, prenosi BBC.

Ranije nametnuta zabrana zabranila je korisnicima Interneta da gledaju kinesku verziju, kao i stranice za osjetljive pojmove za pretraživanje kao što su Dalaj Lama i pokolj na Tiananmenu.

Prema Open Observatory of Network Interference (OONI), istraživačkoj skupini za internetsku cenzuru, blok je na snazi ​​od konca travnja.

Zaklada Wikimedija izjavila je da nije primila nikakvu obavijest o cenzuri.

Wikipedija se pridružuje rastućoj listi web-mjesta koja se ne mogu pristupiti u Kini, koja je posljednjih godina pooštrila pristup informacijama na internetu.Google, Facebook i LinkedIn su među već zabranjenim mjestima, prisiljavajući korisnike Interneta da koriste virtualne privatne mreže ili VPN kako bi zaobišli ono što je postalo poznato kao “Veliki vatrozid” Kine.

Reporteri bez granica, indeks svjetske slobode medija 2019. svrstava Kinu na 177 na popisu od 180 analiziranih zemalja. Prema zasebnoj studiji koju je provela grupa za praćenje, Kina ne samo da izdaje cenzure na lokalnoj razini, nego također pokušava prodrijeti u strane medije u pokušaju da spriječi kritike i širi propagandu.

Wikipedija je također blokirana u Turskoj.



Koliko je pametno dijeliti svoj Wi Fi s drugima?

Kako vam dobrodušno dijeljenje lozinke za Wi-Fi može naškoditi, pitate se?

Susjed može upotrijebiti vašu mrežu kako bi skidao s torrenta filmove i serije. Pokrene li vlasnik navedenog sadržaja istragu, policija će počinitelja pronaći pomoću IP adrese. To ćete biti vi, a ne vaš susjed.

Postoji i prijetnja širenja zlonamjernog softvera putem zaraženih uređaja. Primjerice, odobrite pristup osobi od povjerenja, a ta se osoba ponaša neoprezno i pokupi virus bez da je toga svjesna. Spajanjem na vaš Wi-Fi dotični može omogućiti virusu daljnje širenje i ugrozu vaših uređaja.

Možete biti blokirani na nekim web odredištima i igrama. Upravo zbog toga što dijelite Wi-F s drugima. To možete i zaobići ako postavite svoj router tako da generira dinamičke IP adrese.

Što je više korisnika na nekoj mreži, to je manja njezina propusnost i veće opterećenje. Pogotovo ako netko od korisnika često ima streaming videa uživo i slično.

Korištenje drugih umreženih uređaja. Kada niste oprezni, moguće je da ćete pristupom Wi-Fi mreži omogućiti pristup i drugim uređajima koji ga koriste. Upravo zato uređaje koje ne želite dijeliti s drugima posebno zaštitite i stavite u privatnu mrežu.

geek

Ogroman nesrazmjer u trgovinskoj razmjeni Srpske i Srbije

NOVI SAD – Portparol Privredne komore Republike Srpske Vladimir Blagojević rekao je danas da bi volio kada bi se prehrambeni proizvodi iz Republike Srpske smatrali domaćim među potrošačima u Srbiji, kao što se u Srpskoj smatraju proizvodi koji stižu iz Srbije.

“Ne tvrdim da bi to mnogo uticalo na veliki disbalans koji postoji u spoljnotrgovinskoj razmjeni između Srpske i Srbije, ali bi sigurno na svoj način barem ublažilo sadašnje izrazito negativne trendove u toj oblasti”, rekao je Blagojević Srni .

Na zajedničkom štandu Privredne komore Srpske i Spoljnotrgovinske komore BiH na 86. međunarodnom poljoprivrednom sajmu, koji je danas otvoren u Novom Sadu, Blagojević je rekao da na negativan spoljnotrgovinski bilans Srpske prema Srbiji utiču ponekad i neshvatljive necarinske barijere.

On kaže da je neshvatljivo da šleper sa pivom iz Srske, na primjer, stoji na granici Srbije i po mjesec dana, te da bude vraćen, jer prema tumačenju carinika, odgovarajuća deklaracija nije u duhu srpskog jezika.

“Carinici iz Srbije smatraju, da je u deklaraciji trebalo da stoji svetlo, a ne svijetlo pivo. Kad to riješimo, onda nam nađu neki drugi razlog koji nema veze ni sa CEFTA sporazumom, a čini mi se ni sa zdravom pameću”, rekao je Blagojević.

On je ocijenio da se, nažalost, ti primjeri i dalje isuviše često ponavljaju kad je riječ o izvozu robe Srpske u Srbiju.

U prošloj, u odnosu na 2017. godinu, zabilježen je blagi rast izvoza iz Srpske u Srbiju, i to za šest miliona KM, kaže Blagojević, ali dodaje da to nije uticalo na ogroman nesrazmjer u spoljnotrgovinskoj razmjeni.

“U 2018. godini iz Srbije je u Srpsku uvezeno prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 336,6 miliona KM. Istovremeno je iz Srpske u Srbiju izvezeno te robe u vrijednosti od 64,2 miliona KM. Dakle u pitanju je ogroman nesrazmjer između prehrambenih proizvoda koje izvozimo u Srbiju, odnosno uvozimo iz nje”, rekao je Blagojević.

On je objasnio da je ove godine Privredna komora Republike Srpske na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu nosilac nastupa privrednih društava iz BiH, u saradnji sa Spoljnotgovinskom komorom BiH i Federalnom privrednom komorom.

“Ove godine na Sajmu je direktno prisutno 17 kompanija iz BiH, kao i više od 50 firmi koje se predstavljaju putem kataloga. Naravno, ima mnogo i onih kompanija iz Srpske i Federacije, koje na sajmu nastupaju samostalno”, rekao je Blagojević.

On kaže da u Vojvodini živi veliki broj ljudi rodom iz Srpske i BiH, pa ne bi bilo zgoreg da i u poslovnom smislu proradi ta “krvna veza”.

Blagojević očekuje da će se mnoge kompanije i firme iz Srpske i BiH, okititi sajamskim nagradama na ovoj sajamskoj manifestaciji, kao što je bio slučaj i do sada.

Na 86. Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu, nastupa više od 1.500 izlagača iz 30 zemalja Evrope i svijeta. Prvi put sajam ima i zemlju partnera i zemlju prijatelja, a to su Italija i Tunis.

Međunarodni poljoprivredni sajam traje do petka, 17. maja, a održava se na svom raspoloživom otvorenom i zatvorenom prostoru Novosadskog sajma.

capital

Konobari zarađuju trostruko više u Hrvatskoj u odnosu na BiH

Odlazak bh. radnika koji rade u sektoru ugostiteljstva u inostranstvo postaje sve veći problem u BiH. Sve je manje iskusnih konobara i kuhara koji žele raditi za platu 700-800 KM u BiH kada u regiji ili EU mogu zaraditi duplo ili trostruko više.

Prema podacima Agencija za statistiku u BiH prosječna plata u ugostiteljstvu je 536 KM. Podaci platforme plata.ba kažu da je prosječna plata konobara 607 KM, kuhara 734 KM, a spremačice oko 900 KM.

Visina plate varira u zavisnosti od veličine objekta, lokacije, iskustva konobara i sl. Najniže plate su za konobare oko 350 KM, a negdje primaju i 900 KM. Treba istaći da svi radnici ne budu prijavljeni, iako je to zakonska obaveza koja donosi sankcije ukoliko se ne poštuje.

Zbog toga ne čudi da se sve više radnika iz ovog sektora odluči otići najprije u susjednu Hrvatsku gdje za jednu sezonu koja u prosjeku traje 4-5 mjeseci zarade mnogo više i uspiju uštedjeti. Hrvatska zbog nedostatka radne snage u ovom sektoru, jer je veliki broj njihovih državljana otišao da radi u zemlje EU, nudi povoljnije uslove za bh. državljane.

Osim minimalno duplo većih plata, susjedna zemlja nudi smještaj i hranu svojim radnicima. Plate konobara u ugostiteljskim objektima koji su na primorju ili otocima kreće se čak između 1800 KM i 2.000 KM. U centralnim kopnenim dijelovima ta cifra je dosta niža i kreće se u prosjeku od 1.100 KM do 1.200 KM.

Prema podacima paltforme naposlu.hr, plate sezonskih konobara kreću se od 1.630 KM, kuhara od 2.250 KM, čistačica od 1.200 KM, a sobarice mogu zaraditi i 1.300 KM.

U oglasima koje objavljuju hrvatski hoteli, lanci restorana i drugih vrsta ugostiteljskih objekata, navodi se kako nude 27 odsto veću platu od prosječne u turizmu, smještaj i tople obroke. Trude se na sve moguće načine privući radnike pa nude i dodatke na platu za rad nedjeljom, praznicima, dvokratni rad i povremeni noćni rad.

Neki čak daju i nagradu nakon isteka ugovora koji su bili duži od pet mjeseci. U većini slučajeva troškovi prevoza do mjesta prebivališta.

Unazad dvije godine i Crna Gora je u potrazi za radnicima u ugostiteljstvu, ali plate nisu toliko visoke kako u Hrvatskoj. Raspon plate za konobara kreće se od 1.000 KM do 2.000 KM. Neki takođe nude smještaj i hranu za svoje radnike.

U Njemačkoj se plate konobare kreću od 1.800 KM pa naviše, kuhari zarađuju u prosjeku 2.130 KM, sobarice 1.583 KM, a čistačice 1.660 KM.

Bitno je naglasiti da svi radnici koji apliciraju za posao ili dogovore radni angažman potpisuju ugovor nakon provjera i budu prijavljeni. Naravno, svima se savjetuje da budu oprezni jer kao i svugdje i u zemljama okruženja postoje poslodavci koji krše zakone o čemu je svjedočio određeni broj radnika koji su se vratili s neugodnim iskustvima koja su uključivala naplatu smještaja i hrane, iako im je rečeno da je to uključeno, isplaćivanje plate manje od dogovorene te neprijavljivanje radnika.

Prema riječima Tomislava Majića, predsjednika Udruženja za preduzetništvo i posao Link iz Mostara, da to više nisu samo sezonski odlasci te da ljudi koji odu da rade ove poslove u zemlje EU nerijetko ostaju.

Klix

1879