Počeo je prvi cyber rat na svijetu

Washington Post je objavio priču o napadu američkih cyber jedinica na rusku “armiju trolova”. Ovaj put je SAD bila prva koja je zadala udarac, piše u komentaru za DW Konstantin Eggert.

U izvještaju objavljenom u listu Washington Post navodi se da je nedavno osnovana cyber jedinica američke armije kompletno blokirala internet pristup „Agenciji za istraživanje interneta” u Sankt Petersburgu za vrijeme srednjeročnih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama 6. novembra 2018. godine. Pomenuta agencija je inače poznata i kao „Armija trolova Kremlja” i prema navodima lista Washington Post imala je prste u američkim predsjedničkim izborima 2016. godine. Navodno je ta agencija finansirana od strane Jevgenija Prigošina, biznismena i milijardera koji je blizak sa predsjednikom Putinom, za kojeg se govori i da je glavni finansijer ruskih plaćenika u istočnoj Ukrajini, Siriji i Africi.

Ekspertima armije SAD-a pošlo je za rukom da na taj dan hakuju lične mail accounte uposlenih u cyber jedinicama ruske tajne službe, kao i puteve prenosa poruka. Armija SAD-a je iza sebe ostavila jasne poruke koje, u očima Rusa ne bi trebalo ostaviti sumnju da je svako od njih poznat i posmatran.

Asimetrični rat

Putinu je uvijek uspijevalo da bude korak ispred Zapada – bilo to 2008. u Gruziji, 2014. u Ukrajini, 2015. u Siriji ili 2016. u Sjedinjenim Američkim Državama. Ako je vjerovati izvještaju iz Washington Posta, Bijela kuća Donalda Trumpa je odlučila da će okrenuti drugu stranu ploče i ovaj put prva zadati udarac. To bi moglo natjeralo Putina da se dobro zamisli.

Ali ideja taktičkog povlačenja Putinu rijetko pada na um jer on smatra da tako pokazuje slabost. On sve shvata lično. Pažnja koju bi jedan takav napad iz Washingtona mogao izazvati za njega bi bila ponižavajuća. To ipak ne znači da će on narediti svojim cyber trupama da napadnu SAD. Ruski vladar preferira takozvano asimetrično ratovanje: On nikada ne udara odmah i nikada istim oružjem. Iako je Trump pretekao svog ruskog kolegu u takmičenju za svjetskog prvaka nepredvidivosti, Putin i dalje sebe vidi kao gospodara geopolitičkih iznenađenja.

Putinovi ciljevi

Glavni Putinov cilj bi mogli biti predsjednički izbori u Ukrajini koji će se održati 31. marta. U zemlji koja je već djelimično okupirana ili aneksirana od strane Rusije, biće mnogo lakše izazvati haos nego u SAD-u. Putinu takođe pomaže to što je sigurnost interneta u Ukrajini daleko niža nego u Rusiji. Očekuje se da će Fake News biti usmjerene na bankarski sektor i jedinice lokalne samouprave.

Drugi cilj Putinove liste bi mogli biti nastupajući Evropski izbori u maju. I ko se pretpostavlja da bi euroskeptične desničarske političke stranke mogle izgubiti dio svoje podrške, Putin će ih i dalje podržavati – baš kao i mnoge nepoznate, ali pouzdane ljevičarske stranke. Putinov cilj je Evropski parlament koji doprinijeti da se već postojeći jazovi unutar EU još više prodube.

von Eggert Konstantin Kommentarbild App

Konstantin Eggert, ruski novinar i autor komentara

A onda je tu još i Velika Britanija. Na Putinovoj agendi sigurno je i podrška Laburistima Jeremyja Corbyna. Corbynovi kritički stavovi prema NATO-u, kao i spremnost da posluša argumente iz Moskve, čini ga ruskim favoritom za nasljednika Therese May – neovisno o ishodu Brexita.

Putin bi mogao testirati i postojanost NATO infrastruktura na istočnom rubu saveza u baltičkim državama. Iz nekog razloga Moskva smatra da je tamo slaba tačka odbrambenog saveza. Putinu bi zato tamo bilo najlakše da pokaže mišiće.

Novac, ubistvo i rat budućnost

Posljednji cilj će biti Sjedinjene Američke Države. Kongres će veoma brzo odlučiti o novim sankcijama protiv Rusije. Na listi mjera su i dvije koje bi trebalo direktno da se tiču Putina. Prvo, Kongres želi da sva američka ministarstva javno objave sve poznate informacije o Putinovom zdravlju. Osim toga, Kongres želi da pokrene istragu o ubistvu kritičara Kremlja, Borisa Nemcova. Nemcov je ubijen u februaru 2015. u neposrednoj blizini sjedišta ruske vlade. Navodni počiniocisu uhvaćeni i osuđeni, ali ko zaista stoji iza ubistva ostaje nepoznato. Policija i pravosuđe pod kontrolom Kremlja blokirali su dalje istrage.

Šansa da FBI i CIA otkriju istinu je mala, ali samo spominjanje čina je ekvivalent optužbi Putina za ovo ubistvo. U oba slučaja, Putin neće reagovati na optužbe.

Moguća meta takođe mogu biti američki predsjednički izbori. Može se pretpostaviti da će i Rusija biti uključena u izbore naredne godine. Prvi cyber rat u svijetu je tek počeo.

DW